Društvo| Ekologija| Politika| Zdravlje| Život

Badnjevac bez vode, čin II

Jelica Greganović RSS / 11.12.2009. u 16:44

voda-300x300.jpgVeć više od mesec dana selo Badnjevac, u okolini Kragujevca, nema vode. Već više od mesec dana 351 domaćinstvo ovog sela snalazi se kako zna i ume, jer je voda u seoskom vodovodu, nakon svih upozorenja zdravstvenih inspekcija, zatvorena. Razlog je, zvanično, veliki dug propalih seoskih preduzeća, koja vodu plaćala nisu. Ipak, veći i realniji razlog je to što je ta voda, već godinama, tako zagađena da ne samo da se ne preporučuje za piće ili kuvanje, ni za ljude, ni za stoku, već ni za zalivanje bašti.

1165 ljudi u srcu Srbije nema vodu.

Ako vam se ovo selo čini daleko od očiju i još dalje od srca, samo bih da ga mrvu približim, neki njegovi žitelji  žive ili su živeli, živi ili pokojni, u onim mojim blogovima i pričama koje volite. Anče - Ana srednjeg roda, čika Andra, tetke, babe, prababe, strine, komšije i slučajni prolaznici...Već više od mesec dana vode nemaju. Nema je ni škola, koja ima zalihe pitke vode, za decu, samo do Nove godine. Seoska ambulanta je zatvorena. Boje se zaraze.

U spornoj vodi je godinama pronalažena tako velika koncentracija nitrata i koliformnih bakterija, koje ni termička obrada ne može da uništi. Takvu vodu su seljaci u Badnjevcu, oni koji su je uopšte imali, već godinama, uprkos upozorenjima inspekcija, koristili. Svaki dan. Drugu nisu imali.

2. marta, ove godine, pisala sam o problemu badnjevačke vode, upravo ovde na blogu. Taj problem je konačno stigao do nečijih ušiju i očiju, ali sada vode nema - uopšte.


 

Ovo je moj blog, objavljen ovde pre 10 meseci:

Prilog akciji čišćenja Srbije - Badnjevac

lepenica%20voz%20skola%20crkva%20dom.jpgVidim počeće akcija čićšenja Srbije, pa bih tim povodom da iznesem i manje lični, a više kolektivni problem, koji se tiče sela Badnjevca.

Dotično selo, koje spada u opštinu Batočina, već godinama vode nema. Zapravo, pola sela ima vodu, a bolje da je nema, dok je druga polovina sela uopšte nema.

Razne inspekcije su već u više navrata zapovedale da se i prvoj polovini ta voda ukine, jer je milo rečeno zdravstveno sporna. Kilogrami analiza vode, koje su zdravstvene inspekcije (uključujući i republičku) dale, argumentuju zahteve i naloge tih inspekcija da se pomenuta voda nikako ne koristi, ni za pranje ruku, ni za zalivanje, a kamoli za kuvanje i nedajbože za piće.

Uprkos tome, to je još uvek jedina voda koja teče kroz badnjevački vodovod. Kad teče. To je voda koju piju i đaci badnjevačke škole i boranija u badnjevačkom obdaništu. To je voda kojom se poje krave seoske farme. To je voda kojom se zalivaju bašte, u onom delu sela koji ne pita kakva je, samo da poteče. Ta voda se skuplja u dva bunara, pored kojih je, nakon bombardovanja, dovezen i ostavljen otpad iz kragujevačke Zastave. Koji noću svetli. Mada nije ni mimo protičuća Lepenica manje atraktivna. Sve manje liči na reku i sve teže teče. A, iz dotične reke, seljaci kad pomenute vode leti nema, zalivaju bašte. I poje stoku. Da bi oni sami pili, kopaju bunare u nadi da su dovoljno duboki. O tome šta sve kroz njive protiče u vodovod, da ne govorim.

Seoske delegacije su do sad obijale pragove, što po nadležnoj opštini, Batočini, što po Kragujevcu i Beogradu. Moleći nadležne da postupe po zahtevima inspekcija, zaustave spornu vodu, očiste vodovod i dozvole selu da premosti problem. Naime, pored sela prolazi kragujevački vodovod, sa dobrom, pitkom vodom. Od njega selo deli samo reka, koja bi se mogla premostiti cevkom, koju samo selo može da plati, ali ne i da je postavi bez dozvole opštine. Do sada je svo moljenje bilo uzalud. I članci po novinama. Džaba. Opština Batočina ne trza. U Kragujevcu i Beogradu su puni razumevanja, ali njega deca ne mogu da piju. Naslušali su se svega i praznih obećanja i »niste glasali za koga treba, nema vode«...u nadi da će voda poteći, seljaci su poslednji put drugačije glasali i pogodili. Uzalud. Vode još uvek nema. Ili bolje da je nema.

Badnjevačkim seljacima ne treba otpadna, sporna burad da zagade životnu sredinu. Dovoljno je da otvore slavinu.

Jeste da je u tim selima blato kad pada kiša i mrak kad padne noć. Jeste da su nam nekako od ruke i da ih se setimo samo kad im krenemo u goste. Jeste da svi iz sela beže, mada baš bi bilo fino i preporučljivo kad bi ipak ostajali u tim selima, pa za nas uzgajali sve ono što kupujemo na pijacama. Jeste da kod nas u gradovima, kad otvoriš slavinu iz nje voda teče kao prirodna pojava i da ne možemo baš da zamislimo kako je kad mesecima nemaš vode, a kad je imaš ne smeš da je koristiš. Da je tako u nekom od gradova, digla bi se dževa do neba. Ovako, može godinama. Uz gratis zagađivanje kako zemlje, tako i ljudi koji u gore navedenom selu žive. A, ima ih 1165 u 351 domaćinstvu.

Selo Badnjevac, opština Batočina, okrug šumadijski.

 

link



Komentari (102)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

NNN NNN 02:34 18.12.2009

Re: Podrška

stadiončinu.

Nisam smeo da zakačim sliku, odma' bi zli jezici pitali što su pravili stadion, umesto da kopaju bunar? (kad je bilo vode, pravio se i stadion).
Važno je da još ima dece (odakle sam ja došao, deca su postala retkost. Kad sam bio osnovac imalo nas je 21 dečak u razredu - mogle su da se naprave ozbiljne ekipe za fudbal, a sad ih ima 5 pa ne mogu ni 3 na 3 basket da igraju ).
Šumadija je srce Srbije (one drugačije parole, vređaju nas )
Jelica Greganović Jelica Greganović 12:45 18.12.2009

Re: Podrška

Šumadija je srce Srbije (one drugačije parole, vređaju nas )

Tačno tako

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana