Moj grad| Život

U potrazi za Origami Jednorogom

Milan Novković RSS / 23.02.2010. u 19:49

gtree.JPGGrad me podseća na jednoroga (engleski „unicorn", za slučaj da sam pogrešio u izboru srpske reči). Ovog puta je grad Beograd, grad gde sam ja pet godina studirao pa pet godina radio pre nego što sam otišao. Ko je zaboravio, a, iskreno, i sam malo znam bez Interneta, ovde možemo da posegnemo za kolektivnim znanjem o jednorogu. Ono što je meni za sad dovoljno je da je jednorog dobar, nesebičan, i misteriozno divan. Kao i grad. A možemo ga uhvatiti, zarobiti, uglavnom ne-fer, prljavom rabotom.

Origami je japanska umetnost pravljenja figura savijanjem papira. Lepak i makaze, seča uopšte, nisu dozvoljeni.

Ili, u origamiju se na stare zgrade ne lepe novi papirni spratovi, po starim ulicama se ne seku stari papirni platani, staro se ne siluje, ne prlja, ne svojata na sebičan način, nego je inspiracija za maštovita sećanja i novo, kreativno "savijanje".

Staro je misteriozno divno, vremeplov koji je moguće samo naslediti, ne možemo ga kupiti, ne možemo ga sami sebi napraviti, niti našoj deci, teško i unucima, staro nam je poklonjeno.

Ili, još tačnije, preci su nam dali na čuvanje dok nam potomci ne ojačaju.

Danas nam Internet rasteže „Mislim dakle postojim" obrazac u „Mislimo dakle postojimo". Grad, malo mesto, nije toliko važno, su to uvek radili onima koji su se u njemu zatekli. Uvek je bio deo identiteta svih nas koji se tamo nađemo, deo onog najdubljeg u nama. Bio je taj deo svojim ulicama, drvećem, drugim ljudima sa kojima smo živeli, ili koji su pre nas udahnuli vazduh koji mi udišemo, koji su dotakli koru drveta koje mi dotičemo.

Tako, brisanje starog, ma kako fine četkice koristili, je uvek neka vrsta vulgarnog, varvarskog, divljaštva, manijakalnog plitkoumnih i plitkoduhovnih ljudi. Izgubljenih ljudi.



Komentari (41)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

AlexDunja AlexDunja 19:51 23.02.2010

kako mi se steglo srce

kad sam gledala ovaj film
Milan Novković Milan Novković 20:07 23.02.2010

Re: kako mi se steglo srce

AlexDunja
kad sam gledala ovaj film

Nisam odgledao, ali hoću, hvala Dunja
Nune Popović Nune Popović 19:54 23.02.2010

Prija pročitati tvoj blog

u ovo vreme bahatog ubijanja grada u njegove najosetljivije pojmove...
Milan Novković Milan Novković 20:05 23.02.2010

Re: Prija pročitati tvoj blog

vreme bahatog ubijanja grada

Grad nudi toliko prostora za kreativnost, i novčanu kome je samo do novca, gde ne moraš da maltretiraš taj isti grad, da su neke ideje posebno sulude u traženju nekog svog, uvrnutog puta.
mariopan mariopan 20:09 23.02.2010

Re: Prija pročitati tvoj blog

Tako, brisanje starog, ma kako fine četkice koristili, je uvek neka vrsta vulgarnog, varvarskog, divljaštva, manijakalnog plitkoumnih i plitkoduhovnih ljudi. Izgubljenih ljudi.

Otišla sam davno iz Beograda ali ga i dalje smatram svojim, jer sam tu odrasla. Povremeno dolazim, svi moji su tu, i onda vidim ono što možda ne bih videla da sam tamo stalno.

Gledam ga kako propada, kako ga unakažavaju.
Lepe stare zgrade u jezgru grada oronule, lepotice, dostojanstveno podnose svoje trule fasade, gole zidove, ispucale, smežurane, neokupane, neobučene, nepokrivene.
Na njih nasadili rugobe od "potkrovlja", naružili ih i niko ne mari.One nisu bitne ni hitne.

U delovima grada gde cveta "gradnja" stanuje mi jedna rođaka, privatno, tu su zgradurine nanizane jedna do druge da između njih niko ne može ni da prođe a ne da se jednom ulica otvori, nema mesta. Sve zgrade su iste, valjda isti gazda sadio, ne verujem da su uknjižene niti tu ima nekog plana,taj "plan" bi samo neko pijan potpisao, nema ulica, nema trotoara, a sve su po 4 sprata i ljudi u njima žive. Plaćaju. Moraju, ne mogu sebi da kupe ništa i zato plaćaju onima koji su čitava naselja podigli divlje - ali DIVLJE po svemu.
TO nikome nije bilo HITNO da zaustavi, da ruši, da kažnjava?

Unakazili su ceo grad.
Još samo da poseku drveće i da posade betonske žardinjere.
Posle njih Beograd neće ličiti na sebe.
bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 19:58 23.02.2010

+

mirelarado mirelarado 20:03 23.02.2010

Re: +

ivana23 ivana23 20:07 23.02.2010

Re: +

Milan Novković Milan Novković 20:11 23.02.2010

Re: +

bojan ljubomir jugovic

"Nebitni" ga brzo nađu

Još samo da neko uhvati one "bitne" za ručicu.

mirelarado mirelarado 21:33 23.02.2010

Re: +



4krofnica 4krofnica 20:13 23.02.2010

*

manijakalnog plitkoumnih i plitkoduhovnih ljudi. Izgubljenih ljudi.
jasnaz jasnaz 20:53 23.02.2010

копче

oskar-z-wild oskar-z-wild 20:58 23.02.2010

ОРИГАМИ без ферплеја

Почни од Вуковог оригамија: један народ три вероисповести један језик
Пресавиј леву страну добијаш: српскохрватски језик
Пресавиј десну страну добијаш: српскохрватскословеначки језик
Врати се на претходну страну добијаш српскохрватски језик
Одсеци леву страну добијаш: хрватски језик
Одсеци средљу леву стану добијаш нови оригами: бошњачки језик
Одсеци још мало и добијаш нови оригами: црногорски језик

Шта је остало од почетног оригамија названог српски језик и како изгледа?

А види како енглески, француски, немачки само расту па расту.
Milan Novković Milan Novković 15:35 24.02.2010

Re: ОРИГАМИ без ферплеја

А види како енглески, француски, немачки само расту па расту

Što se tiče nacionalne zaostavštine u ovim krajevima interesnanti su English Heritage (vladina organizacija, oko 210 miliona Evra prihoda u 2007 godini, oko 70% od vlade, a ostalo od ulaznica), pa National Trust, nevladina, dobrotvorna organizacija, sa prihodima u 2007 oko 400 miliona Evra, 30% samo od članarina, i rezervama za investiranje od preko milijardu Evra.

Šta im je "mandat", formalni ili neformalni: Pažnja i održavanje mesta od istorijskog značaja ili posebne prirodne lepote.

A domen im nije cela Velika Britanija, ali i da jeste, pa tako desetak puta veći od srpskog, skaliranmo na Srbiju, 10%, radi se o godišnjem prihodu od oko 60 miliona Evra.

Dobro, iako je 10x veliki faktor možda se u ovom poređenju radi o još većem faktoru, 20x ili 30 miliona Evra godišnje. Ima li toliko Srbija za nacionalnu zaostavštinu i posebno lepa mesta - sumnjam, po priči sa bloga, ili samo kad se setim onomad budžeta za istraživanje i razvoj od, ako se ne varam, desetak miliona Evra godišnje.

Ja ne znam, nažalost, kako sistem ovde radi do detalja, ali je interesantno da sečom drveta u svom dvorištu, promenom prozora na svom stanu ili kući osoba može da završi sa prekorom, novčanom kaznom ili zatvorom u zavisnosti kako je kraj i ili zgrada klasifikovana.

Ali nikome ni ne pada na pamet da seče ili menja ono što se ovde zove "period feature", staro, karakteristično za neko prošlo doba, ljudi u tome uživaju, nego se učlanimo u National Trust, platimo svoju sitnu članarinu, pa kad za vikend nemamo ništa drugo da radimo mi idemo da gledamo zaostavštinu i lepa mesta po bližoj ili daljoj okolini.
smokvica92 smokvica92 21:20 23.02.2010

U potrazi za Origami Jednorogom

Staro je misteriozno divno, vremeplov koji je moguće samo naslediti, ne mođemo ga kupiti, ne možemo ga sami sebi napraviti, niti našoj deci, teško i unucima, staro nam je poklonjeno.


Koliko sam uspela da putujem i vidim, u svim civilizovanim društvima neguje se nasleđe, i upravo su najlepši oni gradovi gde je društvo uspelo da napravi spoj i balans između starog i novog.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 00:52 24.02.2010

Re: U potrazi za Origami Jednorogom

Koliko sam uspela da putujem i vidim, u svim civilizovanim društvima neguje se nasleđe, i upravo su najlepši oni gradovi gde je društvo uspelo da napravi spoj i balans između starog i novog.

jeste. naše društvo Nikada nije uspelo da napravi balans i spoj između starog i novog, mi smo društvo koje svakih 20 godina menja imena ulica, mi smo društvo u kojem se zgrade pod zaštitom države ruše od starosti i nemara, mi smo društvo u kojem se drveće ne sadi kako treba i ne održava kako treba, mi smo društvo koje se odriče svoje prave prošlosti a prisvaja nepostojeću/željenu, mi smo društvo koje ne slavi svoje prave heroje već krive, mi smo društvo u istom stanju kao i platani, u stanju - metastaze. za to stanje leka nema.
JJ Beba JJ Beba 21:46 23.02.2010

Kavafi

Grad
Kažeš sebi: otići ću
U neku drugu zemlju, neko drugo more,
U grad lepši nego što je ovaj
Ikada mogao biti ili da se nada da će biti -
U kome se sada svakim korakom zateže omča:
Srce u skrhanom telu koje više ne služi:
Koliko, koliko još moram da budem ovde
Zatočen među ovim sumornim predgrađima
Prostačkog duha? Gde god sada pogledam
Pomaljaju se crne ruševine mog života.
Toliko sam godina ovde bio
Trošio i rasipao, i ništa nisam stekao.
Nema nove zemlje, prijatelju, nema
Novog mora; jer grad će te pratiti,
Lutaćeš istim ulicama bez kraja,
Ista duhovna predgrađa klize iz mladosti u stvarnost,
Najzad pobele u istoj kući -
Grad je kavez.
Nema drugih mesta, uvek ovo
Tvoje zemaljsko pristanište, i ne postoji brod
Kojim bi pobegao od samog sebe. Ah! Zar ne vidiš
Da baš kao što si upropastio svoj život na ovom
Jednom parčetu zemlje tako si upropastio sada
Njegovu vrednost svuda - po čitavoj zemlji?



Tako, brisanje starog, ma kako fine četkice koristili, je uvek neka vrsta vulgarnog, varvarskog, divljaštva, manijakalnog plitkoumnih i plitkoduhovnih ljudi. Izgubljenih ljudi.

Ne vole oni Grad

ili

The City
You said, "I will go to another land, I will go to another sea.
Another city will be found, better than this.
Every effort of mine is condemned by fate;
and my heart is -- like a corpse -- buried.
How long in this wasteland will my mind remain.
Wherever I turn my eyes, wherever I may look
I see the black ruins of my life here,
where I spent so many years, and ruined and wasted."

New lands you will not find, you will not find other seas.
The city will follow you. You will roam the same
streets. And you will age in the same neighborhoods;
in these same houses you will grow gray.
Always you will arrive in this city. To another land -- do not hope --
there is no ship for you, there is no road.
As you have ruined your life here
in this little corner, you have destroyed it in the whole world.


Constantine P. Cavafy (1910)
Milan Novković Milan Novković 23:04 23.02.2010

Re: Kavafi

Ne vole oni Grad

Ne vole, ne vole oni ništa, nisu naučili.

Jednom kad naučiš da voliš bilo šta ne možeš da ne voliš grad.

Oni su izgubljeni u svetu bez ljubavi i strasti.

Verovatno nas je većinu u životu dotakla i ta kvazi strast za raznim vrstama uspeha, ali nas je dotakla i ljubav, pa nekako naučimo gde su granice, i mentalne i one ostale, kako nailazimo na nove situacije.
ivana23 ivana23 21:52 23.02.2010

Od kako sam ovo procitala

mirelarado mirelarado 22:04 23.02.2010

Re: Od kako sam ovo procitala

ivana23
ne mogu da se osvestim!!!

Zgrade u stilu secesije 'koče' Suboticu


Морам да пејстујем из линкованог чланка:

Među njima su i zgrade koje je gradio arhitekta Ferenc Rajhl u Ulici Vase Stajića kao i zgrada bioskopa „Zvezda”. Naš zadatak je bio da ih procenimo u kontekstu urbanističkog razvoja grada, odnosno da li je njihova arhitektonska vrednost tolika da zbog njih vredi zakočiti razvoj grada, kaže Vaš


За њих је урбанистички развој града заправо рушење и уништавање његовог историјског језгра!? Далеко је онај једнорог... све даље.
Milan Novković Milan Novković 23:24 23.02.2010

U bezzakonju....

За њих је урбанистички развој града заправо рушење и уништавање његовог историјског језгра!?

...razvoj što više kvadrata tamo gde se što više novca može za te kvadrate dobiti.

Kad je mafiozo Lucky Luciano završio u zatvoru pa ga jednom prilikom pitali da komentariše svoj život kao kriminalac rekao je da je zadovoljan životom, nego mu jedino žao što je morao da uloži toliko pameti, spretnosti i teškog rada da bi uspeo i preživeo kao kriminalac koliko je potrebno da se uspe i na bezopasan, zakonski način.

Tako je gotovo sigurno i u Srbiji, ja sam gledao studije koje su pravili pametni analitički timovi značajnih organizacija, EBRD-ova i sličnih, gde je taj region stvarno viđen kao posebno značajan i oni koji su već došli do nekog novca i uticaja uz malo više planiranja unapred bi morali da mogu da dođu do istog uspeha, samo opštekorisnijeg i širepriznatijeg od onog gde krenu jeftino, od jeftine strasti, pa vrednije "rade" kasnije, na opšti užas.
margos margos 01:38 24.02.2010

Re: Od kako sam ovo procitala

Zlotvori.

margos margos 11:49 24.02.2010

Re: Od kako sam ovo procitala

ivana23
ne mogu da se osvestim!!!

Zgrade u stilu secesije 'koče' Suboticu

Noćas nisam imala snage da komentarišem - ne mogu da zamislim da iko sa zerom mozga može da kaže da te zgrade smetaju.

Pre desetak godina, u vreme haranja JUL-a, uselili u deo Rajhlove vile 'Komercijalnu banku', a iznad direktora iste - njegovoj ženi se dopalo da tu živi i da postavi ljubičaste plastične žardinjere na prozore, u skladu sa nadstrešnicom banke - i misli: lepo je.

Kuća je kao iz bajke, i svaki grad bi od nje napravio svetsku atrakciju.

U pravu je Ivana - ovo obezrečuje...:((((
maksa83 maksa83 22:21 23.02.2010

Alisa i Jednorog

`Well, now that we have seen each other,' said the Unicorn, `if you'll believe in me, I'll believe in you. Is that a bargain?'

`Yes, if you like,' said Alice.
mirelarado mirelarado 23:16 23.02.2010

Re: Baudolinov Jednorog

AlexDunja AlexDunja 23:30 23.02.2010

Re: Baudolinov Jednorog

Линк, трећи покушај :)

kod mene ne moze skrol nanize,
al' znam:)
anna_dandolo anna_dandolo 22:46 23.02.2010

Da li jednorozi zaista postoje?

Uvek sam se pitala kako ljudi koji odu iz svog grada nauce da ga vole mnogo vise od onih koji ostaju u njemu!
maksa83 maksa83 22:48 23.02.2010

Re: Da li jednorozi zaista postoje?

Uvek sam se pitala kako ljudi koji odu iz svog grada nauce da ga vole mnogo vise od onih koji ostaju u njemu!

Otkud ti to?
Milan Novković Milan Novković 22:57 23.02.2010

Re: Da li jednorozi zaista postoje?

anna_dandolo
Uvek sam se pitala kako ljudi koji odu iz svog grada nauce da ga vole mnogo vise od onih koji ostaju u njemu!

Postoje jednorozi.

U proseku, pretpostavljam, grad se voli onoliko koliko smo proveli u njemu.

Naravno, formativne godine su mnogo značajnije od ostalih.

Grad se ugrađuje u nas, deo je nas kao i sve ostalo što nam se dešava, kao i jednorozi. Zato ih nije tako lako videti, uvek idu kao deo neke celine.

A prosek ume da bude proklet, on podrazumeva i one koji grad najviše vole, ali imaju jako mala prava, pa one koji ga ne vole, a vuku konce.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:25 24.02.2010

Re: Da li jednorozi zaista postoje?

anna_dandolo
Uvek sam se pitala kako ljudi koji odu iz svog grada nauce da ga vole mnogo vise od onih koji ostaju u njemu!

Ја не умем да кажем из којег сам града отишао па тако не знам ни који треба да волим.
bauer. bauer. 09:55 24.02.2010

Re: Da li jednorozi zaista postoje?

Uvek sam se pitala kako ljudi koji odu iz svog grada nauce da ga vole mnogo vise od onih koji ostaju u njemu!

Možda su prokleti...

Niko ne zna šta znači roditi se i živeti na ivici izmedju dva sveta, poznavati i razumevati i jedan i drugi, a ne moći učiniti ništa da se oni objasne medju sobom i zbliže, voleti i mrzeti i jedan i drugi, kolebati se i povoditi celoga veka, biti kod dva zavičaja bez ijednoga, biti svuda kod kuce i ostati zauvek stranac; ukratko: živeti razapet, ali kao žrtva i mučitelj u isto vreme.
Olga Medenica Olga Medenica 00:44 24.02.2010

Novi kreatori i novi gradjani

pisu, prepisuju, potpisuju se, modernizuju.

Ova cela prica sa drvoredom me podseca na to da skoro sve kad tad propada.
tako ljudi ulazu silne pare da bi prezervirali spomenike kulture, stare knjige, slike, drvorede.
Evo na primer, uzmite staru sliku, ona propada li propada.
I stalno se rekonstruise. I cuva se u posebnim uslovima.

Sve to jako puno kosta. A u medjuvremenu originalnog materijala, tkiva, sve je manje.
a i dalje joj se bole menjaju, povrsina puca.

Pa da li bi sada imalo smisla da je odma celu preslikamo?
Bice bolje....i jeftinije. A kad smo kod toga, jos bolje je naslikati nesto modernije.










Izvinjavam se za veliku pauzu iza teksta ali to je jedini nacin da objavim komentar.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 02:01 24.02.2010

drvo




njanja_de.manccini njanja_de.manccini 02:02 24.02.2010

jednorog



vishnja92 vishnja92 11:08 24.02.2010

hola, cuvari.

d j o l e d j o l e 14:46 24.02.2010

Neverovatno je

Staro je misteriozno divno, vremeplov koji je moguće samo naslediti, ne možemo ga kupiti, ne možemo ga sami sebi napraviti, niti našoj deci, teško i unucima, staro nam je poklonjeno.

kako se kolektivno secanje nekog naroda prima u svakoj narednoj generaciji.

Naprimer, za Kineze se kaze da je to narod sa 3000 godina iskustva zivota u uredjenoj drzavi i da se to hiljadugodisnje iskustvo oseca na svakom koraku u tamosnjem svakodnevnom zivotu.

Ali kojim mehanizmima se hiljadu ili stotinu godina istorije prenesu u 10, 20, 30, 40 ili vise godina necijeg zivota, nekog ko se u odredjenim situacijama potpuno drugacije ponasa u poredjenju sa svojim vrsnjacima u nekim drugim narodima.

Slicno se kaze i za Italiju ... da ima 2000 godina drzave iza sebe i da se to itekako oseca u njihovom svakodnevnom zivotu (da su na potpuno drugaciji nacin drustveno odgovorni u poredjenju sa drugim narodima).

Milan Novković Milan Novković 15:40 24.02.2010

Re: Neverovatno je

kako se kolektivno secanje nekog naroda prima u svakoj narednoj generaciji

Što se primilo primilo. Internet nam sad pomaže da koliko toliko po sentimentu pristignemo one koje su uvek poštovali nacionalnu zaostavštinu.

Reakcija na seču platana na blogu je dobar primer. Ljudi koji vole Beograd sad mogu da priušte da budu glasniji i da se dalje čuju.

Siledžije će platiti veću cenu nego što bi je platili pre deceniju ili dve, nadam se.
Olga Medenica Olga Medenica 17:58 24.02.2010

Re: Neverovatno je

Puste nade, mozda?
lavinia_amaldi lavinia_amaldi 17:05 24.02.2010

Divan tekst

nisam sigurna doduse, da oni kojima bi najvise bio potreban, imaju srca da bi ga razumeli...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana