* "Generalni direktor ‘Zelenila' kaže da će kao kompenzaciju za emotivni šok zbog seče stabala, građani dobiti najmoderniji drvored u Beogradu. U okviru akcije biće isečeno oko 400 platana, a zasađeno 500 novih stabala."
Pitam se, sta li to znaci "najmoderniji drvored"?Mozda nesto iz repertoara staljinisticke tradicije "obnova i izgradnja", "srusi pa zabetoniraj", menjaj "staro i prevazidjeno" za "novo i moderno" i pricama o posleratnom cupanju i lozenju parketa? Ili ono iz vica "izgradicemo bolje i starije"? Nastavak sledi u vidu sece 400 platana na Bulevaru kralja Aleksandra.
Ja ne mogu da shvatim da jedna evropska prestonica u dvadeset i prvom veku odlucuje da sasece stari drvored od 400 platana!
Onda se setim: pa mi zvanicno i nismo evropska prestonica.
Navode se dva razloga za secu tolikog drveca:
Prvo, da je drvece obolelo. Oboleo je veci deo platana, veliki broj platana i tako dalje. Cak ni Gradsko zelenilo ne tvrdi da su oboleli svi platani.
Drugi, ali vazniji razlog koji se uzima a priori, je da ce se prilikom rekonstrukcije ostetiti korenje pa ce tako U BUDUCNOSTI svo drvece oboleti i propasti.
(I trece, tese ih nekakvim pricama o "boljem" STA? I "modernijem" MOLIM???)
Ja sam diplomirala arhitekturu u Beogradu. Tokom studija smo uceni i poducavani da svaki urbanisticki plan treba da uzme u obzir i zastitu postojece vegetacije. Dvadeset godina rada u Velikoj Britaniji naucilo me je da ce bilo kakav projekat tesko dobiti dozvolu da isece i jedno ovakvo drvo a ne 400 ili 500.
Ako je projekat od velikog znacaja mozda se moze napraviti izuzetak. Ako je drvo obolelo takodje je moguce napraviti izuzetak. U praksi sam vec imala iskustvo sa dobijanjem dozvole za secenje razvijenog drveta (obratite paznju, uvek je bilo u jednini) i u mojoj praksi nisam imala jos ni jednu dobijenu dozvolu.
Danas sam zvala City of Westminster Planning, Paul, "Department for Protection of Trees", nije bio raspolozen da komentarise politiku u Beogradu ali mi je rekao da je njihova politika da za svako drvo POJEDINACNO, cak i ako je obolelo, slucaj mora da se predstavi detaljno i tretman ili lecenje ce se onda razmatrati. Pojedinacno. Tretman ukljucuje i zamenu drveta na odgovarajuci nacin.
A sta je zamena na odgovarajuci nacin?
U vestima koje citam gradjanima se savetuje da nova drveta nece biti mladice, vec 8-10 godina stara drveta.
Razgovarala sam danas sa gospodinom Davidom Gilchristom, tehnickim savetnikom Horticultural Trades Association i on mi je potvrdio da je deset godina stari platan u kategoriji mladog drveta, 2.5 do 3 metara visokog (kosarkas plus dete na ramenima) i 10-12 cm precnika (precnik vece pomorandze).
Drugim recima, krzljava mlada drvca. Takvo drvce, na svakih 10 metara necete ni primetiti. Da bi drvo bilo samo malo upadljivije, recimo 15-25 cm precnika, 4-5 metara visine (to uglavnom ne dotice ni ivicu prozora na prvom spratu) drvo treba da ja 25-30 godina staro.
Gospodin Gilchrist je takodje rekao da je neverovatno da su sva drveta obolela. Naravno samo par bolesti su relativno neizlecive. Svako drvo se mora ponaosob ispitati, jedanput zimi a zatim na prolece kada lista da bi se donela prava dijagnoza.
U slucaju da su neka drveta zaista tesko obolela, po njegovom misljenju ona ce jednoga dana propasti. U tom slucaju postupak je da se ponaosob tokom duzeg vremena konkretna stabla zamenjuju sistematski novim ali velikim odraslim drvecem.
Gospodin Gilchrist nije razumeo praksu, razlog, kontekst u kome se jedan ovakav drvored sistematski uklanja.
Platana u Londonu ima mnogo, cak se to drvo ovde i zove "London Plane".
Arhitektonska firma Fletcher-Priest Architects je na skorasnjem projektu u Covent Gardenu posadila drvo 17 metara visoko. Drvo je 35 godina staro i kostalo je £55 000. Starije drvece bilo koje vrste namenjeno presadjivanju je vrlo skupo.
Kakav je to plan za rekonstrukciju koji potrazumeva secu tih razmera?
Gradovi Evrope su stari, ulice su tesne, mnoge zgrade su trosne, ali nikome ne pada na pamet da rusi, cupa drvece, sece, nekriticno "modernizuje".
Zakrcenje beogradskog saobracaja je dosta naivno u poredjenju sa drugim gradovima; poznato je da u New Yorku saobracaj "stoji", Rim je katastrofa, Pariz, London....svuda je isto.
Ne mogu da verujem da bas Beogradjani toliko ne mogu da se priviknu na otezavajuce okolnosti zivota u gradu koji ne spada u najvece, najtesnje i najzakrcenije. Dovoljno mesta za parkiranje nema nigde (ali Beogradjani mozda ocekuju da se riksaju od vrata do vrata?). Gradski prevoz je uglavnom svuda preopterecen, turisti koji retko koriste prevoz pocetkom i krajem radnog vremena uglavnom nemaju svest o pretrpanosti metroa, nakrcanim autobusima koji ni ne staju na stanici i o 45 minuta minimuma cekanja na ulici da bi se uhvatio taksi. Nemaju svi evropski gradovi podzemnu zeleznicu.
Taj nas voljeni ali jadni Beograd, sravnjen je bombardovanjim pa onda na brzinu gradjen, a u zadnjih par decenija nekriticno dozidavan, dogradjivan nadzidjivan i zastakljivan. Drugim recima, budimo iskreni, Beograd je jedan u najmanju ruku ruznjikav grad i jedina od retkih lepih stvari u gradu (cast i slava malom broju sacuvanih coskica) je zapravo dosta raskosno zelenilo.
E, od sve trulezi, krpezi i trosnosti bas smo tu i tako isplanirali da ga "modernizujemo".
Ako urbanisti I gradska uprava nisu u stanju da naprave plan poboljsanja uslova javnog prevoza i kvaliteta infrastrukture uz razumne kompromise (tamanjenje ovolikog drvoreda nije razuman kompromis) onda su to ljudi ili nekompetentni ili megalomani.
Duboko je uvredljivo sto oni "gore" tretiraju nas gradjane kao predskolsku decu sa "bau-bau" pricama: svo drvece je bolesno i pasce vam na glavu, izgutajte kasiku ovog leka, bice bolje i zelenije...mi znamo, nema druge, bice modernije.....u narednoj reinkarnaciji.
Sve ovo u poslednjem trenutku, bez prevelikog publiciteta u ocekivanju da ce gradjani biti revoltirani i doziveti "emotivni sok" (decica, ponovo).
Pa kako onda da gradjani nisu ucestvovali u odlucivanju?
Ono malo naroda koji bi se jos i pobunio se vara izjavama, citiram Iz malobrojnih clanaka, Gradsko zelenilo tvrdi:
"Još se nismo u potpunosti opredelili šta ćemo posaditi, ali će to najverovatnije biti neki srednji lišćari, čije krošnje kada dostignu svoj puni rast neće doticati kontaktne mreže, zgrade, semafore i od kojih će stanari manje strahovati. Plan je da posečemo oko 400 stabala, a da posadimo više od 500. Ništa se neće izgubiti na kvalitetu, naprotiv, dobiće se. Znam da će biti negodovanja Beograđana. Mislim, ipak, da će to biti dobitak za grad i građane." (Radovan Draškić)
Pa kakav je to plan? Secemo, posle cemo videti?
Pa da li je Bulevar kralja Aleksandra zadnje dvoriste gospodina Draskica?
PR JKP „Zelenilo" Dragana Tucović-Baranac rekla je za Press da je uklanjanje platana neophodno jer su zbog starosti nebezbedni i za one koji žive u tom bulevaru i za one koji tuda samo prolaze.
"- Kada duva jača košava ili se desi oluja, ljudi nisu bezbedni jer grane često padaju. Zbog toga će biti zasađena stabla koja su manjeg obima i koja ne stvaraju opasnost - rekla je Tucović-Baranac. Ona je poručila građanima da nema razloga za brigu što će 400 platana biti posečeno jer će novim drvoredom dobiti 100 stabala više."
Zahvaljujemo se gospodji Tucovic-Baranac na velikoj brizi za nasu bezbednost i na uvidu da je 500 u svakom slucaju vise nego 400. Za 100. I vise.
Dakle, opet isto, mi smo u stvari na dobitku.
Na sve to, razumela sam da se ni jedna NVO nije pojavila, komentarisala I zalozila za slucaj. Da li je to istina?
A u medjuvremenu, u carsiji se govorka da ce ovi prvi znaci protesta pozuriti akciju i da ce "ljudi sa testerama" izaci da kolju svakog trenutka.
Obratite paznju na to da je najmanje drvo prdstavljeno ilustracijom skoro duplo visi od predlozenih mladica.
OVO JE SAMO ILUSTRACIJA
OVAJ TEKST JE U RAZVOJU
U medjuvremenu, pogledajte MOLBU SRPSKIH INTELEKTUALACA GRADONAČELNIKU: http://www.facebook.com/topic.php?topic=12252&post=53336&uid=287356195519