Religija

(Moja) Knjiga: Uvod u teološku antropologiju

Nikola Knežević RSS / 01.04.2010. u 16:14

Dragi čitatelji bloga B92,

Imam zadovoljstvo da najavim da će se u izdanju Protestantskog teološkog fakulteta u Novom Sadu, Centra za empirijska istraživanja religije a pod pokroviteljstvom Ministarstva vera Republike Srbije u prodaji uskoro naći moja knjiga pod nazivom "Uvod u teološku antropologiju". Posebnu zahvalnost dugujem Ministarstvu vera bez čije pomoći ova knjiga ne bi ugledala svetlost dana. Recezenti knjige su univerzitetski profesori iz oblasti antropologije, sociologije i psihologije.

U nastavku vam prenosim neke odlomke iz uvoda i zaključka knjige:

U knjizi će biti predstavljeni odgovori na ključna antropološka pitanja koja se tiču porekla, prirode i smisla postojanja ljudskog bića - onako kako ih shvata teološka antropologija. Ovo istraživanje je značajno, jer kao antropološki diskurs predstavlja doprinos daljem upoznavanju ljuskog bića, njegove egzistencije, i sistematizovanju teoloških argumenata suprostavljajući ih savremenim egzistencijalističko - materijalističkim filosofskim konceptima. Takođe, treba napomenuti da postoji potreba za nastavnim štivom koje će predstaviti osnovne elemente teološke antropologije komparativnom metodom koja bi obuhvatila istočnu i zapadnu teološku i filosofsku misao. Ovo istraživanje ne predstavlja kritički osvrt, već težnju za što sveobuhvatnijim pregledom oblasti i pojmova obuhvaćenih predmetom izučavanja teološke antropologije.

U cilju posvećivanja ovog naučnoistraživačkog rada studentima teologije i drugih srodnih humanističkih nauka, neophodno je navesti definicije opšte antropologije i predstaviti njene grane. Takođe, elaboriraće se ključna pitanja kojima se bavi teološka antropologija (ona se tiču porekla, prirode i smisla postojanja ljudskog bića) i ponudiće se odgovor na njih uz pomoć komparativne analize istočne i zapadne teološke i filosofske misli. Ova studija interdiciplinarnog karaktera se bavi sledećim teološko - antropološkim terminima: čovek, lik, (slika, ikona, imago Dei), priroda, podobije, oboženje i posvećenje. Takođe, bavi se i međusobnim odnosima ovih termina sagledavajući ih iz ugla pravoslavne, rimokatoličke i protestanske tradicije. 

Kako na najbolji način rezimirati ono što predstavlja predmet vekovnog naučnog diskursa, centar svih filosofskih čuđenja i bogoslovskih rasprava, osnovu metafizike, početak i kraj svih pitanja? Šta je ljudsko biće i kuda ono ide? „Istinu o čoveku ne možemo iscrpsti znanjem o njemu, možemo samo da je doživimo na osnovu našeg razmišljanja i delanja. Čovek je po principu više od onoga što je kadar da zna o sebi." Uistinu, mera svega nije čovek, kako je to svojevremeno tvrdila klasična helenska misao, jer uzimajući u obzir teološko - antropološku refleksiju i teologiju uopšte, njegova spoznaja može biti potpuna tek u perspektivi eshatona.

Sagledavajući poreklo ljudskog bića u odnosu na teološku antropologiju, dolazimo do zaključka da je čovek mnogo više od karike u lancu evolutivnog poretka prirode, više od razumne životinje i biološkog egzemplara, kako ga moderna nauka po svojoj redukcionističkoj inerciji definiše. Naprotiv, ljudsko biće predstavlja vrhunac u poretku Božijeg stvaranja koji nosi u sebi lik Onoga koji ga je stvorio.

Atačmenti



Komentari (80)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

draft.dodger draft.dodger 16:54 01.04.2010

Gledište...

dolybell92 dolybell92 17:12 01.04.2010

antropologija






dolybell92 dolybell92 17:21 01.04.2010

Srecan Uskrs

zeks92 zeks92 17:24 01.04.2010

Razrada teološke antropologije...

kao antropološki diskurs predstavlja doprinos daljem upoznavanju ljuskog bića


Ako postoji ljudsko biće, da li postoji i zvezdano biće?
Kako da postoji takva i tolika emisija bez uma i duše?
majstor_vuksan majstor_vuksan 18:28 01.04.2010

Re: Razrada teološke antropologije...

zeks92
kao antropološki diskurs predstavlja doprinos daljem upoznavanju ljuskog bića


Ako postoji ljudsko biće, da li postoji i zvezdano biće?
Kako da postoji takva i tolika emisija bez uma i duše?


To sto SETI jos nije dao konkretne rezultate ne znaci da nece!
majstor_vuksan majstor_vuksan 18:32 01.04.2010

Hmm



Mislim da bi se sa ovim mnogi transhumanisti slozili.
Nikola Knežević Nikola Knežević 18:37 01.04.2010

Re: Hmm

Ava Justin, sjajan bogoslov beše...
G r o f G r o f 20:24 01.04.2010

nedoumica...

ljudsko biće predstavlja vrhunac u poretku Božijeg stvaranja koji nosi u sebi lik Onoga koji ga je stvorio.


Ova me misao uvek baca u nedoumicu.
Da li je lik po kojem smo stvoreni pun grešaka ili je samo stvaranje uradjeno ofrlje.

majstor_vuksan majstor_vuksan 20:30 01.04.2010

Re: nedoumica...

G r o f
ljudsko biće predstavlja vrhunac u poretku Božijeg stvaranja koji nosi u sebi lik Onoga koji ga je stvorio.


Ova me misao uvek baca u nedoumicu.
Da li je lik po kojem smo stvoreni pun grešaka ili je samo stvaranje uradjeno ofrlje.


Ofrlji smo zbog pada.
Nikola Knežević Nikola Knežević 20:40 01.04.2010

Re: nedoumica...

Covek je stvoren kao slobodno biće samim ti i kao biće kome je data sloboda da odlučuje o sebi. Grehopad (koliko god to danas anahrono zvučalo, to je bogoslovski termin ) jeste proizvod slobode volje. Različito se na obraz (lik, ikonu) i podobije Božije posmatra u svetlu pravoslavne, rimokatoličke i protestantske tradicije, ali su sve tradicije komplementarne da je od čovek od toga momenta upao u stanje u kojem se "prema grehu kreće"... Ava Justin govori kako je čovek stvoren neporočan, bezazlen, bezgrešan, ipak prestupajući zapovest Božiju i njegova celokupna priroda biva ontoloski promenjena. Pravoslavna antropologija smatra da čovek svojim padom nije u potpunosti izgubio sposobnost duhovnog poimanja. Prvorodni greh nije u potpunosti uništio slobodu čoveka te u njemu i dalje postoji određeno dobro kao i sposobnost upravljanja prema dobrom. Obraz Božiji u čoveku nije u potpunosti izgubljen, već „zatamnjen, jer prirodna težnja razuma i volje prema istini i dobru nije u potpunosti iščezla.
G r o f G r o f 21:23 01.04.2010

Re: nedoumica...

Covek je stvoren kao slobodno biće samim ti i kao biće kome je data sloboda da odlučuje o sebi


Ovo ne iskače iz okvira "na svoju sliku i priliku". Baš ta slobodna volja čini ga sličnim Tvorcu.

Grehopad (koliko god to danas anahrono zvučalo, to je bogoslovski termin ) jeste proizvod slobode volje.


Ako smo još uvek u okviru "slike i prilike", znači li to da je i Tvorac sklon grehopadu?
majstor_vuksan majstor_vuksan 21:32 01.04.2010

Re: nedoumica...

G r o f


Ako smo još uvek u okviru "slike i prilike", znači li to da je i Tvorac sklon grehopadu?


Tvorac je slobodan a stvoreni jos nije dostigao slobodu. On ima slobodu izbora i moze da bira da li ce dostici slobodu sa akcentom na zajednici , da bude slobodan za nekoga. Ili ka egocentricnom modelu slobode, da bude slobodan od sviju oko sebe.
G r o f G r o f 21:48 01.04.2010

Re: nedoumica...

stvoreni jos nije dostigao slobodu.


Dostigao??? Ovo mi miriše na evoluciju.
Mislio sam da je on stvoren takav kakav jest i da nema nikakvog dostizanja.

Stvarno mi nije namera da provociram ali izgleda da moj mozak proizvodi više pitanja nego što teologija moše podnjeti.
majstor_vuksan majstor_vuksan 21:54 01.04.2010

Re: nedoumica...

G r o f
stvoreni jos nije dostigao slobodu.


Dostigao??? Ovo mi miriše na evoluciju.
Mislio sam da je on stvoren takav kakav jest i da nema nikakvog dostizanja.

Stvarno mi nije namera da provociram ali izgleda da moj mozak proizvodi više pitanja nego što teologija moše podnjeti.


Ako je nesto sto svesno i svojevoljno radis evolucija ok ali ja za takva objasnjenja nisam cuo.

Za ovo tvoje pitanje nije potrebno ici u teologiju dovoljno je pogledati zivote hriscanski podviznika. Humanisti ostaju bez argumenata.
fehner fehner 00:17 02.04.2010

Re: nedoumica...

Nikola Knežević
Grehopad (koliko god to danas anahrono zvučalo, to je bogoslovski termin ) jeste proizvod slobode volje.

Kada i gde vi mislite da se taj dogadjaj (grehopad) odigrao? Da li mislite da se on odvijao onako kako je u Bibliji opisan, kao interakcija Adama, Eve, i Zmije? I da li je Bog znao unapred da ce se taj dogadjaj desiti? Ili smatrate da su takva pitanja besmislena, a odgovori na njih irelevantni?
majstor_vuksan majstor_vuksan 00:50 02.04.2010

Re: nedoumica...

fehner
Nikola Knežević
Grehopad (koliko god to danas anahrono zvučalo, to je bogoslovski termin ) jeste proizvod slobode volje.

Kada i gde vi mislite da se taj dogadjaj (grehopad) odigrao? Da li mislite da se on odvijao onako kako je u Bibliji opisan, kao interakcija Adama, Eve, i Zmije? I da li je Bog znao unapred da ce se taj dogadjaj desiti? Ili smatrate da su takva pitanja besmislena, a odgovori na njih irelevantni?


Pre Sumerske civilizacije definitivno jer i oni jasno govore o padu kao relnom dogadjaju.
dolybell92 dolybell92 01:08 02.04.2010

Re: nedoumica...

Kako se mozete baviti teoloskom antropologijom
sa stanovista samo jedne religije, a nasloviti knjigu
"Teoloska antropologija" ?

Vi ocito niste razumeli zasto sam postavila slike
skoro svih ljudskih, poznatih rasa.
Samo jedan odgovor me interesuje, sa vaseg stanovista
poznavanja teoloske antropologije:
Ako je Bog jedan (mada poznato sveto trojstvo
jos uvek nije razjasnjeno...) a covek stvoren prema
njegovom liku... tj. izgleda samo su Hriscani ili
pak narodi religija Knjige, bozja stvorenja...
sta cemo sa drugim rasama... da li su i oni
stvoreni prema istom Bogu ?
Ako jesu, da li mozete da zamislite onda kako
taj Bog Tvorac Neba i Zemlje i svega zivog i nezivog...
izgleda i da mi to objasnite?

Unapred cu vam biti neizmerno zahvalna.
majstor_vuksan majstor_vuksan 01:26 02.04.2010

Re: nedoumica...

dolybell92
Kako se mozete baviti teoloskom antropologijom
sa stanovista samo jedne religije, a nasloviti knjigu
"Teoloska antropologija" ?

Vi ocito niste razumeli zasto sam postavila slike
skoro svih ljudskih, poznatih rasa.
Samo jedan odgovor me interesuje, sa vaseg stanovista
poznavanja teoloske antropologije:
Ako je Bog jedan (mada poznato sveto trojstvo
jos uvek nije razjasnjeno...) a covek stvoren prema
njegovom liku... tj. izgleda samo su Hriscani ili
pak narodi religija Knjige, bozja stvorenja...
sta cemo sa drugim rasama... da li su i oni
stvoreni prema istom Bogu ?
Ako jesu, da li mozete da zamislite onda kako
taj Bog Tvorac Neba i Zemlje i svega zivog i nezivog...
izgleda i da mi to objasnite?

Unapred cu vam biti neizmerno zahvalna.


Mozda zato sto kad bi se bavili teoloskom antropologijom iz aspekata svih religija za jednui knjigu bi trebalo 10000 strana.

Teoloska antropologija ima u centru razmatranja Bogocoveka Hrista a ne Svetotrojicnog Logosa. A Hristos nije ni arijevac ni crnac ni kinez on lici pomalo na svakog coveka.
dolybell92 dolybell92 02:36 02.04.2010

Re: nedoumica...

A Hristos nije ni arijevac ni crnac ni kinez on lici pomalo na svakog coveka.


... onda za početak treba promeniti naslov knjige...
jer dovodi u zabludu, ne bavi se temom kako naslov
kazuje...

Napomena vezana za samog Boga, se odnosi na shvatanje
da je Hrišćanstvo monoteistička religija....
pa je stoga Svetotroični Logos nejasan.

Ako je uopšte i postojao Hristos,
za njega se ne može reći da liči pomalo na svakog čoveka.
Kada bi tako bilo, onda nikada ne bi mogao biti proglašen
Sinom Božjim, jer on ne može biti opšti čovek...
a imao je i oca i majku.
Drugo, njegovo poreklo je po dosadašnjim "saznanjima",
poznato, i vodi od loze Davidove...
majstor_vuksan majstor_vuksan 02:45 02.04.2010

Re: nedoumica...

dolybell92
A Hristos nije ni arijevac ni crnac ni kinez on lici pomalo na svakog coveka.


... onda za početak treba promeniti naslov knjige...
jer dovodi u zabludu, ne bavi se temom kako naslov
kazuje...

Napomena vezana za samog Boga, se odnosi na shvatanje
da je Hrišćanstvo monoteistička religija....
pa je stoga Svetotroični Logos nejasan.

Ako je uopšte i postojao Hristos,
za njega se ne može reći da liči pomalo na svakog čoveka.
Kada bi tako bilo, onda nikada ne bi mogao biti proglašen
Sinom Božjim, jer on ne može biti opšti čovek...

a imao je i oca i majku.
Drugo, njegovo poreklo je po dosadašnjim "saznanjima",
poznato, i vodi od loze Davidove...



draft.dodger draft.dodger 03:02 02.04.2010

Re: nedoumica...

A ja mislio da je čovek KAŽNJENO BIĆE, proterano iz povrtnjaka...
Pogrešio si... PATI!!!

Verujem da tako treba vaspitavati decu
majstor_vuksan majstor_vuksan 03:12 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger
A ja mislio da je čovek KAŽNJENO BIĆE, proterano iz povrtnjaka...
Pogrešio si... PATI!!!

Verujem da tako treba vaspitavati decu



On je oterao Boga od sebe. No to je sada manje bitno.
Svaki dan moze da se odluci da krene ka velicini vecjoj nego sto je nekad imao.
draft.dodger draft.dodger 03:39 02.04.2010

Re: nedoumica...

majstor_vuksan
draft.dodger
A ja mislio da je čovek KAŽNJENO BIĆE, proterano iz povrtnjaka...
Pogrešio si... PATI!!!

Verujem da tako treba vaspitavati decu



On je oterao Boga od sebe. No to je sada manje bitno.
Svaki dan moze da se odluci da krene ka velicini vecjoj nego sto je nekad imao.



PEDAGOGIJA PAKLA...


ZAPRETI, PA SE SVETI!


SVEMOĆNO NASILJE (u bombonjeri)

EDIT:

PASTIR GAJI KRVOLOČNE OVCE...
dolybell92 dolybell92 04:34 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger draft.dodger 05:00 02.04.2010

Re: nedoumica...

Antropologijom se bave ljudi koji veruju u ČUDA!



Nikola Knežević Nikola Knežević 09:07 02.04.2010

Re: nedoumica...

. onda za početak treba promeniti naslov knjige...
jer dovodi u zabludu, ne bavi se temom kako naslov
kazuje...



Napomena vezana za samog Boga, se odnosi na shvatanje
da je Hrišćanstvo monoteistička religija....
pa je stoga Svetotroični Logos nejasan.

Ako je uopšte i postojao Hristos,
za njega se ne može reći da liči pomalo na svakog čoveka.
Kada bi tako bilo, onda nikada ne bi mogao biti proglašen
Sinom Božjim, jer on ne može biti opšti čovek...
a imao je i oca i majku.
Drugo, njegovo poreklo je po dosadašnjim "saznanjima",
poznato, i vodi od loze Davidove...


@dolybell92
Majstor Vuksan je u potpunosti u pravu. Knjiga ima oko 200 strana a to je nedovoljno da bi se obuhvatila tematika tolikog obima. Postavicu ovde sadrzaj knjige, kako bi imalin bolji uvid u to o cemu sam sve pisao. U svakom slucaju, kada pisem o poreklu ljudskog bića, bavim se sumerskim kosmogonijama, pre svega spominjem, Enuma Elish, Ep o Ahartasisu i Ep o Gilgamešu i uporedjujem ih sa biblijskim izveštajem o stvaranju... U knjizi sam se osvrnuo i na grčke kosmogonije odnosno teogonije.


majstor_vuksan majstor_vuksan 13:40 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger
Antropologijom se bave ljudi koji veruju u ČUDA!






Kaze covek koji je otvorio svega dva "antropologa" Erika Fon Denikena i Zakarija Sicina. Oboje sarlatani!

Oprosti ako nije tacno ali tako rezonujes.
majstor_vuksan majstor_vuksan 13:44 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger
majstor_vuksan
draft.dodger
A ja mislio da je čovek KAŽNJENO BIĆE, proterano iz povrtnjaka...
Pogrešio si... PATI!!!

Verujem da tako treba vaspitavati decu



On je oterao Boga od sebe. No to je sada manje bitno.
Svaki dan moze da se odluci da krene ka velicini vecjoj nego sto je nekad imao.



PEDAGOGIJA PAKLA...


ZAPRETI, PA SE SVETI!


SVEMOĆNO NASILJE (u bombonjeri)

EDIT:

PASTIR GAJI KRVOLOČNE OVCE...



Koja crna pedagogija pakla.
Pitanje je zelis li postati Bog ili zelis pasti nize nego sto jesi.
Pitanje je zelje za apsolutnom slobodom ili zelje za sopstvenim egom. A ne neke kazne, pretnje sta ti ja znam.
draft.dodger draft.dodger 16:21 02.04.2010

Re: nedoumica...

majstor_vuksan
draft.dodger
Antropologijom se bave ljudi koji veruju u ČUDA!






Kaze covek koji je otvorio svega dva "antropologa" Erika Fon Denikena i Zakarija Sicina. Oboje sarlatani!

Oprosti ako nije tacno ali tako rezonujes.


Veruješ li u čuda, majstor_vuksane?
draft.dodger draft.dodger 16:36 02.04.2010

Re: nedoumica...

Majstor_vuksane, da li je apsolutna sloboda dostižna samo onima koji praktikuju religiju?
majstor_vuksan majstor_vuksan 17:05 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger
majstor_vuksan
draft.dodger
Antropologijom se bave ljudi koji veruju u ČUDA!






Kaze covek koji je otvorio svega dva "antropologa" Erika Fon Denikena i Zakarija Sicina. Oboje sarlatani!

Oprosti ako nije tacno ali tako rezonujes.


Veruješ li u čuda, majstor_vuksane?


Da! Sto pitas?
draft.dodger draft.dodger 17:28 02.04.2010

Re: nedoumica...

Da! Sto pitas?


Zanimalo me je.

Postoji li u crkvi ovdašnjoj nekakva komisija kojoj se "prijavljuju" čuda i koje je poslednje SPC priznato čudo.

Pitanje mi je pomalo nezgrapno, no verujem da me razumeš.
majstor_vuksan majstor_vuksan 18:05 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger
Majstor_vuksane, da li je apsolutna sloboda dostižna samo onima koji praktikuju religiju?


Ne. Ali je jako tesko bez nje. Sto bi isao peske od Moskve do Lisabona kad ima autobus.
majstor_vuksan majstor_vuksan 18:15 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger
Da! Sto pitas?


Zanimalo me je.

Postoji li u crkvi ovdašnjoj nekakva komisija kojoj se "prijavljuju" čuda i koje je poslednje SPC priznato čudo.

Pitanje mi je pomalo nezgrapno, no verujem da me razumeš.

Te komisije imaju rimokatolici, nekakva jezuitska komisija.
Proplakala ikona Svetog Save u Jerusalimu pre koji dan. Pretpostavljam da si cuo za silazak Svetog Ognja.

Najveca cuda u Pravoslavlju su zivoti Svetitelja.
draft.dodger draft.dodger 18:51 02.04.2010

Re: nedoumica...

majstor_vuksan
draft.dodger
Majstor_vuksane, da li je apsolutna sloboda dostižna samo onima koji praktikuju religiju?


Ne. Ali je jako tesko bez nje. Sto bi isao peske od Moskve do Lisabona kad ima autobus.



SPC PREVOZ
Tu mu patrijarh dođe kao šef stanice,
vladike kao kondukteri, popovi vozači,
a sve podmažu i održavaju majstor_vuksan(i)

draft.dodger draft.dodger 18:59 02.04.2010

Re: nedoumica...

Te komisije imaju rimokatolici, nekakva jezuitska komisija.
Proplakala ikona Svetog Save u Jerusalimu pre koji dan. Pretpostavljam da si cuo za silazak Svetog Ognja.

Najveca cuda u Pravoslavlju su zivoti Svetitelja.


Silazak Svetog Ognja će uskoro ili se varam?
Kažu, "zadnje vreme" ako izostane.
majstor_vuksan majstor_vuksan 20:16 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger
majstor_vuksan
draft.dodger
Majstor_vuksane, da li je apsolutna sloboda dostižna samo onima koji praktikuju religiju?


Ne. Ali je jako tesko bez nje. Sto bi isao peske od Moskve do Lisabona kad ima autobus.



SPC PREVOZ
Tu mu patrijarh dođe kao šef stanice,
vladike kao kondukteri, popovi vozači,
a sve podmažu i održavaju majstor_vuksan(i)



A to je lose zbog?
majstor_vuksan majstor_vuksan 20:20 02.04.2010

Re: nedoumica...

draft.dodger
Te komisije imaju rimokatolici, nekakva jezuitska komisija.
Proplakala ikona Svetog Save u Jerusalimu pre koji dan. Pretpostavljam da si cuo za silazak Svetog Ognja.

Najveca cuda u Pravoslavlju su zivoti Svetitelja.


Silazak Svetog Ognja će uskoro ili se varam?
Kažu, "zadnje vreme" ako izostane.



Da hoce. A kada ce biti zadnje vreme to niko od nas ne zna.
draft.dodger draft.dodger 21:49 02.04.2010

Re: nedoumica...

A to je lose zbog?


Nemam ništa protiv, samo primećujem.
dragan7557 dragan7557 23:58 02.04.2010

Re: nedoumica...

Ofrlji smo zbog pada.

Nije mi poznato odakle si ti pao, ali sam sasvim siguran da ja nisam padao u zadnjih 63 godine, uzgred ko su "mi"koji su pali i kada?

cerski
majstor_vuksan majstor_vuksan 00:10 03.04.2010

Re: nedoumica...

dragan7557
Ofrlji smo zbog pada.

Nije mi poznato odakle si ti pao, ali sam sasvim siguran da ja nisam padao u zadnjih 63 godine, uzgred ko su "mi"koji su pali i kada?

cerski


http://www.jstor.org/pss/528686
seceranac seceranac 21:04 01.04.2010

zabune radi

mislim da zbog izbegavanja zabune treba naglasiti da teoloska antropologija nije deo antropologije, vec je deo teologije i kao takva nije Nauka
Dawngreeter Dawngreeter 21:19 01.04.2010

Re: zabune radi

Moj komentar sa manje vise slicnim sadrzajem je obrisan. Valjda se domacinu ne svidja da negde pise da mu je knjiga pseudo-nauka i namerno mucenje vode te zaglupljavanje.

Posto je sa Pedjinog teksta svojevremeno skinuta ilustracija zbog optuzbi plagijata Nunetovog logoa, jel' moze i ovo da se skine zbog plagijata i rugla citave grane nauke?
majstor_vuksan majstor_vuksan 21:29 01.04.2010

Re: zabune radi

Dawngreeter
Moj komentar sa manje vise slicnim sadrzajem je obrisan. Valjda se domacinu ne svidja da negde pise da mu je knjiga pseudo-nauka i namerno mucenje vode te zaglupljavanje.

Posto je sa Pedjinog teksta svojevremeno skinuta ilustracija zbog optuzbi plagijata Nunetovog logoa, jel' moze i ovo da se skine zbog plagijata i rugla citave grane nauke?


Vazi li to i za transhumanizam?
Nikola Knežević Nikola Knežević 21:52 01.04.2010

Re: zabune radi

Moj komentar sa manje vise slicnim sadrzajem je obrisan. Valjda se domacinu ne svidja da negde pise da mu je knjiga pseudo-nauka i namerno mucenje vode te zaglupljavanje.

Posto je sa Pedjinog teksta svojevremeno skinuta ilustracija zbog optuzbi plagijata Nunetovog logoa, jel' moze i ovo da se skine zbog plagijata i rugla citave grane nauke?


Prvo, ne možete na mom blogu koji je opštepoznat po dijalogu i toleranciji govoriti sa tako pristrasnim i nipodaštavajućim rečnikom... Ja razumem da ste ateista i nemam sa tim problema ali ja ateizam ne vređam, dok vi ovde iznosite diskvalifikacije na račun religije i teologije. Teološka antropologija je deo teologije, tačnije sistematske teologije Predmet izučavanja je čovek u odnosu na onostrano (u hrišćanstvu monoteistička predstava Boga) i samim tim se naziva antropologijom.

Teološki fakulteti se svugde nalaze u okviru univerziteta a diplome se priznaju kao naučne, Vi bi verovatno želeli da je to drugačije ali nije, i verovatno neće biti. Možda bi trebalo da Vas podseim na istoriju da su prva sveučilišta bila teoška. Morate shvatiti da teologija, pa samim tim i teološka antropologija u sebi intergriše psihologiju, filosofiju, antropologiju religije i naravno teologiju, bez poznavanja ih nauka nema ni teološke antropologije...
ivankagrump ivankagrump 23:42 01.04.2010

Re: zabune radi

seceranac
mislim da zbog izbegavanja zabune treba naglasiti da teoloska antropologija nije deo antropologije, vec je deo teologije i kao takva nije Nauka


Da nije deo antropologije to razumem, ali zar nije deo nauke o religiji (u smislu nauke, ne u smislu teologije)? Ako ova knjiga govori o nacinima na koje nastanak i prirodu coveka objasnjavaju razne religije, to mi mirise na nauku o religiji, a religija je cinjenicno deo ljudskih drustava i fenomen koji se legitimno moze naucno istrazivati. Pa zapravo ako istrazuje religiju ili bar jedan njen aspekt u razlicitim drustvima, onda to i jeste vrsta antropologije?
majstor_vuksan majstor_vuksan 23:45 01.04.2010

Re: zabune radi

ivankagrump
seceranac
mislim da zbog izbegavanja zabune treba naglasiti da teoloska antropologija nije deo antropologije, vec je deo teologije i kao takva nije Nauka


Da nije deo antropologije to razumem, ali zar nije deo nauke o religiji (u smislu nauke, ne u smislu teologije)? Ako ova knjiga govori o nacinima na koje nastanak i prirodu coveka objasnjavaju razne religije, to mi mirise na nauku o religiji, a religija je cinjenicno deo ljudskih drustava i fenomen koji se legitimno moze naucno istrazivati. Pa zapravo ako istrazuje religiju ili bar jedan njen aspekt u razlicitim drustvima, onda to i jeste vrsta antropologije?


Ne samo jedna vrsta nego nezaobilazn deo. Ne moguce je razumeti kulturu Vavilona recimo bez da se razume Enuma Elish.
technofetishist technofetishist 10:42 02.04.2010

Re: zabune radi

Morate shvatiti da teologija, pa samim tim i teološka antropologija u sebi intergriše psihologiju, filosofiju, antropologiju religije i naravno teologiju


teologija nije nikakva nauka, a svakako ne nauka o religiji. to je samo razvijeno ucenje u okviru odredjene religijske dogme. a to sto je bogoslovija danas deo BU je sramota.

transhumanizam niko nije ni nazivao naukom.
Nikola Knežević Nikola Knežević 11:05 02.04.2010

Re: zabune radi

technofetishist
Morate shvatiti da teologija, pa samim tim i teološka antropologija u sebi intergriše psihologiju, filosofiju, antropologiju religije i naravno teologiju


teologija nije nikakva nauka, a svakako ne nauka o religiji. to je samo razvijeno ucenje u okviru odredjene religijske dogme. a to sto je bogoslovija danas deo BU je sramota.

transhumanizam niko nije ni nazivao naukom.


Cini mi se da ste se vratili u 1956-u godinu kada su komunisticke vlasti izbacije BF iz Beogradskog univerziteta. Teologija zvanicno po klasifikaciji nacionalnog saveta za visoko obrazovanje spada u drustveno - humanisticke nauke.
technofetishist technofetishist 12:24 02.04.2010

Re: zabune radi

"nacionalni savet za visoko obrazovanje" nikako nije merodavan da klasifikuje sta jeste, a sta nije drustveno-humanisticka nauka, najpre jer cini bitan deo stvaranja i promocije srpskog nacionalnog diskursa, cega je pravosljavlje jedan od najbitnijih cinilaca. nacionalni savet je pre svega politicki entitet.

pitajte drustveno-humanisticke naucnike i filozofe (eto, npr, antropologe) da li je teologija nauka. da ostavimo sad postmodernizam, krize reprezentacije, odnose moci i ostalo po strani, ipak postoje neki najosnovniji, konsenzusom dostignuti zahtevi koje neka delatnost mora da ispuni da bi mogla biti smatrana naukom. teologija je, hvala bogu, daleko od toga.

i ne mozete, g-dine knezevicu, zauvek da se krijete iza tita i partije. u velikoj ste zabludi ako smatrate da vam se protive iskljucivo komunisti.

lutherblisset lutherblisset 13:03 02.04.2010

Re: zabune radi

pitajte drustveno-humanisticke naucnike i filozofe (eto, npr, antropologe) da li je teologija nauka. da ostavimo sad postmodernizam, krize reprezentacije, odnose moci i ostalo po strani, ipak postoje neki najosnovniji, konsenzusom dostignuti zahtevi koje neka delatnost mora da ispuni da bi mogla biti smatrana naukom. teologija je, hvala bogu, daleko od toga.


Da li Teri Iglton, jedan od najznačajnijih savremenih teoretičara, zadovoljava vaše kriterijume društveno-humanističkog naučnika? Ukoliko je tako, evo šta on kaže:

Ako je marksizam obećao pomirenje kulture i civilizacije, to je delimično stoga što je njegov osnivač bio istovremeno romantičarski humanista i naslednik prosvetiteljskog racionalizma. Marksizam podrazumeva kulturu i civilizaciju zajedno – čulnu partikularnost i univerzalnost, radnika i građanina sveta, lokalne sklonosti i internacionalnu solidarnost, slobodno samoostvarenje pojedinaca od krvi i mesa i globalno kooperativno opšte dobro. Ali marksizam je u naše vreme pretrpeo jak politički udarac; a jedno od mesta na koje su se ovi radikalni impulsi preselili je – ni manje ni više – teologija. Danas u teologiji možemo naći neke od najinformisanijih i najživljih rasprava o Delezu i Badjuu, Fukou i feminizmu, Marksu i Hajdegeru. To ne treba u potpunosti da nas iznenađuje, budući da je teologija, koliko god neke od njenih tvrdnji zvučale neuverljivo, jedna od najambicioznijih teorijskih arena koje su preostale u jednom sve specijalizovanijem svetu – arena čiji je predmet ništa manje nego priroda i transcendentalni usud samog čovečanstva. To nisu pitanja koja se lako pokreću u analitičkoj filozofiji ili političkoj nauci. Udaljenost teologije od pragmatičnih pitanja u tom pogledu predstavlja prednost.

Pritom treba naglasiti da je Teri Iglton jedan od najvećih savremenih kritičara tzv. postmodernizma.


majstor_vuksan majstor_vuksan 13:37 02.04.2010

Re: zabune radi

technofetishist
Morate shvatiti da teologija, pa samim tim i teološka antropologija u sebi intergriše psihologiju, filosofiju, antropologiju religije i naravno teologiju


teologija nije nikakva nauka, a svakako ne nauka o religiji. to je samo razvijeno ucenje u okviru odredjene religijske dogme. a to sto je bogoslovija danas deo BU je sramota.

transhumanizam niko nije ni nazivao naukom.


Svakako da teologija nije nauka kao ni transhumanizam. Oboje proisticu iz filozofije. Ni filozofija nije nauka, ona je iznad nauke!!!
seceranac seceranac 14:00 02.04.2010

Re: zabune radi

mislim da se ovde vodi bespredmetna polemika

U savremenom smislu da li je nesto nauka ili nije zavisi iskljucivo od upotrebe naucnog metoda u svim aspektima istrazivanja - po tom kriterijumu teologija (a ni teoloska antropologija) nije nauka.

U labavijem tradicionalnom smislu nauka je znanje ili praksa sposobno da tacno ili sa velikom verovatnocom predvidi ishod nekog prirodnog ili drustvenog procesa - ni po ovom kriterijumu teologija nije nauka.

Nauka o religiji je kada se sociologija, psihologija ili neka druga nauka bave religijom kao drustvenim fenomenom. Teologija polazi od dogme i zbog toga ne zadovoljava osnovne kriterijume da bude nauka.

majstor_vuksan

Svakako da teologija nije nauka kao ni transhumanizam. Oboje proisticu iz filozofije. Ni filozofija nije nauka, ona je iznad nauke!!!


teologija i filosofija ne da nisu isto vec su potpuno komplementarne, sve ono sto nije teologija jeste filosofija i obrnuto

PS. nemam ja nista protiv teoloske literature vec samo hocu da pojasnim ljudima o cemu se radi jer kao sto se da videti iz komentara ime "teoloska antropologija" dovodi do zabune, mislim da bi postenije bilo sa se ta oblast naziva "antropoloska teologija" jer jeste teologija a nije antropologija.
majstor_vuksan majstor_vuksan 14:14 02.04.2010

Re: zabune radi

seceranac

U labavijem tradicionalnom smislu nauka je znanje ili praksa sposobno da tacno ili sa velikom verovatnocom predvidi ishod nekog prirodnog ili drustvenog procesa - ni po ovom kriterijumu teologija nije nauka.


Ovo je definisala filozofija nauke!


seceranac

teologija i filosofija ne da nisu isto vec su potpuno komplementarne, sve ono sto nije teologija jeste filosofija i obrnuto



Mislim da mesas istoriju filozofije kao nauku viseg stepana i filozfiju koja je
teorija metafizike inace nije filozofija. Filozfioja nije nikakvo nagadjanje i mastanje!
seceranac seceranac 14:46 02.04.2010

Re: zabune radi

Mislim da mesas istoriju filozofije kao nauku viseg stepana i filozfiju koja je teorija metafizike inace nije filozofija.


nisam siguran da sam razumeo sta si hteo da kazes

Filozfioja nije nikakvo nagadjanje i mastanje!


to sam i rekao...
komplementarna je sa teologijom koja je nagadjanje i mastanje, znaci filozofija obuhvata sve ono sto nije nagadjanje i mastanje
majstor_vuksan majstor_vuksan 15:54 02.04.2010

Re: zabune radi

seceranac


to sam i rekao...
komplementarna je sa teologijom koja je nagadjanje i mastanje, znaci filozofija obuhvata sve ono sto nije nagadjanje i mastanje



Sto to ne vazi za Platonizam? Ili za Lajbnica?

Da li je filozofija komplementarna sa teologijom videti po zitijima Svetih. Obavezno Sveti Justin Filozof http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D1%83%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BD_%D0%A4%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B7%D0%BE%D1%84
i

Sveti Vasilije Veliki http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=7715
seceranac seceranac 15:58 02.04.2010

Re: zabune radi

majstor_vuksan
seceranac


to sam i rekao...
komplementarna je sa teologijom koja je nagadjanje i mastanje, znaci filozofija obuhvata sve ono sto nije nagadjanje i mastanje



Sto to ne vazi za Platonizam? Ili za Lajbnica?

Da li je filozofija komplementarna sa teologijom videti po zitijima Svetih. Obavezno Sveti Justin Filozof http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D1%83%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BD_%D0%A4%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B7%D0%BE%D1%84
i

Sveti Vasilije Veliki http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=7715



dogma
majstor_vuksan majstor_vuksan 16:01 02.04.2010

Re: zabune radi

seceranac



dogma



Pricas napamet. Nije bas akademski.
Nikola Knežević Nikola Knežević 16:13 02.04.2010

Re: zabune radi

to sam i rekao...
komplementarna je sa teologijom koja je nagadjanje i mastanje, znaci filozofija obuhvata sve ono sto nije nagadjanje i mastanje


Teologija bez filosofije je nemoguca, kao ni filosofija bez teologije. Naravno, ukoliko teologiju ne svrstavate u domen nauke, ne mozete to uraditi ni sa filosofijom. Filosofija polazi od pitanja, teologija polazi od odgovora, spekulacija svakako ima i na jednom i na drugom mestu. Neke variable mogu biti empirijski proverene dok su druge iskljucivo spekulativne, ipak to ne znaci da ih apriori treba odbaciti...

Imate pristrasan stav po pitanju teologije, pogledajte malo evropske univerzitete i katedre za teologiju na svim univerzitetima. Savremena teologija je citava arena multiidisciplinarnih studija u kojima se preplicu filosofija, istorija, sociologija, psihologija, politikologija...
draft.dodger draft.dodger 16:18 02.04.2010

Re: zabune radi

majstor_vuksan
technofetishist
Morate shvatiti da teologija, pa samim tim i teološka antropologija u sebi intergriše psihologiju, filosofiju, antropologiju religije i naravno teologiju


teologija nije nikakva nauka, a svakako ne nauka o religiji. to je samo razvijeno ucenje u okviru odredjene religijske dogme. a to sto je bogoslovija danas deo BU je sramota.

transhumanizam niko nije ni nazivao naukom.


Svakako da teologija nije nauka kao ni transhumanizam. Oboje proisticu iz filozofije. Ni filozofija nije nauka, ona je iznad nauke!!!


I majstor_vuksan je iznad majstora!!!
Nikola Knežević Nikola Knežević 16:18 02.04.2010

Re: zabune radi

i ne mozete, g-dine knezevicu, zauvek da se krijete iza tita i partije. u velikoj ste zabludi ako smatrate da vam se protive iskljucivo komunisti.


Vidite, u tome je problem. Ja nemam nista protiv ateizma niti se protivim ikome. Vas stav je od samog pocetka averzivan i u domenu militatnog ateizma dokinsovog tipa...
seceranac seceranac 16:22 02.04.2010

Re: zabune radi

majstor_vuksan
seceranac



dogma



Pricas napamet. Nije bas akademski.


moj odgovor "dogma" je bio odgovor na vase pitanje

zitija svetih polaze od "nesumnjive istine" - dogme. Polazeci od dogmatskih pretpostavki moze se dokazati bilo sta, pa i vasa teza

Filosofija polazi od pitanja, teologija polazi od odgovora, spekulacija svakako ima i na jednom i na drugom mestu.

to je sustinska razlika, spekulacija "nesumnjivim istinama" sprecava saznanje spekulacija pitanjima dovodi do saznanja



Vojislav Stojković Vojislav Stojković 16:34 02.04.2010

Re: zabune radi

Nikola Knežević

Teologija bez filosofije je nemoguca, kao ni filosofija bez teologije. Naravno, ukoliko teologiju ne svrstavate u domen nauke, ne mozete to uraditi ni sa filosofijom.


Nikola, prvo da čestitam na novoj knjizi, ne sumnjam da će biti interesantna studentima bogoslovije, a i svima koji su zainteresovani za teološka gledišta.

Nadam se da nikoga neću naljutiti, ako kažem da ne samo da teologija nije nauka, već da ni filozfija nije nauka. Sigurno ne u smislu savremenih definicija nauke.

To što je Bogoslovski fakultet, vraćen u okvire BU, znači da se svršenim studentima tog fakulteta priznaje visokoškolsko obrazovanje. Magistrima i doktorima teologije, u formalnom smislu, priznaje se isti stepen poslediplomskog obrazovanja, kao i onima koji su magistrirali ili doktorirali fiziku. Međutim, to ne znači da je teologija nauka.
Uostalom, Filozofski fakultet je oduvek deo BU, a filozofija se već dugo, ni kod nas, a ni u svetu ne svrstava u nauku.
Dakle, ni teologija ni filozofija nisu nauke. Međutim, i jedna i druga su ljudima potrebne, baš kao i nauke i nuačne discipline.
Otud je dokazivanje da je teologija nauka nepotreban i zaludan napor.
majstor_vuksan majstor_vuksan 17:07 02.04.2010

Re: zabune radi

draft.dodger
majstor_vuksan
technofetishist
Morate shvatiti da teologija, pa samim tim i teološka antropologija u sebi intergriše psihologiju, filosofiju, antropologiju religije i naravno teologiju


teologija nije nikakva nauka, a svakako ne nauka o religiji. to je samo razvijeno ucenje u okviru odredjene religijske dogme. a to sto je bogoslovija danas deo BU je sramota.

transhumanizam niko nije ni nazivao naukom.


Svakako da teologija nije nauka kao ni transhumanizam. Oboje proisticu iz filozofije. Ni filozofija nije nauka, ona je iznad nauke!!!


I majstor_vuksan je iznad majstora!!!



Grandmaster!
majstor_vuksan majstor_vuksan 17:08 02.04.2010

Re: zabune radi

Vojislav Stojković
Nikola Knežević

Teologija bez filosofije je nemoguca, kao ni filosofija bez teologije. Naravno, ukoliko teologiju ne svrstavate u domen nauke, ne mozete to uraditi ni sa filosofijom.


Nikola, prvo da čestitam na novoj knjizi, ne sumnjam da će biti interesantna studentima bogoslovije, a i svima koji su zainteresovani za teološka gledišta.

Nadam se da nikoga neću naljutiti, ako kažem da ne samo da teologija nije nauka, već da ni filozfija nije nauka. Sigurno ne u smislu savremenih definicija nauke.

To što je Bogoslovski fakultet, vraćen u okvire BU, znači da se svršenim studentima tog fakulteta priznaje visokoškolsko obrazovanje. Magistrima i doktorima teologije, u formalnom smislu, priznaje se isti stepen poslediplomskog obrazovanja, kao i onima koji su magistrirali ili doktorirali fiziku. Međutim, to ne znači da je teologija nauka.
Uostalom, Filozofski fakultet je oduvek deo BU, a filozofija se već dugo, ni kod nas, a ni u svetu ne svrstava u nauku.
Dakle, ni teologija ni filozofija nisu nauke. Međutim, i jedna i druga su ljudima potrebne, baš kao i nauke i nuačne discipline.
Otud je dokazivanje da je teologija nauka nepotreban i zaludan napor.


Potpis!!!
majstor_vuksan majstor_vuksan 17:11 02.04.2010

Re: zabune radi

seceranac


moj odgovor "dogma" je bio odgovor na vase pitanje

zitija svetih polaze od "nesumnjive istine" - dogme. Polazeci od dogmatskih pretpostavki moze se dokazati bilo sta, pa i vasa teza


Iz ovog se lepo vidi da nisu otvorena ona dva linka sto sam zakacio gore.
Dogma nije "ovo je tako jer ja mislim da je tako i tack!", ona dolazi od nadahnutosti svetim duhom. Nesto kao Platonove inspiracije o Idejama. Nemoguce je do njih doci bez nekog oblika opstenja sa transcendecijom.





Nikola Knežević Nikola Knežević 17:28 02.04.2010

Re: zabune radi

Vojislav Stojković
Nikola Knežević

Teologija bez filosofije je nemoguca, kao ni filosofija bez teologije. Naravno, ukoliko teologiju ne svrstavate u domen nauke, ne mozete to uraditi ni sa filosofijom.


Nikola, prvo da čestitam na novoj knjizi, ne sumnjam da će biti interesantna studentima bogoslovije, a i svima koji su zainteresovani za teološka gledišta.

Nadam se da nikoga neću naljutiti, ako kažem da ne samo da teologija nije nauka, već da ni filozfija nije nauka. Sigurno ne u smislu savremenih definicija nauke.

To što je Bogoslovski fakultet, vraćen u okvire BU, znači da se svršenim studentima tog fakulteta priznaje visokoškolsko obrazovanje. Magistrima i doktorima teologije, u formalnom smislu, priznaje se isti stepen poslediplomskog obrazovanja, kao i onima koji su magistrirali ili doktorirali fiziku. Međutim, to ne znači da je teologija nauka.
Uostalom, Filozofski fakultet je oduvek deo BU, a filozofija se već dugo, ni kod nas, a ni u svetu ne svrstava u nauku.
Dakle, ni teologija ni filozofija nisu nauke. Međutim, i jedna i druga su ljudima potrebne, baš kao i nauke i nuačne discipline.
Otud je dokazivanje da je teologija nauka nepotreban i zaludan napor.


Dragi gosn Dzeremaja, hvala na čestitkama. Savremena teologija u principu više i nije toliko dogmatična, kao što je nekada bila i obuhvata čitav niz srodnih humanističkih nauka, tako da jedan bogoslov nužno mora da barata pre svega filosofijom, neretko sociologijom, psihologijom, politikologijom, antropologijom, sve zavisno od užeg domena njegovih oblasti istraživanja...

Evo jednog interesantnog članka na ovu temu od Karla Raner-a: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62753
seceranac seceranac 17:30 02.04.2010

Re: zabune radi

Dogma nije "ovo je tako jer ja mislim da je tako i tack!", ona dolazi od nadahnutosti svetim duhom.


znaci nije "jer ja tako mislim" vec je "jer On tako misli"?

velika razlika?

Vojislav Stojković



U pravu si da ni jedna i druga nisu Nauke ali su razlozi za to fundamentalno drugaciji.
Filozofija nije Nauka jer i ne pokusava da da odgovore dok teologija daje odgovore dobijene na nenaucan nacin.
majstor_vuksan majstor_vuksan 18:11 02.04.2010

Re: zabune radi

seceranac


znaci nije "jer ja tako mislim" vec je "jer On tako misli"?

velika razlika?


Ko zeli sa ovim ozbiljnije da se pozabavi mora da ostavi uniformisticka shvatanja sa strane. Preporucujem poceti sa uporedjivanje Platonista i Pitagorejaca. Razliciti pristupi kako filozofiji tako i ezoteriji. Ali i jedni i drugi inspiraciju povezuju sa transcendentalnim.


bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 21:49 01.04.2010

+

Nikola, samo da čestitam!

Kako na najbolji način rezimirati ono što predstavlja predmet vekovnog naučnog diskursa, centar svih filosofskih čuđenja i bogoslovskih rasprava, osnovu metafizike, početak i kraj svih pitanja? Šta je ljudsko biće i kuda ono ide? „Istinu o čoveku ne možemo iscrpsti znanjem o njemu, možemo samo da je doživimo na osnovu našeg razmišljanja i delanja. Čovek je po principu više od onoga što je kadar da zna o sebi."

Na žalost, do sada nisam bio u
prilici da čitam religijsku literaturu, ali nedavno
mi je sasvim slučajno došla u ruke stara i interesantna
Lorencova knjiga "Psihologija i Filozofija religije" i moram da
priznam da sa uživanjem čitam neke odrednice.
Nikola Knežević Nikola Knežević 22:00 01.04.2010

Re: +

Hvala Bojane!
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 22:36 01.04.2010

čestitke Nikola..

Još knjiga od tebe očekujem...
Čestitke i srećni uskršnji praznici..
Nikola Knežević Nikola Knežević 09:14 02.04.2010

Re: čestitke Nikola..

Hvala najlepše na čestitkama Drago. Uzvraćam čestitke.

Knjiga je u principu napisana još pre nekoliko godina, ali spletom okolnosti će tek sad ugledati svetlost dana. Novu knjigu spremam i ona će delom biti antropološka (politička antropologija, antropologija religije) koji će biti posvećena političkoj teologiji, tačnije odnosima politike i religije....
Nikola Knežević Nikola Knežević 09:19 02.04.2010

Sadržaj

PREDGOVOR........................................................................................................... 11
UVOD.......................................................................................................................... 13
I. O ANTROPOLOGIJI KAO NAUCI.................................................................. 17
Definicija.................................................................................................................. 17
Osvrt na kulturnu antropologiju....................................................................... 21
Grane kulturne antropologije............................................................................ 24
II. POREKLO LJUDSKOG BIĆA..........................................................................29
Kosmogonija u drugim religijama i mitovima.................................................... 31
Kosmogonija u sumerskoj mitologiji................................................................ 31
Ep o Atrahasisu.................................................................................................... 32
Enuma Eliš............................................................................................................ 33
Ep o Gilgamešu.................................................................................................... 34
Stvaranje u antičkoj mitologiji i filosofiji.......................................................... 35
Egzegeza 1Moj 1, 26-27; 2, 7.................................................................................. 39
Čovek.................................................................................................................... 40
Upotreba množine - plurala............................................................................... 42
Lik i Podobije (obraz i obličje)........................................................................... 44
Starozavetno shvatanje pojma imago Dei............................................................ 48
Novozavetno shvatanje pojma imago Dei........................................................... 49
Čovek kao lik i podobije Božije: istočno – pravoslavna tradicija..................... 50
imago Dei: zapadno - hrišćanska tradicija.......................................................... 59
Osnovne podele................................................................................................... 59
Pojam imago Dei u teološkoj misli Rimokatoličke crkve............................... 61
Patristička predaja......................................................................................... 61
Savremeno shvatanje pojma imago Dei.......................................................... 66
Imago Dei u teološkoj misli protestantske crkvene tradicije......................... 68
Pojam imago Dei kod Žana Kalvina............................................................. 69
Formalna i materijalna slika kod Emila Brunera.......................................... 71
Relacioni aspekt kod Karla Barta.................................................................... 73
Dijalog kreacionizma i evolucije........................................................................... 76
Strogi ili striktni kreacionizam.......................................................................... 77
Širi kreacionizam................................................................................................. 77
III. PAD LJUDSKOG BIĆA.................................................................................... 85
Svetopisamsko poimanje praroditeljskog greha.................................................. 88
Istočna tradicija................................................................................................... 89
Zapadna tradicija................................................................................................. 93
Crkvena tradicija................................................................................................. 94
Sabori u Kartagini i Oranžu............................................................................ 95
Toma Akvinski.................................................................................................. 96
Reformacija....................................................................................................... 97
Tridentski Sabor................................................................................................. 101
Savremena shvatanja praroditeljskog greha................................................... 102
IV. PRIRODA LJUDSKOG BIĆA........................................................................ 109
Problem čovekove prirode u antičkoj misli....................................................... 110
Platonov dualizam............................................................................................. 111
Aristotelov hilemorfizam.................................................................................. 113
Poimanje prirode ljudskog bića u Svetom pismu............................................. 116
Starozavetne implikacije celovitosti ljudske prirode..................................... 116
Basar................................................................................................................ 116
Nephesh........................................................................................................... 117
Ruah................................................................................................................. 119
Lebh.................................................................................................................. 119
Novozavetne implikacije celovitosti ljudske prirode.................................... 120
Soma i sarx...................................................................................................... 120
Psyche............................................................................................................... 121
Pneuma............................................................................................................ 121
Poimanje čovekove prirode u patristici............................................................. 123
Istočna tradicija................................................................................................. 123
Zapadna tradicija............................................................................................... 128
Osvrt na savremeno poimanje prirode ljudskog bića...................................... 131
Pitanje slobode ljudskog bića.............................................................................. 133
V. QUO VADIS HOMINE?
PODOBIJE I OBOŽENJE KAO SMISAO LJUDSKE EGZISTENCIJE........ 141
Nihilizam............................................................................................................... 143
Nihilizam Fridriha Ničea................................................................................. 144
Besmislenost egzistencije ili besmisao egzistencijalizma................................ 147
Paradoksalnost egzistencije kod Karla Jaspersa............................................ 147
Tu-bivstvovanje kod Martina Hajdegera........................................................ 149
Egzistencijalizam kod Sartra............................................................................ 151
Rudolf Bultman i hrišćanski egzistencijalizam................................................. 153
Podobije i oboženje kao smisao ljudske egzistencije........................................ 154
Oboženje kao čovekovo naznačenje............................................................... 155
Eklesiološke implikacije oboženja................................................................... 161
Pojam oboženja (posvećenja) u zapadnoj hrišćanskoj tradiciji...................... 164
Posvećenje i opravdanje u rimokatoličkoj tradiciji....................................... 165
Posvećenje i opravdanje u protestantskoj tradiciji........................................ 168
ZAKLJUČAK........................................................................................................ 173
CITIRANA DELA................................................................................................... 177
RECENZIJE.............................................................................................................. 192
O AUTORU.............................................................................................................. 193
dolybell92 dolybell92 11:34 02.04.2010

Re: Sadržaj

Hvala sto ste se setili da navedete sadrzaj knjige,
bice interesantno to procitati u svakom slucaju,
bar meni tako izgleda, sada je vec jasnije.
O knjizi, tek kada je procitam.

ps. Volela bih da znam kada ce se
bar priblizno tacno ta knjiga pojaviti
u prodaji.
bookbinder bookbinder 22:01 02.04.2010

Re: Sadržaj

Cestitke i s moje strane!!!

ps. Volela bih da znam kada ce se bar priblizno tacno ta knjiga pojaviti u prodaji.


U vezi s ovim, kako doci do knjige ako neko nije u Srbiji?
Nikola Knežević Nikola Knežević 09:42 03.04.2010

Re: Sadržaj

Hvala sto ste se setili da navedete sadrzaj knjige,
bice interesantno to procitati u svakom slucaju,
bar meni tako izgleda, sada je vec jasnije.
O knjizi, tek kada je procitam.

ps. Volela bih da znam kada ce se
bar priblizno tacno ta knjiga pojaviti
u prodaji.


@dolybell

U toku proleća najverovatnije, u toku ovog meseca će najverovatnije izaći iz štampe, a u prodaju, nekoliko nedelja nakon toga... Još uvek ne znam sve detalje.

@bookbinder

Nažalost, takva mogućnost za sada ne postoji.
Черевићан Черевићан 14:09 02.04.2010

црв

традицији веран јесам
те дилеме немам стога
но СВЕ ЧЕШЋЕ упит чујем
- створи ли то човек Бога?


г Кнежевићу прудружујем се честитарима. Браво!
majstor_vuksan majstor_vuksan 14:20 02.04.2010

Re: црв

Черевићан
традицији веран јесам
те дилеме немам стога
но СВЕ ЧЕШЋЕ упит чујем
- створи ли то човек Бога?


г Кнежевићу прудружујем се честитарима. Браво!



Strano je ljudskoj prirodi da sebi izmislja ucitelje koji ga prizivaju da bude savrsen. To zahteva veliki napor i rad na sebia tome nismo bas skloni. Znas ono, definicija dobrog prosesora je a ga niko ne voli.
Nikola Knežević Nikola Knežević 15:10 02.04.2010

Re: црв

г Кнежевићу прудружујем се честитарима. Браво!


Gosn' Čere, hvala mnogo na čestitkama. Uistinu, ponekad i sam postavljam isto pitanje, sumnja je vazda prisutna kod nas teologa... Sumnja je sastavni deo vere, kako je to svojevremeno tvrdio Pol Tilih.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana