Istorija| Kultura| Na današnji dan

Na Savindan je rođen Lukijan Mušicki

miloradkakmar RSS / 27.01.2010. u 01:43

  Da li je slučajnost da se na Savindan, 27.januara rodio Lukijan Mušicki, vladika, prosvetitelj, pesnik, poliglota...? Verujem da nije. Velikan koji je bio ispred svog vremena, a o njemu se tako malo zna! Nema godišnjicu, retko se spominje njegovo ime, sem u rodnom Temerinu u kojem odnedavno ime Lukijanovo nose kulturni centar, srednja škola, izviđačka organizacija. Ispred opštinskog zdanja postavljena je bista Lukijana Mušickog. Povodom 233 godine rođenja, KIC “Lukijan Mušicki“ 11.februara u Temerinu će upriličiti veče “Lukijan Mušicki i 21.vek”- govoriće dr Sava Damjanov, dr  Šandor Pal i studentkinje književnosti Korana Milanko i Margita Tot. Biće otvorena izložba fotografija i dokumenata o Lukijanu Mušickom.

 

 Nudim vam odabrane rečenice iz tekstova umnih ljudi koji su uvideli značaj Mušickog u srpskoj književnosti, razvoju jezika, pismenosti i kulture.

    Porodica Emušicki prešla je iz valjevskog kraja, iz sela koja se zovu gornji i donji Mušić. Porodica je nosila ime Mušićani, koje je u popisima stanovništva izmenjeno u Mušicki. Otac pesnikov učio je bogoslovske škole u Novom Sadu 1762/3. i prema predanju znao Jovana Rajića. Luka (u monaštvu Lukijan) rođen je u Temerinu (Bačka) 27.januara 1777. Učio je najpre kod daskala Pavla Mladenovića u Temerinu, potom u Titelu, gde je jedan njegov srodnik (Sava Popović) bio učitelj. Pohađao je potom u Titelu nemačku školu dve godine i tu je naučio nemački. U Novom Sadu i Segedinu uči gimnaziju i mađarski jezik. S jeseni 1794. Mušicki je u Pešti na studijama filozofije i prava. Već tada na studijama Mušicki se i sam počinje baviti poezijom. U Pešti on je studirao zajedno sa pesnikom Mihailom Vitkovićem i završivši studije imao je već široko obrazovanje, na osnovu kojeg će kasnije Skerlić zaključiti da je Mušicki "najobrazovaniji srpski pisac svoga vremena". Njegovo obrazovanje obuhvatilo je pored uvida u antičke izvore i poznavanje nemačke, ruske, mađarske i engleske književnosti. U Pešti je naučio grčki, italijanski i francuski. Lične i književne veze s mađarskim piscima klasicistima, sa Rajnišem, Viragom, Barotijem i Kazincijem bile su u skladu sa opštom orijentacijom Mušickog.

   Posle završenih studija Mušicki se nosio mišlju da zajedno sa pesnikom Atanasijem Stojkovićem ode u Rusiju, ali ga od tog koraka odvraća porodica, pa čak i Stratimirović.. Mušicki tako odustaje od puta u Rusiju i bude postrižen u Grgetegu novembra 1802. i uzme u monaštvu ime grčkog antičkog satiričara Lukijana Samosaćanina.U Karlovcima 1803. Mušicki je postao pridvorni đakon mitropolita. Decembra 1805. postao je arhiđakon, a dotle je bio i profesor na Karlovačkoj bogosloviji. Kako su na bogosloviji učili i učenici drugih škola, godine 1805. kod Mušickog je slušao predavanja i mladi Vuk Karadžić. Koju godinu ranije, pod uticajem Herderovih ideja, Mušicki se zanimao za srpsko usmeno pesništvo i 1803. pisao Isidoru Putniku da mu zabeleži šta zna o "prostom naroda našeg spevanju... ono što narod uveselenija svoga i razgovara (radi) peva i kazuje". Isti zahtev ponovio je i pred svojim učenicima, među kojima je bio i Vuk, pa to spada u prve podsticaje koje je Vuk dobio u ovom pravcu još pre dodira s Kopitarom. Kasnije, Mušicki je i dalje pokazivao živ interes za narodne pesme i usmenu književnost i Teodora Petrović je utvrdila da je preko stotinu pesama koje je Vuk uneo u svoje zbirke – zabeležio i Vuku stavio na raspolaganje Lukijan Mušicki.. Sveto pismo je čitao u originalu. Njegova poezija u to vreme (niz oda i ekloga, kao i nešto mladalačke galantne lirike) još se kreće u vodama rokajne versifikacije. U to vreme Mušicki se upoznaje s Kopitarom, i ovaj 1809. piše o Mušickome Dobrovskom, pominjući njegov spis Serbia docta, za koji pomišlja da bi se mogao u Pešti štampati.

   Korišćenje srpskog narodnog jezika u delima visokoga stila značilo je da Mušicki uzima da je taj jezik ravnopravan u književnosti slavjanskom, dakle crkvenom jeziku. Mušicki tada šalje Vuku i Kopitaru u Beč na pregled i štampanje svoje ode, iznosi svoje nazore o gramatici. Mušicki je u svojim odama, pismima i epigramima često diskutovao pitanja vezana za Vukov rad, dao mu je nacrte za pismena ć i đ i Vuk ih je usvojio, usvajajući na taj način ona ista pismena za ove glasove koja su i pre Mušickog bila u opticaju u srpskoj monaškoj sredini, na primer kod Venclovića...Godine 1821. dao je lirsko-didaktičku pesmu Glas arfe šišatovačke, koja je izazvala talas odziva u stihu. "Odzivi arfi šišatovačkoj" punili su stranice srpskih glasila dvadesetih godina XIX veka i stvorili Mušickome ugled najistaknutijeg srpskog pesnika. On se tako našao na čelu škole srpskog klasicizma, na čelu druge generacije srpskih klasicista, i to u času kada je srpski klasicizam dostizao vrhunac popularnosti. Razlozi ovakvog ugleda bili su zasnovani na mnogim pesničkim osobenostima dela Lukijana Mušickog. On je bio formalno najraznovrsniji pesnik srpskog klasicizma; žanrovski on je takođe bio jedan od najsvestranijih i negovao je pesničke vrste od ode i elegije do ekloge, epistole, epigrama, epitafa, epigrafa. Tematski njegovo pesništvo predstavlja veoma lepo misaona poezija, koja postavlja pitanja nastanka sveta i čoveka u njemu, pesnički pejsaž i njegovi opisi prirode daće pečat klasicizmu druge generacije, on neguje rodoljubivu liriku veoma kritički nastrojenu. Ona se upravo ovom skeptičnom notom razlikuje od rodoljublja romantičara, koje često naivnije zvuči od gorkog rodoljuba Lukijana Mušickog ili kasnije Sterije.

    Po naredbi Stratimirovića 1823. godine izvršena je revizija čitave istrage nad Mušickim, dugovi su sa njega preneti na manastir i Mušicki je određen za administratora upražnjene gornjokarlovačke dijeceze u Hrvatskoj i on januara 1824. odlazi u Plaški, u vladičansku rezidenciju. U Plaškom Mušicki je radio kao i u Šišatovcu: daje se na podizanje zapuštenog manastirskog imanja, osniva srpsku centralnu školu, izdržava o svom trošku četrdeset učenika, i utemeljuje dvogodišnje učilište za sveštenike.

 Bio je izuzetno popularan u periodu između 1820. i 1840. godine, a njegov ,,Glas arfe šišatovačke,, naišao je na više odjeka no i jedan srpski pesnički proizvod pre njega. Veliki Kopitar ga je nazivao ,,Srpskim Horacijem,, a Šafarik ,,knezom srpskih pesnika,,. Za Njegoša on je ,,genije roda,,, a za Đuru Daničića je ,,otac novije srpske književnosti,,.

 Grob mu je u Karlovcu. Na mramoru s prednje strane piše ,,pravoslavnom Episkopu Slavnom srpskom pjesniku Lukijanu Mušickom diže spomenik priznanje srpskog naroda,,.Sa zadnje strane je napisano: ,,rođen u Temerinu g. 1777. Episkop od godine 1828. do god. 1837. Upokojio se dne 15. marta 1837. god.,,. Smrt Mušickog imala je snažan odjek. Njegoš je pevao povodom smrti Mušickoga:

 “ Hram se srpskih Muzah razruši na vjeki,

    Uvjehnuše vjenci pastira i pjevca;

    Pade stupac. snažni otečeske crkve,

    Katedra je pusta, a lira prebjena,

    Mušickoga nema, načalnika kina!”

U senci novih književnih naraštaja koji su prihvatili romantizam sudilo se veoma strogo o Mušickom i njegovoj školi. O stotodišnjici smrti Vasa Stajić je 1938. godine sastavio jedan izbor pesama Lukijana Mušickog i to je jedina knjiga u kojoj savremeni čitalac može da se šire obavesti o književnom naporu negdašnjeg "kneza srpskih pesnika".

Musicki1.jpg 



Komentari (31)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mashha mashha 02:04 27.01.2010

Izguglah

i naiđoh na još jedan interesantan tekst (i pesmu) na još interesantnijem sajtu
miloradkakmar miloradkakmar 08:53 27.01.2010

Re: Izguglah

mashha
i naiđoh na još jedan interesantan tekst (i pesmu) na još interesantnijem sajtu

Znači nisam trebao ovaj da objavljujem?!
mashha mashha 15:39 27.01.2010

Re: Izguglah


Znači nisam trebao ovaj da objavljujem?!

pa da nas uskratiš za ovako dobar tekst?! Saznala sam mnogo zanimljivih stvari odavde pa priupitah i google šta ima da kaže i onda stigoh i do onog linkovanog
Srećan Savin i Lukijanov dan
miloradkakmar miloradkakmar 16:28 27.01.2010

Re: Izguglah

pa da nas uskratiš za ovako dobar tekst?! Saznala sam mnogo zanimljivih stvari odavde pa priupitah i google šta ima da kaže i onda stigoh i do onog linkovanog

Šalim se.
Poneko pokušava da nađu nešto specifično ,za sebe ,u njegovom delu, odnosno poeziji što je uzak pristup, mnogo značajnija je širina onoga za čega se zalago i o čemu je pisao.
Srećan Savin i Lukijanov dan

Hvala, srećna i tebi ovaj dan.
NNN NNN 02:32 27.01.2010

Milorade

noćna ptico
mirelarado mirelarado 02:49 27.01.2010

Re: Milorade

"Svkt' hvali višu klassu našeg' roda,
Al na prostu baca sram''."

Овај стих Лукијана Мушицког наводи Вук Караџић у свом Ковчежићу за историју, језик и обичаје. Ту се нисмо много променили, рекла бих.
miloradkakmar miloradkakmar 08:57 27.01.2010

Re: Milorade

NNN
noćna ptico

Šta ću , dnevne obaveze.
miloradkakmar miloradkakmar 09:13 27.01.2010

Re: Milorade

mirelarado
"Svkt' hvali višu klassu našeg' roda,
Al na prostu baca sram''."

Овај стих Лукијана Мушицког наводи Вук Караџић у свом Ковчежићу за историју, језик и обичаје. Ту се нисмо много променили, рекла бих.


" Krik serbskog roda zvezde domaša već
Protivu zlobe,zavisti, nesloge!
Daj,rode, preobuci s' v novu
Rizu dobrote i božja sveta! "

I ova strofa iz " Arfe .. " podseća na novije vreme, i starije, sve je rečeno, ali slaba vajda.
stefan.hauzer stefan.hauzer 03:02 27.01.2010

preporuka

Na veliki dan,rodio se veliki covek...
nista vise nemam da dodam.
topcat topcat 05:19 27.01.2010

Re: preporuka

nadovezujem se, uz to da moram izraziti žaljenje što non-vip tekstovi nisu vidljiviji.

Nadam se da će se u tom smislu nešto pomaknuti.
mirelarado mirelarado 05:23 27.01.2010

Re: preporuka

topcat
nadovezujem se, uz to da moram izraziti žaljenje što non-vip tekstovi nisu vidljiviji.

Nadam se da će se u tom smislu nešto pomaknuti.


Надам се и ја. Стално трубим о томе. Уместо бесмислене рубрике "најактивнији блогери" (мисссс'им!) могли би се вратити текстови блогера. Овако као да су враћени у котларницу. Проналазимо их само ми, редовни читаоци.
miloradkakmar miloradkakmar 09:17 27.01.2010

Re: preporuka

stefan.hauzer
Na veliki dan,rodio se veliki covek...
nista vise nemam da dodam.

Tekst je sa malim dopunama objavljen pre godinu dana u Potpalublju, pa rekoh da ga "poundim" ovakvog kakav jeste , jer se tu ništa bitno nije menjalo.
miloradkakmar miloradkakmar 09:18 27.01.2010

Re: preporuka

topcat
nadovezujem se, uz to da moram izraziti žaljenje što non-vip tekstovi nisu vidljiviji.

Nadam se da će se u tom smislu nešto pomaknuti.

Jesu ako klikneš na "svi blogeri " , pa onda na " najnoviji blogovi".
miloradkakmar miloradkakmar 09:25 27.01.2010

Re: preporuka

mirelarado
topcat
nadovezujem se, uz to da moram izraziti žaljenje što non-vip tekstovi nisu vidljiviji.

Nadam se da će se u tom smislu nešto pomaknuti.


Надам се и ја. Стално трубим о томе. Уместо бесмислене рубрике "најактивнији блогери" (мисссс'им!) могли би се вратити текстови блогера. Овако као да су враћени у котларницу. Проналазимо их само ми, редовни читаоци.

Među " najaktivnijim blogerima " , već par dana primećujem nik attitude, čak se u jednom trenutku pojavio i blog, ali iza naslova nije bilo ničeg. Attitude, izvinajavm se, ništa zlonamerno, je i dalje među najaktivnijim blogerima u poslednjih 48 sati.
myredneckself myredneckself 09:32 27.01.2010

Re: preporuka

Među " najaktivnijim blogerima " , već par dana primećujem nik attitude, čak se u jednom trenutku pojavio i blog, ali iza naslova nije bilo ničeg. Attitude, izvinajavm se, ništa zlonamerno, je i dalje među najaktivnijim blogerima u posledih 48 sati.

stvarno kakav i čiji je to stav, ili sam nešto propustila?
mirelarado mirelarado 09:43 27.01.2010

Re: preporuka

Attitude je, испоставило се, вебмастер сајта Б92. Активан је, иако се још није огласио.
miloradkakmar miloradkakmar 09:52 27.01.2010

Re: preporuka

mirelarado
Attitude je, испоставило се, вебмастер сајта Б92. Активан је, иако се још није огласио.

Pa, i jeste najaktivniji...
Ali, ovde je o Mušickom reč.
mirelarado mirelarado 10:32 27.01.2010

Re: preporuka

miloradkakmar
mirelarado
Attitude je, испоставило се, вебмастер сајта Б92. Активан је, иако се још није огласио.

Pa, i jeste najaktivniji...
Ali, ovde je o Mušickom reč.


Извињавам се због троловања (иако нисам прва почела). Само, ова кера заиста лаје села ради.
libkonz libkonz 11:50 27.01.2010

Re: preporuka

ова кера заиста лаје села ради.

hvala u ime nas seljaka. stvarno je malo truo ovaj povratak u potpalublje, ali nadamo se da je to privremeno.
O Lukijanu Mušickom ću, nadam se, uskoro više saznati od domaćina ovog bloga.
miloradkakmar miloradkakmar 12:05 27.01.2010

Re: preporuka

libkonz
ова кера заиста лаје села ради.

hvala u ime nas seljaka. stvarno je malo truo ovaj povratak u potpalublje, ali nadamo se da je to privremeno.
O Lukijanu Mušickom ću, nadam se, uskoro više saznati od domaćina ovog bloga.

Biće mi izuzetno drago.
Biljana 77 Biljana 77 14:16 27.01.2010

Klasicista

i likom i delom. Odigrao ga sjajno Irfan Mensur u seriji Vuk Karadžić.
miloradkakmar miloradkakmar 16:33 27.01.2010

Re: Klasicista

Biljana 77
i likom i delom. Odigrao ga sjajno Irfan Mensur u seriji Vuk Karadžić.

Za mene je još uvek nedokučivo , sa kojom je lakoćom uspostavljao odnose na ovim prostorima,pa i u Evropi, posebno sa mađarskim piscima onog vremena. Na te veze pozivaju se mnogi i danas.
Lionsgate Lionsgate 14:40 27.01.2010

Dva puta ga pokopali kao pesnika. . .

Lukijana Musickog je dosta izucavao Milorad Pavic, cesto je bio i "junak" njegovih prica. Zanimljivo da je sa Mladenom Leskovcem, tadasnjim predsednikom Matice srpske imao sukob oko objavljivanja sabranih dela Lukijana, iako je sabrao ceo njegov opus to nikad nije objavljeno.
miloradkakmar miloradkakmar 17:03 27.01.2010

Re: Dva puta ga pokopali kao pesnika. . .

Lionsgate
Lukijana Musickog je dosta izucavao Milorad Pavic, cesto je bio i "junak" njegovih prica. Zanimljivo da je sa Mladenom Leskovcem, tadasnjim predsednikom Matice srpske imao sukob oko objavljivanja sabranih dela Lukijana, iako je sabrao ceo njegov opus to nikad nije objavljeno.

I osnovni tekst je zasnovan na Pavićevim tekstovima .
Za pomenuti sukob sam čuo, zato , koliko mi je poznato, postoji samo jedna knjiga pesama Lukijana Mušickog. Verujem da će se uskoro pojaviti i njegove sabrane pesme.
prskalica prskalica 15:57 27.01.2010

slika


jedna od najpoznatijih slika dimitrija avramovica "apoteoza lukijana musickog"


miloradkakmar miloradkakmar 17:06 27.01.2010

Re: slika

prskalica

jedna od najpoznatijih slika dimitrija avramovica "apoteoza lukijana musickog"

Mesto mu je iznad , ali i dole, među nama.
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:14 27.01.2010

Re: slika

Miloradkakmar
...Velikan koji je bio ispred svog vremena, a o njemu se tako malo zna! Nema godišnjicu, retko se spominje njegovo ime, sem u rodnom Temerinu u kojem odnedavno ime Lukijanovo nose kulturni centar, srednja škola, izviđačka organizacija. Ispred opštinskog zdanja postavljena je bista Lukijana Mušickog. Povodom 233 godine rođenja, KIC “Lukijan Mušicki“ 11.februara u Temerinu će upriličiti veče “Lukijan Mušicki i 21.vek”- govoriće dr Sava Damjanov, dr Šandor Pal i studentkinje književnosti Korana Milanko i Margita Tot. Biće otvorena izložba fotografija i dokumenata o Lukijanu Mušickom.

I ja bih voleo da čitam malo više o Lukijanu Mušickom.
Hvala ti za tekst, ali će biti dobro ako se, nakon ove večeri o njemu, 11. februara, ponovo oglasiš i kažeš nam kako je proteklo.
miloradkakmar miloradkakmar 23:25 27.01.2010

Re: slika

vladimir petrovic
I ja bih voleo da čitam malo više o Lukijanu Mušickom.
Hvala ti za tekst, ali će biti dobro ako se, nakon ove večeri o njemu, 11. februara, ponovo oglasiš i kažeš nam kako je proteklo.

Pripremam se za to veče, kao slušalac, a posebno će biti zanimljivo čuti mlade studentkinje,njihovo shvatanje poezije Lukijana Mušickog posle dva veka.
Izveštaj ću podneti.
miloradkakmar miloradkakmar 00:56 29.01.2010

ГЛАС (Х)АРФЕ ШИШАТОВАЧКЕ





ГЛАС (Х)АРФЕ ШИШАТОВАЧКЕ

/ У Шишатовцу 1821. /


О, ако сам ти икада, музо, ја
Са песмом сербском, земни , угодио
(У самој беди с тобом срећан);
Варвит ми сладошћу обли данас!

Приведи струне победоносно у
Согласје. Данас песмуниспошљи ми,
Која ће живит' док је сербска
Племена јарким под сунцем! Младим,

Ви'ш, готовим се певати Сербљима;
Семена сејат' нежна у сердца, и
Душе по светој вољи твојој!
Певцима име и славу дајеш.

У теби гледим, сербска о јуности,
Млад народ сербски. Потом си надежда
Оцева. Потом силна брига
Њи(х)ова, умом и тело здрава

Да будеш. Потом своја скровишта
Подашном руком радо отварају,
Да вечну срећу теби милој
Створе и народној чести дигну

Стуб! Ти си мени њива желајема,
На којој желим, док је у телу дух,
Семена чиста Доброг, Красног,
Истинитог сејати, теби, роду

За златну жетву! Труд је тај једини
На општем пољу свију најслађи и
Свободан от клевете подле,
Кивна угризања, грозни (х) стрела.

Сердца вам стоје нравном зидару на
На свак час отворена. Дух родољубиви,
Рад в храму задужбине зидат' ,
Не чека времена бољег, к труду с'

Предаје; краси лик добродетели
По вечном вкусу; слади са трудом труд .
Напуту среће младеж даје
Дан благодарности благодеју.

Тим јој , ти, мене,народа геније
Навек учини: мудрост нам долази
С Олимпа. Дај, казуј под перо
Правила полезна; пут ко срећи

Отвори. Чујте! Народ ће с' родит' из
Вас сербски. Може постати народ млад
Каквим сам (х)оће, кад нам њиме
Штедар и праведан скиптар влада

И поверења к сопственим силама
Оклоп на груди носи. Који оставља
Сам себе, туђе данас није
Помоћи достојан. Много може

Род храбри, зашт' му с' чини да може он.
Познајте најпре Сербљином Сербљин чим'
Је, пак свом снагом духа, сердца
Слож'те с' да светињу обдержите.

Через мене знате!Та вам је прадедни
Језик и вера; свети и грађански
Оцева стари обичај:
Стара без основа зла је новост!

Гледајте како царства сограђени
По пољу свога језика ревнивим
Борењем спеше к светој цели.
Сербљин међ' первима бити може!

Изображење народу нравствену
Моћ даје, јачу груба исполина.
Води в согласје ум и средце.
Дарове муза присвоји род.

Свак себи мету силама сво(ј)има
Изабери сходну рано и шествуј к њој
Скор. Штеди за њу силе тела.
Взаименом помоћју ум и тело

Свагда су венац славе добили.
У жару лета храбро Улису дај
Следуј! “Претерпи, уздржи се!”
Те су нам мудрости двер'ма речи.

Позно се кају, ментора лишени!
Измисли твердо, верно па свршуј то.
Без посведневне крепке воље
К цели с' не долази! Бежи време!

Премудрост вечна управља вселеном!
Силна јој љубав к твар'ма диханија;
Ко сваком добру даје време.
Људи су весници, носци тога !

То ако уму ценити, ползоват'
Се њим; онда су божје воље, па
И силе снаследници. Тешко
Томе, бездејствије ком је слатко!

Зажели, смисли, љубавју внутрени
Зажежи орган к намери полезној.
Без потпетице коњ не лети.
Успећеш, право тек трчи к цели.

Многи су к слави путови, к блаженом
Животу стазе различне! Размисли
Ко(ј)им ћеш путем ширим, којом
Стазицом поћи, па иди срећан!

Много препона имаћеш, даљњом ти
На путу. Храбри с' ! Борбом се твори муж.
На вама штит мој. Много човек
тајни врагова у себи носи.

На стране с' тужи, несрећним али га
Све чини свој. Најпре победи те,
Лако ћеш стране, били јавни,
Или у мраку, победит' моћи.

Над самим собом најтежа победа !
Не дај да расту заједно с силама
Ти тајни врази тво(ј)и. Вољу
Најпре под јарам подвергни ума.

Ненаучена служити, владаће
Немудро с тобом. Сили мечтателној
Утесни предел: свог живота
оставља та у мними лети.

У недостатку бедственост није ти;
У жеђи к вешт'ма неситој лежи та !
Излишност жеље срежи равно
Силама; биће ти душа мирна.

Затвори твоје битије у перси
И те огради мудрошћу; нећеш ми
Ти зле бит' среће.Зло најтеже
Кад си га привео самим собом !

Лакше је кад ти сувом на путу на
Врат браћа силом варварски наметну.
Ах, Аристида, Фокиона,
Сократа, Милоша, опомен'те се.

У ланцу беде блажен је , средце ком'
Порок, злодејство, на брата бачено
Зло, нит' на јави нити у сну,
Подобно черву не гризе. Памти !

Научи с' рано дужности званија
Претпочитоват' склоност'ма милима!
Научи с' сност' судбу: свега
Лишити с' кад добродетељ иште!

Крик сербског рода звезде домаша већ
Противу злобе, зависти, неслоге!
Дај , роде, преобуци с' в нову
Ризу доброте и божја света!

На вас погледа младежи цели свет !
Од вас чека то Немања тиха сен!
Доста! На стол вам мећем знаке
Намере путне: избер'те себи.

Представи взору, о, Теодоровићу,
Те знак к цели. Младеж нек' често њи(х)
Погледа; цел удуби духу.
Једноме не, ал' све можно свима !
Milutin Milošević Milutin Milošević 17:38 29.01.2010

Temerin

u rodnom Temerinu u kojem odnedavno ime Lukijanovo nose kulturni centar, srednja škola, izviđačka organizacija


miloradkakmar miloradkakmar 18:08 29.01.2010

Re: Temerin

Milutin Milošević
u rodnom Temerinu u kojem odnedavno ime Lukijanovo nose kulturni centar, srednja škola, izviđačka organizacija




Izviđačkom odredu " Lukijan Mušicki " bilo bi drago kada bi ih posetio.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana