Ekonomija

Kupovna moć Srbije je prosek regiona!

Goran Nikolić RSS / 09.04.2010. u 21:04

  

MMF je oktobra 2009 objavio procenu Bruto domaćeg proizvoda po kupovnoj moći (gross domestic product, purchasing power parity, per capita) za, praktično sve zemlje sveta. Ovaj pokazatelj je adekvatniji za poređenje standarda života među zemljama jer inkorporira cene roba i usluga u svakoj od posmatranim država. Pored procene za 2009. date su i projekcije do 2014. godine. Svi podaci su u međunarodnim dolarima  (international dollars) iz 2009. Najviši nivo BDP po kupovnoj moći 2009. prema proceni MMF imao je Katar (87716 dolara). a najniži Zimbabve (samo 8,5 dolara po stanovniku). Interesantno je pogledati kako stoje Srbija i zemlje regiona, posebno ove godine.  

Tabela 1. GDP PPP pc 2010 za zemlje regiona

 

GDP PPP pc 2010

Hrvatska

18226

Rumunija

12036

 Turska

12848

 Bugarska

11699

 Srbija

10839

Crna Gora

10783

 Makedonija

9340

 BIH

7620

 Albanija

7246

Izvor: IMF, ocotober 2009.

Tabela 2.

GDP PPP pc izabranih zemalja 2009-2014. u međunarodnim dolarima

    

 

2009

2010

2011

2012

2013

2014

Rumunija

11,755.413

12,036.046

12,816.683

13,960.635

15,261.138

16,386.999

Hrvatska

17,876.289

18,226.719

18,949.059

20,058.347

21,269.559

22,552.158

 Grčka

30,856.107

31,238.284

31,865.489

32,777.953

33,912.182

35,186.565

 Slovenija

28,524.110

29,083.713

30,566.317

32,247.172

33,963.204

35,761.614

 Turska

12,339.193

12,848.798

13,404.741

13,966.262

14,576.654

15,212.540

 Bugarska

11,759.518

11,699.324

12,164.469

12,941.289

13,924.313

14,980.843

Crna Gora

10,832.607

10,783.571

11,342.183

12,029.249

12,755.629

13,524.819

 Srbija

10,539.765

10,839.742

11,301.699

12,054.229

12,940.594

13,891.054

 Makedonija

9,046.694

9,340.687

9,917.963

10,567.810

11,172.424

11,810.712

 BIH

7,489.756

7,620.499

8,015.525

8,623.269

9,293.253

9,872.798

 Albanija

7,018.736

7,246.586

7,774.204

8,361.583

9,000.525

9,678.408

Izvor: IMF, october 2009.



Komentari (28)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

dragan7557 dragan7557 22:28 09.04.2010

Re: ?

Kopovna moć recimo Luksemburga (njihovih građana) NIJE prosek regiona pa im je opet dobro isto važi i za Švajcarce u regionu EU.

Biti na nivou regiona ne znači ama baš ništa osim da ste slični onim koji vas okružuju ili kod naroda "s' kim si onaki si.

Da stoji da je kupovna moć naših građana daleko iznad regiona onda bi o tome trebalo pisati a biti ponosan zato što ste isti kao i okruženje je omiljena frazetina nedotupavnih političara i ostalih koji se sa ovim konformišu.

Hvala na ciframa u ime drugih blogera (meni su već bile poznate).

cerski
dilan_dog_93 dilan_dog_93 09:22 12.04.2010

Re: ?

Da stoji da je kupovna moć naših građana daleko iznad regiona onda bi o tome trebalo pisati a biti ponosan zato što ste isti kao i okruženje je omiljena frazetina nedotupavnih političara i ostalih koji se sa ovim konformišu.

Prosekom se mogu hvaliti jedino gubitnici.
pavlemihajlovic pavlemihajlovic 23:04 09.04.2010

Podaci koje svi zaobilaze

Iako ovo merilo kupovne moći možda nije idealno svakako je dobar pokazatelj visine standarda prosečnog građanina u različitim zemljama. Ovi podaci potvrđuju dve stvari.

Prvo, da je standard u Srbiji realtivno sličan standardu okolnih zemalja što negira komentare koji se često čuju kako je standard u Srbiji prenizak. Baš je koliki bi trebalo da bude ako ne i viši od toga. Čini mi se da ovi podaci potvrđuju još nešto. Da je standard neosnovano visok, kada se uzme u obzir produktivnost naše privrede.

Drugo, ovakvi podaci dobro dođu nekome ko treba da analizira mere ekonomske politike koje se najavljuju. Jeftini krediti, subvencije, jeftini stanovi i sl... boostovaće domaću tražnju (i za domaćim i za stranim proizvodima). Nas čeka jedno veliko realno prilagođavanje kada budemo morali da prekinemo neracionalnu potrošnju iznad svojih mogućnosti. Da li će se to desiti preko depresijacije kursa ili preko masovnih otpuštanja kada više ne bude para za plate u javnom sektoru ili preko realnog prilagođavanja u proizvodnji ili kroz štampanje para i inflaciju. Ali ovaj standard koji pokazuje PPP će morati da padne. Čini mi se značajno pre nego što se stvore zdravije osnove za dugoročno održiv rast.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 01:58 10.04.2010

Šta je ovo Goranče...

Onako, kao neutralno pokušavaš kazati kako je socijalno stanje u Srbiji ok...
Pa je ona onda "prosek regiona"...
Nije Goranče prosek, iako je i to jako loše...
Srbija je na repu po kupovnoj moći građana. Od Crne Gore ima manji BDP, manje prosečne plate i troškove života veće za nekoliko procenata.
Ima veći BDP i veće zarade od Albanije ali troškove života mnogo veće...na žalost.
To je Srbija Borisa Tadića, Mlađana Dinkića i Ivice Dačića...Krkobabića da ne pominjem.. Ali i Srbija Miškovića, Beka, Koleta i Darka Šarića...
P.S. Ja očekivao da kažeš nešto o odlasku guvernera...o kursu dinara.
Ne verujem da kao obrazovan čovek deliš mišljenje Miloša Bugarina...ili se bar nadam da ne deliš...
tabasko_pit tabasko_pit 14:28 10.04.2010

Re: Šta je ovo Goranče...

Pa kako to napisa kada lepo pise da nije tako? ili ti imas preciznije podatke od MMF-a i bolju statistiku od njih?
Odnos cena i GDP-a je u korist Srbije kada se poredi sa CG. Ako je GDP per capita veci u CG, onda mora da su cene mnogo nize u Srbiji... ili obrnuto, a opet u korist Srbije...
Srbija je zemlja njenih gradjana, a na zalost zbog negativne selekcije imamo na celu drzave odavno, lose kadrove, ali ne samo na celu drzave, vec i u medijima, medju komentatorima, medju blogerima, medju menadzerima i radnicima...
To je slika Srbije, koja je i u ovoj anketi u proseku regiona, sto je katastrofalno - ali takvi smo i ne zasluzujemo bolje, jer nam je trava stalno zelenija u komsijskom dvoristu. Negativna selekcija, mentalitet, neobrazovanost,... sve su to uzroci ovakvog stanja iz koga cemo moci da izadjemo tek kad izumru generacije koje su nas ovde i dovele...
intrepid intrepid 16:16 10.04.2010

Re: Šta je ovo Goranče...

Drago Kovacevic

To je Srbija Borisa Tadića, Mlađana Dinkića i Ivice Dačića




koliki je bio BDP u RSK kada su na vlasti bili Mile Martic, Goran Hadzic i Drago Kovacevic? a, strucnjace? tvom bezobrazluku nema kraja....
libela libela 20:54 10.04.2010

Re: Šta je ovo Goranče...

Drago Kovacevic
Onako, kao neutralno pokušavaš kazati kako je socijalno stanje u Srbiji ok...
Pa je ona onda "prosek regiona"...
Nije Goranče prosek, iako je i to jako loše...
Srbija je na repu po kupovnoj moći građana. Od Crne Gore ima manji BDP, manje prosečne plate i troškove života veće za nekoliko procenata.
Ima veći BDP i veće zarade od Albanije ali troškove života mnogo veće...na žalost.
To je Srbija Borisa Tadića, Mlađana Dinkića i Ivice Dačića...Krkobabića da ne pominjem.. Ali i Srbija Miškovića, Beka, Koleta i Darka Šarića...
P.S. Ja očekivao da kažeš nešto o odlasku guvernera...o kursu dinara.
Ne verujem da kao obrazovan čovek deliš mišljenje Miloša Bugarina...ili se bar nadam da ne deliš...

Mislim Drago... Stvarno...
Niko se vise ne kur*ci i razmece novcima kao sef tvoje partije! Ako cemo po njemu da merimo, onda je Srbija lider regiona... a mozda i sire!
Doctor Wu Doctor Wu 11:09 10.04.2010

Zanimljive i poucne cifre.

Razlika izmedju Hrvatske i Srbije je u znacajnoj meri u turizmu koji Hrvatskoj svake godine sigurno donosi izmedju 6 i 7 milijardi evra (ne znam koliko je to u medjunarodnim dolarima, ali ajde da kazemo da je izmedju 8 i 9 milijardi). Cak i sa mizernom privrednom aktivnoscu ucesce tog novca u GDP-ju se prakticno duplira i odatle razlika od skoro 4000 dolara/capita. Pretpostavljam da je ucesce doznaka iz inostranstva po stanovniku na otprilike istom nivou.

Interesantna je razlika izmedju Slovenije i Grcke. Iskreno sam iznenadjen da je slovenacki GDP(PPP)/capita, otprilike, isti kao grcki (pa cak i losiji). To je porazno za Sloveniju. Sto se Srbije tice porazno je da je njen GDP/capita isti kao crnogorski (iako su crnogorske cifre posledica zestokog real estate bubblea koji je usledio nakon proglasenja nezavisnosti).

Rast od 30% za 5 godina za Srbiju je potpuno nerealan i ocigledno se radi o projekcijama napravljenim na osnovu bubblea iz 2007. i 2008.

Problemi sa prakticnim bankrotom grcke drzave (Fitch je upravo juce revidovao kreditni status Grcke na BBB-, sto je samo jedan korak od junk bondova) ce ugroziti investiranje u citav region, tako da ce sve projekcije morati da se reviduju znacajno na dole (osim za Tursku, u koju se polazu velike nade).

Sto se tice projekcija, interesantno je da IMF predvidja da ce se Rumunija razvijati brze i od Hrvatske i od Slovenije, a sokantno je predvidjanje da neko u IMF-u misli da ce GDP(PPP)/capita Turske pasti bezmalo 13% u odnosu na Rumuniju (mnoga predvidjanja Tursku vide kao jednu od lokalnih supersila oko 2050.)

Po meni, glavne zemlje u koje ce se ulagati i koje pruzaju uslove za dobre ROI su Turska i Albanija. Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Srbija ce tavoriti ili blago rasti, Slovenija ostati gde jeste a Grcka ce doziveti veliki pad. Crna Gora, Bosna i Makedonija su izgubljeni slucajevi.
kobacmess kobacmess 15:13 10.04.2010

Srbije sama nije regionalizovana

a da jeste, bilo bi Ok, ovako je region BGD u tom proseku i iznad njega, ostatak juzno je cista beda, jug sami je u nivou Afrike
dr.wagner dr.wagner 15:58 10.04.2010

SLATKI SNOVI

....dan

-Brojevi jednostavno nisu točni ...

-Prvo turizam u Hr.
.... više od 90% prihoda ostvaruje ljetni turizam na moru ..
.... prošle godine (po ministarstvu tur.) je bilo cca. 49 000 000 noćenja

-Jednostavna matematika govori da je svaki turist dnevno potrošio oko 120 E.
... znači da obitelj iz Češke (ili sl.) za desetak dana potroši cca.5000 E..
(..sa troškovima puta...)

-Kako da ne ... , možda neki boljestojeći zapadnjaci potroše pola toga iznosa ,a
prosjek je možda negdje oko četvrtine ili trećine

-Jasno ,... i to nebi bilo loše kada bi tih cca. 1,5 - 2 milijarde E. ostalo , ali ..
... tel. kompanija je strana , naftna isto ,apartmani i ceste su na kredit sa
cca. 5% godišnje , a to je kao da dijelite pola-pola sa bankama ....


-Drugo BDP u Hr...

... npr. kupite automobil za 20 000 E. ...
.... auto je strane proizvodnje , a kupili ste ga od predstavnika u RH
....kupili ste ga na kredit .... , a banka ( a i sredstva) je strana ....

-I sada .... , lova je strana , roba koju ste kupili (auto) je strana .... , a BDP
u RH je narastao za 20 000 E.

.....Evo vam onda lijepe statistike ...

-O zaradama radnika ne bih .... , npr. prosječna plaća u RH (po statistici) je
veća od liječnika početnika .... ili ....



Wagner


pavlemihajlovic pavlemihajlovic 16:08 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Kada se proda u Hrvatskoj auto BDP ne skače za 20.000 već samo za Dodatu vrednost koju ostvari firma u zemlji (marže u autoindustriji su jako niske pa bi to bilo nekih npr 1000 do 2000 evra). Dakle ovde bi BDP porastao samo za dilerovu maržu ili proviziju, a kada se vrati kredit za kamatu.
mariopan mariopan 17:15 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Naravno, zato što većina stanovnika Srbije, bar onaj najstariji deo, živi od onoga što im pošalju rođaci ili deca iz inostranstva.
dr.wagner dr.wagner 17:16 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

pavlemihajlovic
Kada se proda u Hrvatskoj auto BDP ne skače za 20.000 već samo za Dodatu vrednost koju ostvari firma u zemlji (marže u autoindustriji su jako niske pa bi to bilo nekih npr 1000 do 2000 evra). Dakle ovde bi BDP porastao samo za dilerovu maržu ili proviziju, a kada se vrati kredit za kamatu.


Pozdrav

-Ma , malo sam ja kazao ....

-Marža je cca. 25-30% (bar za Korejske...) +PDV (koji će ući u statistiku)

-Gotovo svi su na kredit , 5-7god .. , cca.10% godišnje .... ,a kazali smo
da su strane banke ....

... i to je još oko 40%

-Jasno je , naš kupac (auta) radi u javnoj službi .... , a pošto privreda
retardira ..... država ne uspijeva namaknuti sredstva za plaće ...

....zato će ministar financija otići u Svijetsku banku , MMF ili u najgorem
slučaju u neku komercijalnu banku i dignuti kredit .....

-I tako ... , otplaćivati će se kamate stranim bankama za kredit kojim je
kupljena strana roba .... , naravno otplaćivati će se plaćom na koju se
već plaćaju kamate MMF-u ......

.... , a sve će nam to dizati .. ...... BDP

Wagner

P.S.
-Ovo naravno nije samo u RH , isto je i okolo .... , a svi bi mogli u
školu stranih jezika .... po lekciju iz GRČKOG ...

Doctor Wu Doctor Wu 17:29 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

po ministarstvu tur.

Da, u tome je stvar sa zemljama poput Grcke i Hrvatske: prihodi od turizma jesu ogromni ali drzava nema uvida u to koliki su oni zaista. Od svih svojih proverbijalnih 2000 km obale i 2500 suncanih sati godisnje Hrvatska ima svega 3 turisticke destinacije koje ostvaruju znacajne prihode: Dubrovnik, Istru i srednjedalmatinska ostrva. Hrvatska ocigledno nema nikakvu strategiju u pogledu koriscenja (ili, jos bolje, unapredjivanja) onoga sto su joj bog, Tito, Tudjman i Sloba ostavili, a sustinske razlike izmedju hrvatske i srpske privrede zaista nema.

Nema smisla kukati na austrijske i nemacke banke jer da postoji nesto vredno ulaganja u Hrvatskoj oni bi to sigurno iskoristili. Koren problema, dakle, nikako nije u bankama nego u sustinskoj nerazvijenosti hrvatske privrede (i maloj brzini novca, sto bi rekao Friedman). Drugim recima, prosecni Hrvat nije nista manji trut od prosecnog Srbina.

Uzgred, ne mogu da verujem da je neko u Hrvatskoj zaista ocekivao da ce Nemci voditi racuna o hrvatskim interesima i, na primer, ulagati u nekog Koncara a ne u Siemens.
pavlemihajlovic pavlemihajlovic 17:48 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Ja sam samo hteo da istaknem a to se vidi ponovo iz tvog odgovora da ne znaš šta je BDP. Marže proizvođača na automobile u celom svetu ne prelaze 5% - grana je u saturaciji već 30 godina. Ako postoji marža u prodaji ili provizija dilera to je dodata vrednost koja je napravljena u zemlji. Što je svakako dobro za ekonomiju jer ukupna dodata vrednost u zemlji raste. Nešto toga će se preliti i na potrošnju što će podići DV drugih ekonomskih aktera a ono što ode u štednju ili investicije koristiće tržištu kapitala.

PDV se plaća kao procenat dodate vrednosti tako da on ne podiže BDP već je on samo prebacivanje dodate vrednosti iz ruku onih koji su je proizvlei u budžet.

To što je banka u stranom vlasništvu nema nikakve veze. Kapitala u zemljama nije ni bilo na početku tranzicije pa da te banke nisu dolazile ne bi danas postojala ni finansijksa tržišta ni kapitala za kreditiranje privrede i stanovništva.

Te "strane" banke zapošljavaju ljude koji žive u HR koji će te iste svoje plate (što je dodata vrendost njihovog rada) takođe preliti na ostatak privrede kroz potrošnju ili štednju. U opremanju ekspozitura i sl. učestvovale su kompanije iz HR. Reklamne kampanje proizvode takođe ljudi iz HR.

BDP se meri na tri načina. Ili kao zbir vrednosti finalnih proizvoda i usluga, ili kao zbir dodatih vrednosti proizvedenih u zemlji, ili kao zbir svih dohodaka u zemlji. Ako se analizira postojanje stranih banaka po bilo kom od ovih kriterijuma onda se ono može oceniti samo kao poželjno.

Na kraju, poenta BDP-a je da nije bitno ko je valsnik već gde se proizvodi dobro ili usluga. Dakle bitno je da je u Hrvatskoj - desi će se već ono što sam rekao, ko god da napravi DV ona se preliva na sve ostale. Ako strane kompanije ostvare profit u zemlji u čemu je problem da ga iznesu (a ne iznose ga, nego ga većim delom reinvestiraju). Prvo su uvezli kapitala, a onda bi iz zemlje da iznesu deo prinosa na taj kapital. Ako je prinos npr. 20% a oni pola reinvestiraju rezultat je da su u zemlju uneli 100K na početku a sada iznose 10K. Ukupno je rezultat +90K. Sve zemlje u tranziciji u centralnoj i istočnoj Evropi su uvozile kapital tokom gotovo celog procesa i isto se dešava u Hrvatskoj.

Iza koncepta BDP stoje jasni ekonomski principi. Iako nije idealno merilo bogatstva, njegove mane nisu ono što ti navodiš.


than than 18:46 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Doctor Wu
po ministarstvu tur.

Hrvatska ocigledno nema nikakvu strategiju u pogledu koriscenja (ili, jos bolje, unapredjivanja) onoga sto su joj bog, Tito, Tudjman i Sloba ostavili, a sustinske razlike izmedju hrvatske i srpske privrede zaista nema.



Lako je smisliti strategiju, samo je ne treba promasiti kao recimo Portugal i Spanjolska, a priblizava im se i Crna Gora po tome. Nitko ne zeli gledati izbetoniranu obalu...
intrepid intrepid 18:58 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

mariopan
Naravno, zato što većina stanovnika Srbije, bar onaj najstariji deo, živi od onoga što im pošalju rođaci ili deca iz inostranstva.




Od naših ljudi iz sveta do kraja novembra prošle godine stiglo je više od tri milijarde evra, podatak je Narodne banke Srbije. Upućeni tvrde da će priliv od doznaka do kraja 2009. biti oko 3,3 milijarde evra (ukupan izvoz 5,96 milijardi), ali u NBS ne žele da nagađaju. Uprkos svetskoj krizi i očekivanjima nekih analitičara, ili baš zbog nje, lane je, u poređenju sa prethodnom godinom, taj priliv bio veći za oko 700 miliona evra, ili oko 27 odsto.

(Politika)
dr.wagner dr.wagner 19:44 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

pavlemihajlovic
Ja sam samo hteo da istaknem a to se vidi ponovo iz tvog odgovora da ne znaš šta je BDP.

Pozdrav

-Ne bih polemizirao , ali vidim da ste se potrudili , pa samo par riječi ..

-Zaista ste dijelom u pravu bio sam "preslikovit" , ali stvari ne stoje tako ..... , zato jer pristupate selektivno ...i pomalo konzervativno ...

...npr. u RH je rast BDP-a bio u usponu 10-ak godina , a u tom vremenu
je vanjski dug narastao sa cca. 10 na preko 40 milijardi Eura...
....zatim , nekih ivesticija osim u kupovinu banaka i telekoma te INE , nije
ni bilo .... odnosno udio investicija gdje su kreirani novi subjekti je
zanemariv ....

-E sada , ukoliko vi plasmane banaka građanima nazivate "dolaskom kapitala" , a
jasno je kako će za njega biti kupljena strana roba (jer svoje nemamo) i on će tada napustiti RH , onda OK , ali jasno je kakve će efekte to izazvati kada se "krug zatvori" .... , a to kod nas traje dugo pa se već zatvorio ...

-Tržište kapitala ...
..zadjih godina su dividende DD-a u većinskom stranom vlasništvu dosta
povećane , jer "firme-mame" sa zapada izvlače lovu ...
-Tako imamo paradoksalne odluke UO-a ... , npr Telekom (HT-T-com) isplaćuje
dividendu koja je najveća od svih dosadašnjih , a prihod im je manji (2009)
10-ak% , a dobit višestruko manja od godine prije ... , Ericson -Tesla isto
tako ...itd...itd ...

-Sada mene zanima je li dio dobiti telekoma iz npr.2008 bio u sastavu BDP-a RH ???? ... a sada će to otići u nečiji drugi BDP

Sada dolazimo do vaše boldane rečenice koja pomalo gubi smisao .... itekako je važno tko je vlasnik .... , a nije važno gdje se proizvodi (zapravo puno manje
je važno) , jer će vaš BDP (koji proizvodite impulse) već za koju godinicu
preseliti u Njemački BDP (ako vam telekom kupi DT)....

-Jasno ..., ima i primjera o kojima vi govorite ...


Wagner


P.S.
-OK , razlika za Hyundai Tuscon je od cca. 9800 E. ulazna , do cca. 18000 E MPC
,u tih oko 8000 je PDV i svi troškovi u RH , a vi ih zovite DV ili maržom ili...
(slučajno znam ulaz za Hy.T)

mariopan mariopan 20:08 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

intrepid
mariopan
Naravno, zato što većina stanovnika Srbije, bar onaj najstariji deo, živi od onoga što im pošalju rođaci ili deca iz inostranstva.




Od naših ljudi iz sveta do kraja novembra prošle godine stiglo je više od tri milijarde evra, podatak je Narodne banke Srbije. Upućeni tvrde da će priliv od doznaka do kraja 2009. biti oko 3,3 milijarde evra (ukupan izvoz 5,96 milijardi), ali u NBS ne žele da nagađaju. Uprkos svetskoj krizi i očekivanjima nekih analitičara, ili baš zbog nje, lane je, u poređenju sa prethodnom godinom, taj priliv bio veći za oko 700 miliona evra, ili oko 27 odsto.

(Politika)


Znam, ne baš u paru koliko je to ali...ako su moji računi veći od prihoda, a jesu, a ja i dalje živim ta razlika mora odnekud spolja da dođe? Pa i dolazi.

Moji prihodi ne pokrivaju ni moje mesečne račune, nedostaje dobar deo a to se odnekud popunjava? Verujem da nisam jedina i razlika je baš tolika da ne može da se zanemari. Nervira me bezobrazluk moje države koja na te prihode sasvim normalno računa i tako pljačka i moju decu, posle pljačke svih nas sada su oni na redu.
pavlemihajlovic pavlemihajlovic 20:36 10.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Ja sve razumem šta vi hoćete da kažete. I tu se potpuno slažem. nisam ja pravdao ekonomsku situaciju i politiku koja vlada niti poteze različitih kompanija. Samo sam hteo da kežem da za to nije krivo računanje BDP-a. Hteo sam da skrenem pažnju da je u vašim primerima bilo puno grešaka. Zna se šta je BDP i kako se računa i on je samo merilo (presek gogišnjeg rezultata privrede). Ne treba ga diskreditovati (pa ni PPP merilo IMF-a) zbog neodrživog načina njegovog proizvođenja.

Po meni kolona koja prikazuje 2009. godinu lepo odražava razlike u kupovnoj moći u različitim zemljama i dobro je merilo za upoređivanje ukupnog dohotka tih zemlja. Moj mnogo veći problem je naredni period i projekcije. Jer sumnjam da će po PPP GDPpc u Srbiji moći da poraste 31.4% za 5 godina. To bi bilo otprilike 5.6% prosečno godišnje. A to je na nivou najuspešnijih zemalja u tranziciji po rastu GDPpc PPP pre krize.Ako se slažemo da je rast na lošim osnovama i da nema perspektivu ubrzanja ukoliko ne dođe do realnog prilagođavanja onda su analize i predviđanja pogrešna a ne merilo.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 14:27 12.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Jednog dana sam se probudio i nije mi se dalo da pokosim travu ispred kuce. Dah komsiji 1000 din da mi pokosi travu. Sutradan sam ja bio oran, a on lenj, pa mi dade 1000 din da pokosim njegovu travu...

BDP Srbije je porastao za 2000 din...

Da li je drzava, da li je on, da li sam ja bogatiji - u odnosu na slucaj da je svaki od nas pokosio svoj travnjak?
pavlemihajlovic pavlemihajlovic 14:46 12.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Shdno tome da nije tržišna transakcija (mora biti legalna, dvosmerna, dobrovoljna - ova ne ispunjava prvi uslov) neće ući u račun BDP-a.

U svakom slučaju formirana je jedna usluga. Sigurno je bolje kad živiš u zemlji gde su ti privredne slobode toliko široke da možeš, onim danima kada si lenj, da platiš nekome da ti ošiša travu. To je mnogo bolje nego privredni sistem gde imaš lokalnu službu za košenje trave kojoj šalješ molbu i koja neredovno dolazi npr.

Čak i kada bi ova transakcija bila legalna u BDP račun bi ušao samo dodatni ostvareni dohodak, kada se odbiju amortizacija kosilice, amortizacija čizmi, kesa, prateće opreme. I ti i on ste bogatiji jer ste tu transakciju izveli samo ako vam odgovara. To znači da je tebi prihod od košenja trave tog dana kada si bio raspoložen pokrio oportunitetne troškove utrošenog vremena ili koliko ti vrednuješ dokolicu.

Ako pokušavate samo jednostrano da posmatrate koncept BDP-a on vam se neće svideti. Ako koristite ekonomske principe koji stoje iza koncepta razumećete to. Ponavljam, GDP ima mane ali one nisu ono što vi navodite!
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 18:19 12.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Mogu dati jos banalnih primera, ali mi nije to cilj. BDP jeste jedna od makro mera, ali se iz nje ne vidi ono najvaznije - STRUKTURA - bogatstva drustva. BDP porast Srbije u par proteklih godina je bio baziran na stranom kreditiranju - odnosno zaduzivanju. od BELEX15, polovina su banke! Da li znate neko drustvo u istoriji koje je zaduzivanjem dozivelo prosperitet, bogatstvo i blagostanje?
pavlemihajlovic pavlemihajlovic 19:26 12.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Cilj BDP i nije da govori o strukturi proizvodnje. Da bi se ta struktura uopšte videla potrebno je svaku od stavki (uvoz, izvoz, javnu potrošnju i dr.) uporediti sa ukupnim proizvodom i BDP je baš to. Dakle, razgovarati o strukturi proizvoda u jednoj zemlji a ne poznavati stanje BDP je (zbog nedostataka boljih merila) besmisleno.

I koliko god banalan primer da daš, tvrdim ti, kao što je bio slučaj sa košenjem trave, da će uračunavanje tako banalnog primera u BDP imati svoje jasno ekonomsko objašnjenje i princip koji stoji iza toga.

Moram usput da primetim da su svi dosadašnji primeri u komentarima bili sa greškom.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 23:40 12.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Primer kosenja trave si diskvalifikovao jer se kod nas ta zarada ne prijavljuje. Da je u pitanju USA, pa da su obojica prijavila zaradu pod 'tips and other income', a da im je recimo i sa tim oporezivi income 0 (low paid workers with large families), da li bi onda primer bio dobar? Obojica bi imali oporezivi 'prihod' - sto ulazi u BDP - dok se rashod ne bi nigde prikazao. I to BI ULAZILO u BDP. Da je svako pokosio svoj travnjak, korist drustva ista, samo bi BDP bio manji.

Slicna stvar: 1) nekvalifikovana zena radi u prodavnici, 2) majka cuva decu kod kuce. Ova prva da otkaz. Ova druga se zaposli na njeno mesto. Sada ova druga zaposli ovu prvu da joj cuva decu. Recimo da je placa 80% svoje plate. BDP knjizi istu predjasnju platu kao 1.8 plate, belezi RAST, a krajnja korist drustva cak i manja - smatrajuci da je bolje da majka sama cuva svoju decu. Rad majke se u prvom slucaju nije racunao u BDP.

Imas brojne primere da BDP sam po sebi ne znaci mnogo. Pogledaj poslednji izvestaj iz USA. Rast BDPa u poslednjem tromesecju 2009.e oko 5%. A sav je baziran na stimulusu, odnosno deficitu, odnosno zaduzivanju... Ponavljam, ako ne znas odakle se doslo do cifre od 5%, sam BDP podatak ne znaci nista...

banem92 banem92 09:20 14.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Hajmo ovako: naslov je "Kupovna moć Srbije je prosek regiona".

Čitajući tvoje replike izvlači se zaključak da je ipak reč o GDP i neke definicije, metode, objašnjenja. (Izvinjavam se ako je per tu obraćanje uvredljivo)

Da vam (svima) ja kažem šta je kupovna moć. Uzmete prosečnu platu pa odbijete koliko potrošite na primarne potrebe (stan, hrana, život, komunalije, prevoz, lečenje, obrazovanje). Ono što vam ostane je vaša kupovna moć jer je to keš kojim nešto kupujete.

A koliko je to u Srbiji koja je na proseku regiona (dobro da je prosek, da nismo i ovde neki lideri)?

Uzmimo realnu potrošačku korpu koja je pre dva meseca iznosila 83.000 dinara, tj. 830€. Ne onu statističku od koje bi gecrktli, već ovu realnu. Da preskočim izvođenje prostih matematičkih operacija, tek, uporedite to sa prihodom domaćinstva gde je u proseku 40% radno sposobnog domaćinstva nezaposleno, gde sede dva penzionera i 1,8 beba, saberite, oduzmite sva primanja i rashode, e to što dobijete je kupovna moć. Vrlo prosto.

Bojim se da je statistička matematika koja računa kupovnu moć otišla malo u stranu i NE pokazuje stvarno stanje.

Uzgred, bojim se da su prognoze rasta za Srbiju u narednim godinama nerealne. Nerealno je i ovo što sada zarađujemo dok trošimo lovu od srebrnine. Jednom će pući, a kako mi se čini biće to skoro. Realno je očekivati dramatičan pad za 2-3 godine, tih 10000 će se sigurno prepoloviti optimistički rečeno.

Može li se ovaj podatak dovesti u korelaciju sa uvozom/izvozom? Čini mi se da bi takva analiza pokazalo da nedovoljno stvaramo nove vrednosti i da je taj GDP zapravo - pogrešno obračunat.

I zaista - poznajete li vi nekoga ko je skoro dobio radno mesto u novoj proizvodnji? Sve firme se zatvaraju, koje god mesto sam posetio, s kim god sam razgovarao, svi isto kažu - firme se zatvaraju, plate smanjuju, radnici otpuštaju. Ali svud' gde odete je tako. A ovamo nam statistika pokaže da smo ili lider ili prosek. Nešto tu debelo ne štima. Zaista ne znam čemu služi takva matematika da nam objasni da živimo bolje nego što to stvarno jeste.

Ako dođemo do toga da je to stvarno prosek, onda mi pada na pamet sledeće (s kupovne strane): od 10 ljudi jedan kupuje novi auto vrednosti 100.000€. U proseku 10 naših građana je na kupovinu novog vozila potrošilo 10.000€ što zapravo nije loše! Ali, svega 10% građana ima svoj novi auto, 90% ide peške i busom. Šta bolje odslikava kupovnu moć - prosek potrošenih para na nove automobile ili prosek onih što se voze sopstvenim automobilom? Ja bih rekao da je kupovna moć preniska.
banem92 banem92 09:52 14.04.2010

Re: SLATKI SNOVI

Hajmo ovako: naslov je "Kupovna moć Srbije je prosek regiona".

Čitajući tvoje replike izvlači se zaključak da je ipak reč o GDP i neke definicije, metode, objašnjenja. (Izvinjavam se ako je per tu obraćanje uvredljivo)

Da vam (svima) ja kažem šta je kupovna moć. Uzmete prosečnu platu pa odbijete koliko potrošite na primarne potrebe (stan, hrana, život, komunalije, prevoz, lečenje, obrazovanje). Ono što vam ostane je vaša kupovna moć jer je to keš kojim nešto kupujete.

A koliko je to u Srbiji koja je na proseku regiona (dobro da je prosek, da nismo i ovde neki lideri)?

Uzmimo realnu potrošačku korpu koja je pre dva meseca iznosila 83.000 dinara, tj. 830€. Ne onu statističku od koje bi gecrktli, već ovu realnu. Da preskočim izvođenje prostih matematičkih operacija, tek, uporedite to sa prihodom domaćinstva gde je u proseku 40% radno sposobnog domaćinstva nezaposleno, gde sede dva penzionera i 1,8 beba, saberite, oduzmite sva primanja i rashode, e to što dobijete je kupovna moć. Vrlo prosto.

Bojim se da je statistička matematika koja računa kupovnu moć otišla malo u stranu i NE pokazuje stvarno stanje.

Uzgred, bojim se da su prognoze rasta za Srbiju u narednim godinama nerealne. Nerealno je i ovo što sada zarađujemo dok trošimo lovu od srebrnine. Jednom će pući, a kako mi se čini biće to skoro. Realno je očekivati dramatičan pad za 2-3 godine, tih 10000 će se sigurno prepoloviti optimistički rečeno.

Može li se ovaj podatak dovesti u korelaciju sa uvozom/izvozom? Čini mi se da bi takva analiza pokazalo da nedovoljno stvaramo nove vrednosti i da je taj GDP zapravo - pogrešno obračunat.

I zaista - poznajete li vi nekoga ko je skoro dobio radno mesto u novoj proizvodnji? Sve firme se zatvaraju, koje god mesto sam posetio, s kim god sam razgovarao, svi isto kažu - firme se zatvaraju, plate smanjuju, radnici otpuštaju. Ali svud' gde odete je tako. A ovamo nam statistika pokaže da smo ili lider ili prosek. Nešto tu debelo ne štima. Zaista ne znam čemu služi takva matematika da nam objasni da živimo bolje nego što to stvarno jeste.

Ako dođemo do toga da je to stvarno prosek, onda mi pada na pamet sledeće (s kupovne strane): od 10 ljudi jedan kupuje novi auto vrednosti 100.000€. U proseku 10 naših građana je na kupovinu novog vozila potrošilo 10.000€ što zapravo nije loše! Ali, svega 10% građana ima svoj novi auto, 90% ide peške i busom. Šta bolje odslikava kupovnu moć - prosek potrošenih para na nove automobile ili prosek onih što se voze sopstvenim automobilom? Ja bih rekao da je kupovna moć preniska.
ours ours 00:45 11.04.2010

Znatno realnija slika bi se dobila...

...da je autor iskopao podatke o pokrivenosti uvoza izvozom za sve pomenute zemlje i o trendu kretanja tog pokazatelja.

Kupovna moć se lako može budžiti arčenjem stranih kredita na potrošnju (što je kod nas prečesto bio slučaj), dok se količina izvezene robe ne dâ tako lako štimovati, na žalost svih naših političara.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana