Budućnost| Društvo| In memoriam| Zdravlje| Život| Životni stil

Zemlja u kojoj zivite odredjuje koliko cete dugo

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron RSS / 02.01.2010. u 08:16

Deda Mraz je nekima koje poznajem doneo novi zivot, a neke "oslobodio"od istog.

Ja sam novogodisnju noc provela kao sto dolikuje mojoj situaciji - smerno i mirno. Jedino sam zalila za koktelom od nara i tekile i odlaskom na spavanje pre 1 sat posle ponoci.

S obzirom na sastav ekipe i situaciju, igrali smo se kontemplacije i predvidjanja buducnosti. Ja sam na osnovu licnih podataka (uz pristanak pojedinaca :-)) predvidjala ko ce koliko da zivi i sta ce ga zivota lisiti. Ako volite da znate, i dosade vam sarme i ruska salata, evo materijala da se i sami poigrate:

healthscatter.png 



Komentari (147)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Re: Razglednica iz Glazgova

nisam imala zadovoljstvo, ali se iz nekog razloga Diabetes UK svake godine odrzava bas tamo tako da cesto posecujem. cak znam i neke lokalce.
jednom me je sjajno zabavio taksista. pitao je cega je to kongres, pa je nekih lekara pun grad. ja mu kazem endokrinologije - tj hormona. a on me pita:
-when you are all here, do you have hormone replacement?


kako mozes da zivis tamo, a da nisi probao lokalni specijalitet? mozes i bez kecapa, ako ti je to problem
Goran Vučković Goran Vučković 11:07 05.01.2010

Re: Razglednica iz Glazgova

kako mozes da zivis tamo, a da nisi probao lokalni specijalitet? mozes i bez kecapa, ako ti je to problem

Mora da imam previše konzervativan ukus

Probao sam Haggis/Tatties/Neeps i Cullen Skink itd.

Re: Razglednica iz Glazgova

Goran Vučković
kako mozes da zivis tamo, a da nisi probao lokalni specijalitet? mozes i bez kecapa, ako ti je to problem Mora da imam previše konzervativan ukus Probao sam Haggis/Tatties/Neeps i Cullen Skink itd.

svaki postovalac skembica bi prihvatio haggis, zar ne. Cullen Skink nisam imala priliku da probam, ali deep fried mars bar jesam, iz radoznalosti (bez kecapa :)).
Goran Vučković Goran Vučković 16:20 05.01.2010

Re: Razglednica iz Glazgova

svaki postovalac skembica bi prihvatio haggis, zar ne. Cullen Skink nisam imala priliku da probam, ali deep fried mars bar jesam, iz radoznalosti (bez kecapa :)).

Cullen Skink je super, ako budeš imala priliku ne verujem da ćeš se pokajati.

Re: Razglednica iz Glazgova

cullen skink, here I come!
p.s. ne verujem da bih ponovo jela deep fried mars bar

za tate

adam weisphaut adam weisphaut 10:44 02.01.2010

Šalu na stranu.

čak i da nije samo average life expectancy, zašto bih hteo da znam koliko ću da živim?
angie01 angie01 10:53 02.01.2010

Re: Šalu na stranu.

zašto bih hteo da znam koliko ću da živim?


da se dobro rasporedish u datom vremenu!
adam weisphaut adam weisphaut 11:04 02.01.2010

Re: Šalu na stranu.

da se dobro rasporedish u datom vremenu!

A spontanost?
angie01 angie01 12:06 02.01.2010

Re: Šalu na stranu.

A spontanost?


pa spontano se rasporedish!:)))
Krugolina Borup Krugolina Borup 12:35 02.01.2010

Re: Šalu na stranu.

čak i da nije samo average life expectancy, zašto bih hteo da znam koliko ću da živim?


Niko ne želi da zna koliko će da živi, ali svi žele garanciju da neće nikad da umru.
To je okosnica čijom manipulacijom farmaceutska mafija vlada svetom.
sanja_idf sanja_idf 14:39 04.01.2010

Re: Šalu na stranu.

Krugolina Borup
čak i da nije samo average life expectancy, zašto bih hteo da znam koliko ću da živim?


Niko ne želi da zna koliko će da živi, ali svi žele garanciju da neće nikad da umru.
To je okosnica čijom manipulacijom farmaceutska mafija vlada svetom.



Ja hocu da umrem. Jebes taj zivot kad ti umre mama, pa tata, pa brat pa sestra, o onim smrtima koje mladji prezivis da ne pricam... pa najbolji prijatelji ne mogu da se pomere iz stolice, jos gore, ne secaju se kako se zoves... deca ne mogu da zive svoj zivot jer im punis glavu "mudrostima" koje su tvoje, ne njihove, a nisi vise ni svestan svoje zastarelosti... jos gore, deca ili unucici te vole, pa se osecaju krivim pa te ne pustaju... pa onda ostanes jedini primerak svoje generacije i jos gore, nisi vise ni toga svestan kamo li da ti se zapravo kakilo pre dva sata i da si zaboravio... ili, ostanes previse dugo tu pa je drugima tesko da bez tebe nastave.

Live and die. To je tako prirodno i tako potrebno. Uz malo srece, priroda bi trebalo da ucini svoje i pomogne da brzo odemo, pre nego sto odemo sami od sebe... U medjuvremenu, uradis sve ono sto zelis, updatujes svoje bliznje dnevno koliko ih volis, radis ono sto te cini ponosnim i zadovoljnim, osetis par puta leptirice... napises nesto lepo tradicije radi... i to je sve... ostanes deo usmenog folklora najbolje grupe na svetu - tvoje porodice.

Naravno! Drugo je ako postanes vampir u medjuvremenu. To donosi neke druge probleme.

Re: Šalu na stranu.

Milutin Milošević Milutin Milošević 12:20 02.01.2010

Kad pogledam ...

... gde je Švajcarska, shvatam da sam tek negde na pola života
dunja73 dunja73 12:44 02.01.2010

Re: Kad pogledam ...

Moj deda , dva rata pregrmeo , za treci bio u penziji , bio u ropstvu u Nemackoj , jedan od zarobljenika koji je bombardovanje americko u Nemackoj preziveo ,
Nikad bio bolestan , isijas sam izlecio na Moravi ..Ziveo 95 godina.. I to izgledao i drzao se ..top fit ..
Nikakve blagodeti u detinjstvu nije uzivao sto mi danas imamao .. ( nek sam 5 % od njega nasledila - dosta )
Milutin Milošević Milutin Milošević 13:03 02.01.2010

Re: Kad pogledam ...

Meni se majka još dobro drži, u svojoj 85-toj. A isto je svašta preživela u životu. Čovek je čudna živinka

Re: Kad pogledam ...

Eto vidis, genetika je konfaunding faktor, sto bi rekli statisticari. Bolje pocni da razmisljas cime ces se zabavljati u osamdesetim (I od cega)
Milutin Milošević Milutin Milošević 15:41 02.01.2010

Re: Kad pogledam ...

Bolje pocni da razmisljas cime ces se zabavljati u osamdesetim (I od cega)

A s kim?
(ako ovo vidi Fata, nadrljao sam)

Pomoc prijatelja

Sa nekom Kubankom, NPR?
Milutin Milošević Milutin Milošević 15:55 02.01.2010

Re: Pomoc prijatelja

Misli vako?

mirelarado mirelarado 16:07 02.01.2010

Re: Kad pogledam ...

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
Eto vidis, genetika je konfaunding faktor, sto bi rekli statisticari. Bolje pocni da razmisljas cime ces se zabavljati u osamdesetim (I od cega)


Мислим да газда Милутин нема тих проблема: једном извиђач - увек извиђач. :)
stasava stasava 18:26 02.01.2010

Re: Kad pogledam ...

Milutin Milošević
... gde je Švajcarska, shvatam da sam tek negde na pola života

Pa nas Ministar kaze da je Svajcarska ispod nas.....
Ribozom Ribozom 14:20 02.01.2010

Prosek zivota

Oslo ima recicu sa cije jedne strana gradjani zive u proseku 10 godina duze od druge strane. Zapravo, se radi o kvartu gde zive stranci.
Zanimljivo da na dijagramima nema Cube, a spada u red zemalja sa najduzim prosecnim zivotom i malim ulaganjim u zdravstvo.

Re: Prosek zivota

Hmm da.
Neke zemlje je autor zbog"preglednosti" izostavio. Tako na finalnom grafikonu nema Turske, koja se pojavljuje na onom sa mehuricima. Moguce je pogledati sirove podatke ovde.
http://www.who.int/whosis/whostat/en/
viola92 viola92 18:11 02.01.2010

jos uticaja

Pored zdravstvene zastite na duzinu zivota uticu jos geni i snalazljivost (sto bi neki opet pripisali genima). U Srbiji se leci kako se ko snadje. Nema tu nekog (zdravstvenog) sistema. Svako mora da poznaje ponekog ko poznaje ponekog itd. jer kad bude stani pani niko nije lud da se oslanja na redovnu proceduru.

Ako su u pitanju obicne stvari kao sto je neki ojed ili potvrda za vrtic i ajde de. Ali kod odraslih je to drugacije. Moja (izabrana) doktorka nikad mi nije videla oci, nikad me nije dodirnula. Sa vrata me pita sta je bilo i dok ja verglam ona me ne gleda nego kuca u racunar to sto joj diktiram. Za kraj eventualno nadrlja uput da me prosledi dalje i to je to. Ako se usudis i stvarno odes sa tim uputom dalje, zakazace ti za dogodine. I tako, cim izadjes iz “zdravstvene" ustanove na vazduh i malo ti se razbistri, sta ces, krenes da se prisecas koga ono bese poznajes i da okreces telephone… Jer bolje ti je da imas dobru “preporuku” nego dzak para.

Privatni lekari su tema za sebe, o njima mogu da napisem seminarski rad. Radni naslov bi mogao da bude: ” Iskupi ti meni sve moguce analize a ja cu po njima valjda da shvatim sta ti je.” U podnaslovu: “Vecinu tih analiza radimo u nasoj klinici”.
mirelarado mirelarado 18:18 02.01.2010

Re: jos uticaja

viola92
Svako mora da poznaje ponekog ko poznaje ponekog itd. jer kad bude stani pani niko nije lud da se oslanja na redovnu proceduru.


Али, док сви не полудимо на тај начин, ни правог здравственог система неће бити. Circulus vitiosus.
sesili sesili 19:03 02.01.2010

Re: jos uticaja

Sviđa mi se ono da spontano rasporedimo vreme koje nam je ostalo! Inače, kod nas kažu: ko ima veka, ima i leka.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:57 02.01.2010

Sve mi ovo deluje nekako ...

... poznato.
Mislim, ta nagađanja (statistika, varijance, kovarijance, Hi i drugi kvadrati, metode, postupci, determinante, geni, genomi....).
Jedino je tačno da ćeš živeti dok ne umreš.

Re: Sve mi ovo deluje nekako ...

izvinjavam se sto nisam ranije procitala tvoj blog. sad cu...
edit: da sam znala, mogla sam i da naplacujem
gordanac gordanac 08:51 03.01.2010

srbija - još jedna crtica...

...koju stavljam ovde (na ivici troll-a), zato što makroekonomski pokazatelji JESU jedan od mnogobrojnih parametara koji utiču na "uzdvajanje za zdravstveno osiguranje po glavi stanovnika" i zato što možda olakša "sagledavanje cele slike" (jer makroekonomski parametri i inače tome služe). Tekst je nedavno objavljen i - skroz je dobar, koliko god u ovom izvodi kratak bio). Tekst je iz „Kvartalnog monitora“, biltena Fonda za razvoj ekonomske nauke, koji i inače pratim.

Plate i penzije niže nego 1990.

"Beograd -- U trenutku kada je Slobodan Milošević otišao s vlasti, čak 65 odsto porodica u Srbiji imalo je prihod po članu niži od nivoa potrebnog za preživljavanje.
Uz prosečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,4 odsto u periodu 2000–2008. oko pola miliona građana odskočilo je iznad linije siromaštva. Ipak, prosečne plate još uvek su niže nego u vreme poslednjeg premijera Jugoslavije Ante Markovića, a u odnosu na 1990. prosečne penzije su gotovo prepolovljene.


Tvrdnju da se danas živi bolje nego pre deset godina teško je opovrgnuti, jednako kao što je teško braniti tvrdnju da živimo mnogo bolje nego pre famoznog 5. oktobra 2000. Jer, uprkos neospornom napretku, nismo predaleko odmakli. O tome svedoči i tekst Lazara Šestovića i Marine Wes, objavljen u poslednjem broju „Kvartalnog monitora“, biltena Fonda za razvoj ekonomske nauke.

Kao što priliči nepristrasnoj analizi, analitičari Svetske banke ukazuju na krajnje lošu startnu poziciju Srbije koja je u tranziciju ušla kao jedna od najsiromašnijih država Evrope sa BDP-om po stanovniku koji je od 1989. do 2000. praktično prepolovljen.

godina prosečna plata prosečna penzija
1990. 390 .................415
2000. 35 ...................32
2005. 210 ..................140
2008. 400 ..................237
2009. 334* ..................232
Vlada Zorana Đinđića preuzela je rukovođenje državom u kojoj je prosečna plata za deset godina smanjena osam puta, državu sa 735.000 nezaposlenih, 770.000 ljudi na prinudnim odmorima i 600.000 izbeglica i raseljenih. I to je, neosporno, otežavajuća okolnost s kojom većina zemalja u tranziciji nije morala da se suoči.

Prateći oporavak srpskog društva posle 2000. analitičari Svetske banke uočavaju da je snažan privredni rast u periodu 2000–2008. praćen povećanjem deficita tekućeg računa bilansa plaćanja i povećanjem duga privatnog sektora. Do „pregrevanja“ privrede, kažu autori analize, došlo je ponajviše zbog brzog kreditnog rasta u bankarskom sektoru i povećanih pozajmica koje su domaća preduzeća uzimala u inostranstvu.

Tako je, na primer, krajem 2008. nivo duga srpskih firmi prema matičnim bankama u inostranstvu bio za 43 odsto viši od duga bankama u Srbiji. Kao negativnu tendenciju, autori izdvajaju slabiju naplatu PDV-a, akciza i poreza na dohodak, što je dovelo do pada fiskalnih prihoda sa 42,9 u 2005. na 40,9 odsto BDP-a u 2008.

I konačno, domete srpske tranzicije posebno srozava činjenica da privredni rast nije doprineo smanjenju stope nezaposlenosti koja je u 2008. bila veća nego 2000.

Šta se dogodilo krajem prošle i tokom ove godine, dobro je poznato, a analitičari Svetske banke kao pozitivne stvari izdvajaju zaustavljanje pada industrijske proizvodnje i slabljenje inflatornih pritisaka. Ocenjujući da je najgori deo recesije prošao, autori prognoziraju da će se srpski BDP naredne godine oporaviti za 1,5 odsto, dok u 2011-2012. očekuju rast od tri do pet odsto.

Sve to pod uslovom da se konačno reformiše neefikasni javni sektor, da se nastavi s poboljšanjem investicione klime i da se poveća štednja i privrede i stanovništva. Naime, iako naši građani u bankama čuvaju blizu šest milijardi evra, analitičari Svetske banke ističu da je stopa štednje u Srbiji niska, ispod 10 odsto BDP-a, po čemu smo na listi Svetskog ekonomskog foruma tek na 125. mestu.

Suočavanjem ovakve analize s euforičnim hvalisanjem političara osokoljenih ukidanjem viza, dolazimo do zaključka koji je teško osporiti: po brzini i kvalitetu sprovedenih reformi tranzicija u Srbiji ne spada u najgore, ali ni u najuspešnije. Koliko god se pravdali katastrofalnim startnim pozicijama, moramo priznati da ni drugima nije bilo lako.

Eto, na primer, Estonija je po raspadu SSSR-a doživela kolaps, inflaciju od 1.000 odsto, cene goriva skočile su 10.000 odsto. A danas je to četvrta ekonomski najslobodnija zemlja sveta, s inflacijom od tri odsto, niskim carinama, nultim porezom na neraspoređenu dobit i BDP-om koji u iznosu od 80 odsto stvaraju privatna preduzeća. A promenili su 13 vlada za 15 godina. Mart Lar, prvi postkomunistički premijer Estonije, kaže da su za uspeh ključna tri faktora – vladavina prava, odlučnost da se bolne reforme sprovedu do kraja i, kao najvažnije, promene u glavama ljudi.

Upravo te promene kod nas se dešavaju sporo, čak sporije od promena u institucijama. Dobrim delom zbog toga Srbija u društvu zemalja u tranziciji zauzima prvo mesto samo po ceni naftnih derivata."



Uporedni pregledi (makroekonomski ili bilo kakvi drugi) su odlično sredstvo za uviđanje, provere sopstvenih stavova i podataka i - stvaranja celovite slike o nekom sektoru. Jasnije se vidi koliko još mnogo treba da se radi (da ne bude zabune tu pre svega mislim na ljude na javnim poslovima, ne na stanovništvo, a sve nas čeka nemio proces - menjanja navika, korenitog menjanja navika...)
Zato mi se dopada i tvoj post (između ostalog :))

p.s.
napravila sam copy/paste celog izvoda iz teksta, ne zameri, ako smeta - skloni slobodno

Re: srbija - još jedna crtica...

nema razloga da zamerim. jedan od vrlo vaznih parametara koji na izdvajanje za zdravstvo utice je sigurno ekonosmska situacija, koja, interesantno, nije presudna za kvalitet zdravstvene zastite.

iz ovog teksta meni je najzanimljiviji, samim tim sto ga ranije nisam znala, podatak da je 1990. prosecna penzija bila veca od prosecne plate. kako je to moguce?

takodje, ne znam da li si citala komentare u prepisci izmedju dragoljuba i mene, sad u modu ulazi umesto BDPa, nesto sto bi se moglo prevesti kao "indeks srece" (GNH gross national hapiness). na medjunarodnoj konferenciji proslog meseca mnogi su izneli misljenje da BDP nije adekvatan pokazatelj prosperiteta, vec da sreca i zadovoljstvo stanovnistva (happiness as opposed to luckiness) treba da se uzme u obzir.

Sarkozy je narucio da mu u izvestajima za proslu godinu stoje i parametri kao sto su: zdravlje, porodica i slobodno vreme. Njegov primer su prihvatile ostale zemlje EU.

Inace BDP je usvojen 1934 kao "najadekvatnija mera prosperiteta nacije" i sada se smatra da je vreme da se BDP prevazidje jer ne govori dovoljno o kvalitetu zivota. Podrzavam!
gordanac gordanac 09:51 03.01.2010

Re: srbija - još jedna crtica...

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
nema razloga da zamerim. jedan od vrlo vaznih parametara koji na izdvajanje za zdravstvo utice je sigurno ekonosmska situacija, koja, interesantno, nije presudna za kvalitet zdravstvene zastite.

iz ovog teksta meni je najzanimljiviji, samim tim sto ga ranije nisam znala, podatak da je 1990. prosecna penzija bila veca od prosecne plate. kako je to moguce?

takodje, ne znam da li si citala komentare u prepisci izmedju dragoljuba i mene, sad u modu ulazi umesto BDPa, nesto sto bi se moglo prevesti kao "indeks srece" (GNH gross national hapiness). na medjunarodnoj konferenciji proslog meseca mnogi su izneli misljenje da BDP nije adekvatan pokazatelj prosperiteta, vec da sreca i zadovoljstvo stanovnistva (happiness as opposed to luckiness) treba da se uzme u obzir.

Sarkozy je narucio da mu u izvestajima za proslu godinu stoje i parametri kao sto su: zdravlje, porodica i slobodno vreme. Njegov primer su prihvatile ostale zemlje EU.

Inace BDP je usvojen 1934 kao "najadekvatnija mera prosperiteta nacije" i sada se smatra da je vreme da se BDP prevazidje jer ne govori dovoljno o kvalitetu zivota. Podrzavam!


(o odnosu plata i penzija - bold u tekstu - 1990.)

Tako to biva kad - nema ekonomskih sloboda.
Bez obzira na razloge i strukturu "makroekonomije" u jednopartijskom smislu koja je dovela do takvih brojki, to su podaci koji se moraju uzimati u obzir.
Kao što smo dugo vremena (što se ukupnih javnih finansija tiče) imali "državu i njene fondove koji su se finansirali iz nedostatka dokaza i u tome na planeti nikako nismo bili usamljeni...ali to je druga priča.

Što se tiče BDP (bruto domaćeg proizvoda) misli da još dugo neće nestati iz analiza kao pokazatelj i da je prilično dobar (ima i PPP i drugih, ima sektorskih pokazatelja, imaš sasvim dovoljan broj "kontrolnih" pokazatelja koji ga "peglaju", ako ti to baš treba). GNH je "varijanta" tog istog, ali "upotrebljiviji" za "message box" političara, ništa više, trust me.

O parametrima koje je Sarkozy naručio - "zdravlje, porodica i slobodno vreme" - mogu da ti "ukrstim" podatke iz onoga iz čega se i inače računa BDP, ali njemu nije TO bio akcenat, već nešto drugo (i to je jedna velika priča, ali možda ima veze sa zdravljem i dužinom života, pa ću kratko napisati), dakleM:
- s početka XX veka sindikati su izborili čuvene 3 OSMICE (rad, spavanje, slobodno vreme), a krajem tog istog veka, istraživači su izmerili da ljudi ustvari nemaju kulturu slobodnog vremena, bar ne u delu sveta kojim se, kao "trendovskim" istraživači bave - znači EU, USA, Australija, Kanada, Novi Zeland, Japan, J,Koreja, i slično. Umesto OSMICE slobodnog vremena ustalili se, ukorenili, prešli u naviku "part time jobs" i samostalno i dobrovoljno "produžavanje" radnog vremena (često bez posebne nadoknade), uz neverovatan porast broja "single mothers&fathers&families", dakle opadajući broj "klasičnih porodica". Sarkozy bi tu nešto da menja (i nije jedini, naprotiv) i zato je GNH odličan za "message box" predloga promena. Problem je što pre toga nije pitao one na koje bi se promene (u tom smislu) - odnosile.
Nedostatak kulture slobodnog vremena počeo je da daje negativne efekte na produktivnost i radnu efikasnost i motivaciju (paradoksalno, ali je - tako) i tu se stvarno nešto mora menjati. I još jednom, paradoksalno - opet se radi o menjanju navika (slično kao i kod nas) što je uvek i svugde - nemio i mukotrpan posao.

Kao laik i prilična neznalica o medicini, zdravlju i slično - rekla bih da je slobodno vreme strašno važno za zdrav, dobar i dug (ili duži) život.
stasava stasava 11:33 03.01.2010

Re: srbija - još jedna crtica...

Vrlo je interesantan primer Cube. Kako su mi pricali ljudi iz Juzne Amerike, zdravstvo i zdravstvena zastita im nije bas na niskom nivou. Indeks srece, nije mi samo jasno kako se meri, zasigurno bi bio visestruko veci nego u nekim stabilnim evropskim zemljama. Mislim da je veoma, veoma vazan faktor klima.

Re: srbija - još jedna crtica...

Ako dobro pamtim, negde 90ih se u okviru psihologije rascvetala grana tzv pozitivna psihologija, koja se navi istrazivanjem srece I zadovoljstva u zivotu . Pogledaj link gore, jedan od njenih predstavnika je je onaj Vaillant sa harvarda.
Pouzdano se zna da nakon podmirivanja bazicnih potreba, novac ne igra znacajnu ulogu u zadovoljtvu I sreci. Faktori koji su od znacaja u skoro svim istrazivanjima su
1 dobri medjuljudski odnosi tj. Socijalna prilagodjenost
2 broj suncanih Dana,
ostali variraju od istrazivanja do istrazivanja
yu1bcd yu1bcd 10:47 08.01.2010

Re: srbija - još jedna crtica...

San Francisco ima 9 meseci proleca! I najbolje medjuljudske odnose u USA

Gordana, necu vise kritikovati Srbiju jer to nikako ne mogu tako dobro argumentirati kao Vi. A i manje mogu pomoci u promenama iz dezele. 1990-ih smo videli svu bedu nasih akademika...

Ana, ne verujte preterano medicinskim ispitivanjima zarodka ali nazalost genetika i statistika nisu na Vasoj strani.

niko da se zainteresuje...

jednatanja jednatanja 14:45 03.01.2010

Navodno

dobra knjiga: Chasing Life -Dr. Sanjay Gupta

i on spominje "strong social networks....."
legaleagle legaleagle 13:24 04.01.2010

Mozda je ovo recept za dug život


Moram da kažem da imam dedu (Stevan Mrnuštik, poreklom čeh) koji je rođen 1916. godine, u Novom Sadu, gde i dalje živi, bez ikakvih zdravstvenih problema.
I dalje čita bez naočara, svaki dan ide biciklom na pijacu, po sveže voće i povrće, vozi kola, kuva, stalno je fizički aktivan, na ovaj ili onaj način, i stalno ima OSMEH na licu. Izgleda kao da ima sedamdeset godina, i svi se čude kad kaže koliko ima godina, u stvari. Čak sad i uživa da šokira ljude tom činjenicom, posebno policiju kad ga zaustave dok vozi.
Stariji novosađani (koji su još živi) ga svi znaju, ali takvih je sve manje, pa se deda sada druži sa "balavcima" od 75. godina, po njegovim rečima hahah Sestra mu je umrla u 97. godini, pre par godina, i svi smo se iznenadili što je tako rano otišla:)

Ako bih pokušala da analiziram njegov život, i možda da otkrijem tajnu njegove dugovečnosti, to bi izgledalo ovako:

-Do 1941. je bio aktivan sportista (sprinter i gimnastičar u "Sokolima", i pilot

-Posle II sv. rata nije hteo da ostane u vojsci kao pilot, već završio ekonomiju i radio kao ekonomista u spoljnoj trgovini, uz naravno neki sport kojim se uvek rekreativno bavio

-Kad god je mogao išao je peške ili biciklom (kaže da tako sretne više ljudi na ulici,nego kad ide kolima, nije on tu mnogo razmišljao da je tako zdravije, ili ne znam ni ja šta-tako mu je jednostavno bilo lepše)

-Uvek je dobro doručkovao, solidno ručao, a večera-uvek i samo voće (kaže da pojma nije imao da je tako zdravo, jednostavno je jeo kako je osećao).
Popije ponekad rakijicu pre ručka, ili pak čašu vina tokom ručka, ali sve onako dok mu je gušt, nikada ne preteruje-jednostavno sluša svoje telo, i tako se i ponaša.

-Uvek leže u 22h, tako je navikao, a ustaje u 5-6am, opet kaže-tako mi odgovara, na znam zašto. I kad su gosti tu, i kad je slava-on je u krevetu u 22h, nema pardona:)

-Nikada nije pušio, ne zato što je znao da to ne valja, već mu se nije dopadao ukus duvana

-Uvek spava popodne sat vremena, i čim ustane-odmah traži sebi neki posao, da nešto radi, popravlja, farba, kucka, ...

-Uvek ima plan šta tog dana treba da uradi, bukvalno kad ustane-napiše na jedan papir obaveze, i samo precrtava tokom dana:)

-Nikada ne komplikuje stvari, radi ono što treba da se uradi, ne filozofira mnogo, već traži rešenje za svaki problem

-Kaže da kad radi nešto fizički-odmara um i misli o nekim lepim stvarima, pa ga često zateknem da zviždi zaneseno neku melodiju Gabi Novak ili Zvonka Bogdana, a kad ga pitam šta radi, kaže-radim to što radim već napamet, a u mislima sam npr. negde na moru (proputovao je ceo svet, i svaka zemlja mu se na svoj način dopala, često se seća toga)
-Mozak mu je jako bistar, a i telo u odličnom stanju. Sam za to kaže: sine moj, zaslužni su geni, i pozitivan stav prema životu, nema tu neke velike tajne.

Non-stop se nešto šali i smeje, uspe i nas toliko mlađe za prevari, nasamari, nadmudri...:) BIla sam ponosna tokom onih 90-tih, što je uvek bio protiv Slobe, a za nas mlade. Čak je hteo i u Otpor da se učlani, da im pokaže da nisu samo mladi svesni, da ih podržavaju i stari. Plus je uvek govorio-mi stariji smo možda mudriji, ali energija vas mladih uvek ide u pravom smeru.

Za njega nema nerešivog problema, na bolest i smrt ni ne pomišlja (Kaže: A što da razmišljam o tome-doći će kad dođe, kao da je nesvestan koliko ima godina).

Kad ga pitamo zašto stalno nešto radi, neka se bar sad odmara, kaže: Ako stanem - gotov sam. I dalje se brije svaki dan, tušira svaki dan, sam pegla svoju odeću (baka je umrla pre 6 godina, posle 59 godina braka, u 83. godini (za našu familiju-rano je otišla hahaha), ne da da mu niko ništa pomogne, i sve vreme je srećan dok radi. Moj tata (njegov jedini sin) ga zove "arbeitsidiot", a deda se samo smeška i radi po svom :)

Jednom mi je ispričao da je analizirao neke svoje prijatelje koji su preživeli logore tokom II sv. rata (iako nije Jevrejin, tada ih je u Novom Sadu bilo puno, i mnogi su bili dedini prijatelji, nekima je čak i ličnu imovinu spasao, čuvajući za njih, ako se vrate iz logora). Rekao mi je da je skoro tačno znao ko će se vratiti a ko neće, jer-ko klone duhom - taj se ne vraća sigurno, a ko se ne preda mentalno-taj ima šanse i fizički da preživi.

Deda i dan danas ode na aerodrom Čenej blizu Novog Sada, iznajmi avion na par sati, i leti, za svoju dušu, i kaže da tada najlepše razmišlja, u tom miru i tišini, tamo gore, i tada shvata kako su svi ljudi na ovom svetu jedno, i da dok to ne shvatimo-ovaj svet će i dalje biti ovakav kakav je.

Savladao je mobilni telefon odavno, čak i kompjuter za surfovanje i skype (kad mu jedina unuka, tj. ja-otputujem negde, pa da dejko može da vidi i čuje šta se dešava:)), i kaže da ako je već živ-mora da se prilagodi životu u 21. veku, jer ko se ne prilagodi-taj je otpisan, bez obzira da li je fizički živ. Znam mnoge ljude koji su mlađi od njega, pa deluju prazno iznutra, kao ljušture, koje samo čekaju da onaj od gore izvuče njihov broj, iako su po meni-oni već tamo, ov
de samo životare.

E, sad, da li je njegov način života bio presudan, ili je to njegov stav prema životu, i optimizam (plus geni, naravno), ne znam, ali znam da mi je bolje da što pre počnem da zapisujem način na koji živi, stvari koje radi, a i ono što govori, tj. njegov stav o životu, jer ako mi je neko inspiracija- to je on, pa možda to pretočim u neki "priručnik", da i drugi ljudi imaju od toga koristi, tj. da vide da je zaista moguće, da postoji živi primer toga.

Daleko od toga da nikada nije imao nikakvih problema, naprotiv. Pao je dva puta avionom, izlomio se dobrano, bio ranjen 06.04.1941. u vazduhu (tako je i saznao da je rat STVARNO i počeo), preživeo malariju, namerno trovanje, bio u zatvoru godinu dana (ne na golom otoku, na svu srecu) jer nije hteo da bude vojno lice posle II sv. rata, tramvaj udario u kola u kojima je on bio, padao sa drveta u svojoj vikendici par puta, pa sa merdevina u 84. godini, i to sa 2-3 metra visine, i sve je bukvalno "otresao" sa sebe, bez ikakvih preloma, i sa osmehom na licu.


Duh i pozitivan stav su, po meni ( a gledajući njega), presudni za sve.

Ako nekoga ovo što sam napisala inspiriše da pozitivno razmišlja-odlično, a ako ne-opet dobro. Ja ću se držati dedine devize, koje ponekad ni on sam nije svestan.

Jedina unuka omiljenog dede



Re: Mozda je ovo recept za dug život

Bravo za dedu I unuku
sanja_idf sanja_idf 14:50 04.01.2010

Re: Mozda je ovo recept za dug život

Imala sam i ja takve...jednog koji je imao vise veza par godina posle bakine smrti ... covek pun zivota. Umro je tek onda kad se po prvi put razboleo i to za par dana, u 88.oj - gorstak. Drugi pradeda '99.te u 96.oj od tuge... ali do poslednjeg dana kao mladic (i imao je sve SVOJE ZUBE!!!!).

Re: Mozda je ovo recept za dug život

Imala bih svasta da kazem o znacaju pozitivnog stava I kulturnog nasledja nacije. U srbiji je uvek hvaljen onaj koji strada I pati na ocigled svih, sto pretpostavljam ima korene u perverziji hriscanskih vrlina. U uk je medjutim obrnuto. Ovde postoji izraz: "stiff upper lip" koji promovise upravo suprotno - vrednovanje hrabrog suocavanja sa losim iskustvima.

Interesantno je zapazanje da ljudi oboleli od smrtnih bolesti zive duze ako iskreno veruju ( u boga)

Keep stiff


Keep A Stiff Upper Lip.

If hard luck your spirit is riling,
Just face the old world all a-smiling
        Keep a stiff upper lip.
If your pocket is empty don't blow it,
If your feelings are wounded don't show, it.
If gloomy let nobody know it--
        Keep a stiff upper lip.
 
If tears come pull out your bandanna,
As you dry them just sing a hosanna
        Keep a stiff upper lip.
It your sky is all clouded with sorrow,
There comes soon a brighter tomorrow,
Just lend all your troubles, don't borrow
        Keep a stiff upper lip.
 
If your clothing is tattered and torn,
'Tis a worse thing to look all forlorn
        Keep a stiff upper lip.
Let your spirits be happy and free,
Then the people who meet you won't see.
The old hat or the patch on your knee
        Keep a stiff upper lip.
 
If at a swift gait you've been running
To escape from a fellow that's dunning.
        Keep a stiff upper lip.
Let me tell you 'tis better to chase him,
And coming up boldly to face him,
Than cross o'er the street and thus pass hin
        Keep a stiff upper lip.
 
If you have been pacing the floor
O'er your debts till your feet are all
        Keep a stiff upper lip.
Lot the other man pace it awhile,
Until he is ready to smile,
And give you another fair trial
        Keep a stiff upper lip.
 
It times become harder and harder,
And there's only a crust in the larder
        Keep a stiff upper lip.
Tho the sheriff grabs hold of your collar,
And threatens to take your last dollar.
Don't whine like a baby and "holler"--
        Keep a stiff upper lip.
 
If you're honest and faithful and true,
Your friends will be faithful to you--
        Keep a stiff upper lip.
Don't cheat, don't be tricky, don't lie,
And never, no, never say die,
Keep heaven and hope in your eye--
        Keep a stiff upper lip.
__J. M. Cavaness.
legaleagle legaleagle 16:46 04.01.2010

Re: Mozda je ovo recept za dug život

Jao, jeste, dobro se me podsetili - zaboravila sam da kažem da deda Steva i dalje ima skoro sve svoje zube (osim 5-6 komada, umesto kojih ima most). I dalje ide kod zubara, menja plombe, skida kamenac, i naravno - zube već "100 godina" pere (a čime bi drugo) - isključivo Kolinos pastom...To se zove vernost brendu I kad mu zubar kaže da dođe za 6 meseci na kontrolu, on kaže: pa gde ću sad baš svakih šest meseci da dolazim, jel može to na godinu dana? hahaha Kao da mu je preostalo još 50 godina života, pa da mu to bude smetnja, ili previše često.

A kada je pao sa merdevina- prvo je pao sa merdevina (kojima se penjao na tavan) na stepenice, pa se sa tih stepenica skotrljao dole, i udario glavom u radijator, i izvalio ga iz zida, par cm. Imao je na celu tri kraste, od rebara radijatora, kao "adidas" znak, ali njemu osim par modrica (koje mu je baka redovno mazala, na onom delu gde se ledja prestaju pristojno zvati (romantika u devetoj deceniji)), ništa drugo nije falilo. Još se i šalio: deda-radijator - 1:0.

Kad ode jednom godišnje na preglede (kad ga mi nateramo), lekari kažu da po rezultatima ima oko 60 godina, i bukvalno ga tri puta pitaju da li je to zaista on, kad mu predaju rezultate u ruke, da nije možda došao da pokupi rezultate za sina hihihi A sin i svi mi garant u lošijem stanju nego on, al se ne pregledamo pa ne znamo

Dok god je deda u vodjstvu, mi se ne brinemo. Navijamo za njega, uvek i stalno

scarlet na poklon

topcat topcat 07:03 05.01.2010

nikako stići...

(kad se zezam okolo. )

Neki dan mi se prijateljica požalila da plaća osiguranje 1200$ mjesečno! Kaže da je tako pregled kod specijaliste košta 20-ak dolara, a kad je bila u bolnici dan je iznosio oko 35.

Drugi slučaj je malo drugačiji. Za staru godinu sam bila u posjeti u bolnici - gospođa se oporavlja nakon ne znam ni ja koje operacije (ova nekidašnja je trajala 9h) i višegodišnje borbe s rakom. Grlo je davno stradalo, glasa nema, koristi onu mašinicu i zvuči kao robot. Jezivo, zaista jezivo. Žena se zapravo jako dobro nosi sa situacijom(dočekala nas je u žarko crvenim papučama na snješka) i djeluje vrlo pozitivno.
Cijeli zahvat sa tri tjedna boravka u bolnici će koštati gotovo milijun dolara. Nešto će pokriti osiguranje, a ostalo će biti mužu i generacijama na otplatu...
Govorimo o nekim "običnim ljudima" - radničkoj klasi.

Kad sve to vidiš, zbrojiš, odumeš... nekako ti se smanje novogodišnji i drugi prohtjevi...

Re: nikako stići...

suocavajuci se svakodnevno sa vrlo bolesnim ljudima koji svoju bolest prihvataju ili ne prihvataju na razne nacine, ne znam kako neko moze da tvrdi kako zna da li je neciji zivot vredan zivljenja, a da pri tom to nije on sam.

ima onih koji su sasvim zadovoljni bez nogu, retko napustaju krevet, al vole da pricaju, citaju i td. takodje ima i onih "srecno dementnih" sa blazenim osmesima, koji ponekad kazu neku mudroliju da se svi zamisle odakle to dolazi. zato me ljuti kad ljudi misle - starost i nemoc = nedostatak razloga za zivot.
jasnaz jasnaz 15:00 06.01.2010

sam svoj

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana