Teksting je reč koja se odnedavno koristi.
Ali dosta.
Podrazumeva komunikaciju (medju mladim ljudima?)
sms porukama, na raznim msn i ostalim četovima,
mejlovima itsl…
Da promene u strukturi jezika podstaknute
razvojem novih tehnologija izazivaju burne reakcije
nije nikakva novost. Tako je bilo uvek od kada se
reči pišu…Uvek je bilo zabrinutih jezičkih čistunaca…
Naslovi po novinama govore o nezustavljivoj
jezičkoj katastrofi, o uništenju jezika,
o prikrivenoj disleksiji, mentalnoj lenjosti,
generaciji nepismenih…( baš teške reči
o fenomenu koji postoji manje od 10 godina:)
A da li je baš tako?
Dopala mi je do kompa, nedavno, knjigaTxtn ( the gr8 db8)
Dejvida Kristla, poznatog britanskog lingviste.
Kristl tu dokazuje da su sve predrasude
o tekstingu, ako ne potpuno pogrešne, ono bar diskutabilne.
Šta je to u tekstingu tako dramatično loše po jezik?
1. Akronimi su tu prilično česta pojava, ali oni postoje oduvek, zar ne?
(RIP, NATO…)
Pitanje je samo koji će ući u stalnu upotrebu, a koji ne.
Ja mislim da TANSTAFAAFL (There ain’t such thing as a free lunch)
sigurno neće postati opšte mesto, ali WTF, OMG,ROTFL…
i slični verovatno hoće, to najviše zavisi od učestalosti
korišćenja neke fraze…
2. Upotreba brojeva i drugih znakova radi skraćivanja:
4 u, gr8.Zaista ne vidim kako to može naškoditi jeziku.
Reči u kojima je moguće napraviti takvu zamenu nema baš mnogo,
razume se lako šta je napisano, a i teško ću da poverujem u to
da klinci ne umeju da napišu for you.
Ni ovo nije ništa novo, tako su se ranije pravili rebusi.
3. Izbacivanje samoglasnika. Potpuno logičan način
skraćivanja: činjenica je da suglasnici nose daleko
vise informacija nego samoglasnicilasnici.
texting bi se lako prepoznalo iz txtng a iz ei?
moja drugarica zna da se njoj obracam kad kazem brvr
kad bih je zvala aa, prozvala bih AnArchosa:))
4. fonetski speling je takodje čest u tekstingu, ali on ne moze
baš da se generalizuje jer mnogo zavisi od dijalekta
i načina izgovora.
Iz veoma velikog broja sms poruka i drugog txtng materijala,
Kristl je zaključio da se u manje od 50 procenata sadržaja
reči skraćuju na bilo koji način.
Rečenica najčešće zadržava pravilnu strukturu.
Ma koliko voleli da budu zanimljivi i posebni u izražavanju,
klinci svojim porukama, ipak prvenstveno zele
da prenesu poruku, tako da ona mora da bude razumljiva.
Pored toga, tinejdžeri veoma dobro razlikuju
txtng sa vršnjacima, od pisanja eseja i
domaćih zadataka, tako da skraćenice ne koriste
kada znaju da će dobiti slabiju ocenu.
On čak smatra da txtng poboljšava pismenost,
prosto zato što je vežba, jer se priličan deo komunikacije
medju mladima sada odvija pismenim putem.
The Guardian već nekoliko godina organizuje takmičenje
u pisanju sms pesama:)
Očekuje se da pesma ima manje od 160 karaktera,
i da je jezik inovativan i zanimljiv.
Evo jedne koja se meni dopala, napisala ju je
Julia Bird i dobila nagradu za inovativno
korišćenje txtng jezika:
his is r bunsn brnr bl% his eyes are bunsen burner blue
his hair lyk fe feelings his hair like iron feelings
W ac/dc going thru With ac/dc going through
I sit by him in kemistry I sit by him in chemistry
it splits my @toms it splits my atoms
when he @ me when he smiles at me
D.K. je uporedio desetak jezika i pravila tekstinga i njegova upotreba
je manje vise svuda ista. Jedino što je karakteristično
za sve ostale jezike da iz engleskog pozajmljuju dosta
skraćenica jer on polako postaje globalni:)
u klipu “brani” svoju teoriju:)