Društvo| Ekonomija| Ljudska prava| Nauka| Politika

Dokazano! Diktatura je jedini način!

marco_de.manccini RSS / 13.11.2009. u 05:20

 

Ne, to nije izjavio ni praktičar kao Hitler, Musolini, Staljin, Mao, ili Pinoče, niti teoretičar kao Makijaveli. Nije ni urednica bloga, ni moj šef, ni Njanja. Radi se o Nobelovcu. I ne, nije ni Kisindžer, ni Arafat.

Кенет Ероу (Kenneth Arrow) је један од два добитника Нобелове награде за економију 1972. која му је, између осталог ако не и пре свега, додељена за његов најважнији допринос теорији друштвенe добробити, теорему објављену 1950. којом доказује (да, доказује, прецизно и неумољиво, без могућности за икаква ина тумачења) да је диктатура једини начин, једина процедура за реализацију друштвене добробити која поштује извесна сасвим прецизна, очигледна и пожељна правила усмерена ка подстицању праведних исхода у друштвеним изборима.

 

arrow.jpg

Треба обратити пажњу на историјски тренутак у којем се овај резултат појављује, пет година по завршетку Другог Светског Рата, још за живота Стаљина и Мао Це-Тунга, а на самом почетку хладног рата и на почетку макартистичког прогона ”комуниста” у САД (да се, у то време, буде жртва прогона ”комуниста” у САД је било довољна пријава злобног и завидљивог колеге, отприлике као и за прогањање ”реакционара” у СССР; да, наравно, број прогоњених у САД је био неупоредиво мањи и последица је обично била ”само” губитак каријере, али не и живота). У тим околностима Кенет Ероу, Њујорчанин јеврејског порекла, доказује и објављује резултат којим се ставља тачка на један од идеала на којима се заснива сан о демократији, наиме постојање механизма који правилно тумачи и одражава друштвене преференце. За овај свој рад Кенет Ероу уопште није прогањан нити оптуживан за велеиздају. Напротив, то је била његова одскочна даска за веома успешну каријеру, која укључује место Професора Економије на Станфорду, чланство у Америчкој Академији Уметности и Наука, као и у Националној Акадамији за Науку, Националну Медаљу за Науку (највише научно признање у САД), већ поменуту Нобелову награду (још увек је најмлађи добитник за економију), …  

Да пробамо да бар мало, кроз пример, илуструјемо проблем о којем говоримо и за који је Ероу доказао да има, интуитивно гледано, парадоксално решење.

* * *

Због проневере фонда за пицу, чај и ситне колачиће претходном Председнику су одузети кључеви Квадратне Канцеларије и расписани су ванредни избори за Председника кућног савета пензионерског комплекса “Del Boca Vista” на Флориди. Четири кандидата, А, Б, В и Г, су се пријавила за ову примамљиву позицију, а гласало је тачно сто житеља комплекса. Сваки од сто гласача је доставио листу у којој је подредио кандидате по свом нахођењу, од најпожељнијег на првом месту, до најнепожељнијег на последњем, четвртом месту. Све што изборна комисија треба да уради је да из ових листића, познатих у теорији друштвене добробити као листе преференци, протумачи који кандидат одражава колективну вољу пензионера у “Del Boca Vista” комплексу и изабере новог Председника који ће, надајмо се, оправдати указано поверење и правилно управљати додељеним ресурсима за пице, чај и ситне колачиће.

* * *

Испоставља се да уопште није лако одлучити који кандидат је победник. Овај проблем је одавно познат људима. Постоји много процедура чија је функција да на основу скупа појединачних листа преференци гласача одреди листу која најбоље одражава колективну вољу тих гласача. Један од најчешће употребљаваних је принцип многобројности, а неки други су Борда рачунање (са разним варијацијама колико поена носи које место), сви-само-не-тај гласање, гласање за горњу половину, Харе процедура, директно упоређивање (разне варијанте), … Постоји заиста много процедура које се користе у пракси у разним комисијама, одборима, конгресима, у разним државама, општинама, … Која је најбоља?

Пре него што пробамо да одговоримо, да напоменемо да постоји и једна сасвим безвезна процедура. Зове се диктатура. Сви гласачки листићи се бацају осим једног који припада диктатору. Онда се његове преференце прогласе за друштвене преференце. Сасвим једноставно.

Шта је Ероу покушао да уради? Пошао је од три очигледно пожељних принципа које добра процедура за одређивање колективне листе преференци на бази датих појединачних листа мора поседовати. И онда је систематски анализирао све процедуре да би дошао до комплетног списка процедура које задовољавају ограничења наметнута трима усвојеним очигледним принципима праведности (ове принципе нећемо овде објашњавати, можда кроз коментаре ако неко жели). Анализа није укључивала само процедуре које су већ биле познате, већ и све процедуре које се и теоретски могу замислити. Само једна процедура је преживела ово сито. Једина процедура која задовољава дате пожељне принципе праведности је диктатура!

* * *

И шта сад?

Не наравно, одговор није увести диктатуру свуда. Одговор је да демократија тражи напор. Сталан напор (да, Џорџ Буш је, ето, ипак био у праву кад је изјавио да би диктатура била лакши начин). Одговор је да демократија није једноставна. Није једнозначна. Није савршена. Још горе, никада неће бити савршена. Чак и уз предан и поштен рад и добре намере, који су дефинитвно неопходни у великим количинама, може дати, локално, у неким условима, лоше резултате. Људи који се опредељују за демократију, ако нису потпуне незналице, манипулатори, букачи или ситне шићарџије, морају бити свесни овог повременог штуцања демократије, ове несавршености. Да парафразрам Штулића, демократија је свест о складу несклада несавршених људи. И процедура, додао би Кенет Ероу, и процедура!

А ја бих, поново, додао да нема те математике која ће помоћи људима да се боље разумеју, уважавају, и воле, ако они то не желе.

= = = = = = = = белешке

Први коментар садржи наставак оног примера са пензионерским комплексом на Флориди. Ко није лењ, може прочитати и, надам се, разумети зашто је демократија несавршена и шта је писац (Ероу) хтео да каже. 



Komentari (275)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

marco_de.manccini marco_de.manccini 19:37 13.11.2009

Re: ?

ma zna da volim sir više od supe, pa me zato tako kažnjava, zna on šta radi.
crossover crossover 19:50 13.11.2009

Re: ?

njanja_de.manccini
mislio si no soup for you!

Аааа... не, не. То би била сувише блага казна, неће се тако лако извући овај пут.

George: I was free and clear. I was living the dream. I was stripped to the waist eating a block of cheese the size of a car battery.
Jerry: Before we go any further, I'd just like to point out how disturbing it is that you equate eating a block of cheese with some sort of bachelor paradise.
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:02 13.11.2009

Re: ?

eating a block of cheese the size of a car battery.

немаш појма колико волим ову сцену. џорџ, мој идол.
gordanac gordanac 16:43 13.11.2009

ilustracije...

...da - dodam

promišljanje o "savršenstvu" :



Izvođenje "savršenstva" (delatnost promišljanja) :

vishnja92 vishnja92 16:48 13.11.2009

Brajovicu,

kad ces da pocnes?
Jelena Gall Jelena Gall 17:11 13.11.2009

Re: Brajovicu,

pst.
piše skripta.
vishnja92 vishnja92 17:17 13.11.2009

Re: Brajovicu,

:)))

( ~sapuce se italikom...~ )
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:20 13.11.2009

Re: Brajovicu,

а нисте се сетилe да сам га можда бановао? ко ће њега да издржи толико дуго таквог, дивљајућег? уосталм, дугмићи су у мене, ја сам диктатор овде, опростите се од слободе говора кад улазите.
vishnja92 vishnja92 20:51 13.11.2009

Re: Brajovicu,

а нисте се сетили да сам га можда бановао?

izgleda da si mu uradio nesto gore, gle kako se drzi teme... ni Brajovic nije ono sto je bio.
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:02 13.11.2009

Re: Brajovicu,

у страху су велике очи. видео је изгледа ову малу дискусију па зна да је на ивици.

а гледам како мудро дискутује па ми скоро дошло жао. али нека га, нек се мучи мало. пустићемо га после да се изигра.
Jelena Gall Jelena Gall 23:39 13.11.2009

Re: Brajovicu,

нек се мучи мало

zenonovski. pst. nije on ovo dole još ni video. ja sad brišem pre nego što nas ukeba.
(marko, krenuo vikend punom brzinom, no time = no comment, al super ti je blog. ko jevanđelje, umalo da kažem... )
mirelarado mirelarado 23:46 13.11.2009

Марко,

Jelena Gall
al super ti je blog.



Стварно је супер.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:49 13.11.2009

Триерархија: Метод најправеднијег избора

Бојим се да ћу овим тролом да призовем Горданца, али нек буде како буде ;-) Један од затечених закона (или, ако хоћете, процедура) у Демостеновој Атини (4. век пре нове ере) био је и онај о триерархији. Њиме је одређеном броју атинских слободних грађана било дато у дужност да о свом трошку опремају, по потребама претећег или тренутног рата, велике грчке бродове триреме. Принцип примене био је наизглед једноставан: рецимо десет најбогатијих грађана морали су, по сили закона (Демостен га је у своје доба помало реформисао, због учесталог изврдавања), да саграде ратне бродове, и обезбеде им посаду и опрему, наравно о властитом трошку. Свакако да је било оних који се овој часној обавези нису радовали (не каже се џаба: „Цинцаре један!“), мада је бити за њу одређен значило да припадате атинским угледницима . Али, поставило се питање како на најправеднији могући начин утврдити који су то најбогатији грађани? Уколико се добро сећам, одређивало их је неко веће, с тим што је постајало једноставно право жалбе на тако наметнуту обавезу. Дакле, и најважније, онај који је сматрао да му је неправедно додељена улога триерарха, то јест да спада у оних десет најбогатијих са обавезом опремања бродова, могао је једноставно изјавити да се тај и тај има сматрати богатијим од њега, па би се на јавно именованог пренела наметнута дужност. А шта ако би онај именовани одбио да је преузме? То је онда значило да он чврсто верује како није богатији од оног који га је прозвао. И стога, законски је било одређено да у том случају ова двојица морају заменити сву своју имовину. Наравно да би се, пред овом могућном последицом, свако истински запитао да ли му се исплати означити другог као имућнијег, и неће ли тиме осиромашити; онај првобитно одређени увек би добро размислио пре него што неког јавно прозове као богатијег. Регулаторно тело овде није био народ (demos), него сам појединац са својим себичним интересима. И ствар је мање више беспрекорно функционисала.

Данас овако нешто није могућно (због тзв. превентивне дисперзија имовине), али вредело би размислити о неком сличном демократском институту.

P.S.
Је л' ми се ово рачуна као трол или морам још да радим?
gordanac gordanac 02:07 14.11.2009

Триерархија: Метод најправеднијег избора

P.S.
Је л' ми се ово рачуна као трол или морам још да радим?

Jok i tzvrtz
Mora se još raditi, ovo bre, ne da je tema, nego ne mož` biti tematskije za temu! :))

Ali ti je naslov komentara od-li-čan.

Ne postoji metod ni pravednog ni pravednijeg ni najpravednijeg izbora.

Mogućnost izbora JE jedina pravedna stvar per se. I to skoro, pa da je jedna od retkih lako pokazivih i dokazivih stvarno pravednih stvari.
Mogućnost izbora, tako da postoji najmanje DVA (i ako je taj slučaj, onda ne postoji paradoksi), a uvek postoji VIŠE od DVA i to je stanje koje unutar sebe ima paradokse (o jednom od takvih je i ceo tekst).

DakleM, noć je mlada, ali avaj, Brajović još uvek nije počeo troll...kuda li ide ovaj svet, pitam se tiJo......
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 02:26 14.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

gordanac
DakleM, noć je mlada, ali avaj, Brajović još uvek nije počeo troll...kuda li ide ovaj svet, pitam se tiJo......

Šta mi je, mora da sam bolestan?!
Evo, počeo sam i latinicom da pišem...
gordanac gordanac 02:43 14.11.2009

đe u tebe troll...

Predrag Brajovic
gordanac
DakleM, noć je mlada, ali avaj, Brajović još uvek nije počeo troll...kuda li ide ovaj svet, pitam se tiJo......

Šta mi je, mora da sam bolestan?!
Evo, počeo sam i latinicom da pišem...

Ne znam, Brajoviću, š`atetospopalo te se disciplinovano držiš teme, nekako sam (s nadom, priznajem) očekivala laka skretanja po Krleži (koja bi, da se odmah razumemo, bila podržana potpuno nepodeljenom podrškom, cenim), a sve i najviše zato što može da se počne jedan sjajan troll sa:
"Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu."
Ili, ponarodnjeno (a ništa manje mudro):
"Kak je, tak je; tak je navek bilo, kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu!"

Paradoksi izbora, sam` taki, a opet i - troll.
Doctor Wu Doctor Wu 07:52 14.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

Је л' ми се ово рачуна као трол или морам још да радим?

Pa, mislim da bi trebalo, jer ti ovde pišeš o porezu na kapitalnu vrednost u grčkom polisu (i to ne bilo kom, nego Atini, i ne bilo kada, nego u vreme Demostena) a Marko de Mančini je zadao temu pravedan/koristan/optimalan algoritam biranja pobednika izbora (po Marku, izgleda, pobednik piše istoriju. Po meni, politički sistemi su samoorganizujući, tako da je prilično svejedno koja pravila će se koristiti za nominovanje pobednika nekih izbora).
topcat topcat 08:08 14.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

Predrag Brajovic
Evo, počeo sam i latinicom da pišem...

...gotovo je...
Milan Novković Milan Novković 12:45 14.11.2009

"The Way of unifying (with) life energy"

Данас овако нешто није могућно (због тзв. превентивне дисперзија имовине), али вредело би размислити о неком сличном демократском институту.

Sve se može kad se hoće (naravno, samo ako se hoće ono što se može

Očigledno je i Aikido došao od Grka.

Time Bandit je napisao blog o sve većem značaju konceptualizacije. Silom prilika smo sve pametniji po tom pitanju - tečno pričanje Internet tehnologija i alfabet konceptualizacije se prepliću.

Kao društvo ćemo, u proseku, biti sve pametniji po ovom pitanju, ja se nadam.

marco_de.manccini marco_de.manccini 16:04 14.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избора

Mora se još raditi, ovo bre, ne da je tema, nego ne mož` biti tematskije za temu! :))

brajoviću, još juče sam hteo da ti kažem da si se prešao, ali sam zaspao. eto ima budnih. apsolutno si u temi. teorija društvene dobrobiti uključuje sve teme oko pravilne i pravedne (ma šta to značilo, ali ljudi smo, dogovorićemo se) raspodele nečega.

ovaj tvoj atinski koncept je varijanta algoritma kako dvoje mogu podeliti nešto fer. to nešto može biti jedan lako deljivi objekat (torta) ili više različitih objekata (tridesetak različitih sitnih kolačića; eto vidiš, opet sitni kolačiči, u temi si jakako).

jednostavan način je da prvi uzme koliko misli da je pola i ostavi ostatak drugome. onaj drugi ima pravo da prihvati ili se zameni sa prvim. ova procedura zaista prisiljava prvog da jako pažljivo i fer podeli ono nešto.

usput, pri ovakvoj podeli se može desiti da oboje misle da su dobili više od polovine. svi srećni i zadovoljni.

postoje malo komplikovanije preocedure kako troje mogu podeliti nešto a da svi misle da imaju bar jednu trećinu, itd. što više ljudi procedura je malo zamršenija, ali postoji.

marco_de.manccini marco_de.manccini 16:29 14.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

a Marko de Mančini je zadao temu pravedan/koristan/optimalan algoritam biranja pobednika izbora (po Marku, izgleda, pobednik piše istoriju. Po meni, politički sistemi su samoorganizujući, tako da je prilično svejedno koja pravila će se koristiti za nominovanje pobednika nekih izbora).

a, ne, ne, nećemo tako. tekst je zaista imao skromne namere, da ukaže na unutrašnju kontradiktornost koja se pojavljuje pri izborima između više kandidata, klicu protivrečnosti koja je tu i kad je sve savršeno opisano i izmereno i stavljeno na papir u vidu konačnog skupa pojedninačnih konačnih lista preferenci. čak i tada nema savršenog rešenja. to je sve.

a onda dolazi pravi život i istorija i kompleksni sistemi i fazni skokovi i prevare i uticaj novca, strahova i sve te lepe stvari koje ste pominjali po komentarima. sad više i ne može sve da se stavi lepo na papir. a čak i kad je moglo nije bilo savršenog načina, a šta tek sad kad dodamo sve one komplikacije iz stvarnosti?

ništa, idemo dalje, bilo je nesavršeno i kad je bilo savršeno, sigurno je nesavršeno i sada.

e sad, ti govoriš o nekoj sasvim drugoj temi (ovaj put brajovićeva nagrada ide tebi). da li veliki ljudi ili veliki procesi upravljaju istorijom? ako moram da se odlučim obavezno glasam za velike procese.

da se ne gađam istorijom, ne razumem se u to, ali evo pogedajmo istoriju nauke. tvrdim da bi danas bili otprilike gde smo čak i bez njutna, gausa, ajnštajna ili bilo kog drugog. stvari dozrevaju i ako nije bio ajnštajn, bio bi cvajštajn. neko bi se setio. došlo vreme za to. par godina tamo vamo. zato se često velike stvari otkrivaju istovremeno i nezavisno.

u jednom trenutku je došlo vreme za hiperboličnu geometriju. i to se nije moglo izbeći. gaus? boljai? lobačevski? ko je bio prvi? svejedno, i da nijedan od njih nije ikada živeo, mi bi danas znali sve ono što znamo o hiperboličnoj geometriji.

e sad, nije da veliki ljudi u istoriji nemaju uticaja, imaju, oni umeju da pokrenu velike procese, ali ne verujem da umeju da ih kontrolišu. ali ako se neki proces tako lako zapatio i postao dominantan činilac, znači da su uslovi bili tu, nije ih niko izmislio od nule. sve je to mešavina slučajnosti i neizbežnosti.
Milan Novković Milan Novković 18:05 14.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

tvrdim da bi danas bili otprilike gde smo čak i bez njutna, gausa, ajnštajna ili bilo kog drugog. stvari dozrevaju i ako nije bio ajnštajn, bio bi cvajštajn. neko bi se setio. došlo vreme za to. par godina tamo vamo. zato se često velike stvari otkrivaju istovremeno i nezavisno.

u jednom trenutku je došlo vreme za hiperboličnu geometriju. i to se nije moglo izbeći. gaus? boljai? lobačevski? ko je bio prvi? svejedno, i da nijedan od njih nije ikada živeo, mi bi danas znali sve ono što znamo o hiperboličnoj geometriji.

e sad, nije da veliki ljudi u istoriji nemaju uticaja, imaju, oni umeju da pokrenu velike procese, ali ne verujem da umeju da ih kontrolišu. ali ako se neki proces tako lako zapatio i postao dominantan činilac, znači da su uslovi bili tu, nije ih niko izmislio od nule. sve je to mešavina slučajnosti i neizbežnosti.

Ja mislim da pojedinci imaju velikog značaja. Naš mentalni potencijal se jako malo promeni za 1,000 godina evolucije. Koliko ćemo ga iskoristiti zavisi, u proseku, od okruženja - roditelji, škola itd.

Dakle, naš potencijal ne postavlja nikakve značajne prepreke razvoju unutar vremenskog okvira od 1,000 godina, ogromnog u odnosu na jedan život.

Tačno je da ako jedan čovek napravi kuću za 1,000 dana 1,000 ljudi ne mogu da je naprave za dan, ali 50 ljudi mogu da je naprave za 20 dana. Ogroman, relativna, istorijska razlika.

Samo pomisli šta to znači u širim istorijskim okvirima, zameni dane sa godinama.

U redu, i u društvu važi prvi njutnov zakon. Samo, ne moramo da pričamo o relativnoj razlici u resursima od 5,000%. Zamisli samo 10% poboljšanja "nečega" u društvu po generaciji. Oko 7 generacija i duplo smo "dalje" dogurali.

Šta je 10% za pojedinca na vlasti? Ništa, nije ni minimalan džeparac
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:10 14.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

pojedinci imaju uticaj. to sam i rekao. ponekad i sasvim pozitivan uticaj. ali ne i nezamenljiv. sve se rupe popune. ni priroda ni društvo ne trpe prazninu.
vishnja92 vishnja92 18:28 14.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

nisu to praznine nego tek potencijalni dzepovi.
Milan Novković Milan Novković 00:00 15.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

pojedinci imaju uticaj. to sam i rekao. ponekad i sasvim pozitivan uticaj. ali ne i nezamenljiv. sve se rupe popune. ni priroda ni društvo ne trpe prazninu

Dobro, ja sam to malo drugačije protumačio

Vreme iz pozicije jednog posmatrača je vrlo važna dimenzija istorije. Vreme ne može da se posmatra kao neiscrpna "sirovina" kad se istorija posmatra u celini.

Npr, ako imaš neiscrpan izvor novca onda možeš da garantuješ da ćeš iz koncarnice da izađeš s dobitkom, ako ti je to cilj.

Istorija u svakom trenutku mora da ima dovoljno smisla za ljude koji u tom trenutku žive. 2009-ta je fundamentalno različita od 1909-te, a za 2109-tu možemo da se kladimo da će biti fantastičnija nego što možemo da zamislimo.

Tako, npr, to što se Njutn pojavio je nama sada izuzetno važno. Da to nije važno zato što možemo da budemo sigurni da bi neko drugi iste te godine, mošda sledeće, pronašao iste zakone istorija onda ne bi zavisila od pojedinca. To bi onda bio "abstraktan" pojedinac, kao da ga nema (ljudske istorije nema bez ljudi).

Naravno da si u pravu na pojedinačnim slučajevima - da nije bilo jednog geniaj iste godine, ili sledećih nekoliko bi se pojavio neko drugi. Ali to je manjina, a i nekoliko godina su važne, zbog onog multiplikativnog efekta.

Npr, fizika, otpilike, 30-tak godina tapka u nekom mestu sa ozbiljnim produbljavanje najdublje teorije, kvantne mehanike (tako tvrdi Lee Smolin i ja mu verujem). Gledaj istoriju koju mi stvaramo. Za koga je stvaramo?

Ili je stvaramo za sebe, a ako ne onda je stvaramo za buduća pokolenja, samo tako su je i naši preci stvarali za nas. Dva ekvivalentna pogleda, istorija kao nauka je, dakle relativno invarijantna na vremensku tačku gledišta.

Gledajmo je onda mi, sada. Fizičari će možda još da se muče godinu, ili još 30 godina. A da su se "setili" pre 25 možda bismo mi, sada, išli u bioskop na Mars i skakali sa kontinenta na kontinent u nekoliko sekundi, imali antigravitacione pantalone i sakoe, gospodarili vremenom i skakali iz paralelne istorije u istoriju. Velika razlika za svakog od nas.

Ako se neki fizičar "doseti" za godinu dana sasvim je moguće da bi, kako ti kažeš, neko drugi isto to izmislio za dve godine. Ali, može da se pokaže da nam predznanje nije falilo ni pre 25 godina.

Nego da je, samo, falio pojedinac

Popune se rupe u prostoru, ali mnoge ostanu nepopunjene u nekim vremenima.
marco_de.manccini marco_de.manccini 06:49 16.11.2009

Re: Триерархија: Метод најправеднијег избо

milane, uzmi, recimo, da napišeš knjigu, neka bude nešto sasvim prozaično, knjiga o html-u.

imaš milion načina da počneš, milion kako da produžiš, šta da bude malo napred, šta malo pozadi, a na kraju, u svim verzijama, opet ispadne dobra knjiga o html-u.

tako ti je i sa ovim o čemu govorimo. nešto će se izmisliti/otkriti pre, nešto kasnije, ali će se cela priča, u bilo kojoj verziji, opet dobro sklopiti. pa nije valjda da svi samo čekamo na fizičare da prodube kvantnu mehaniku? pa čak ni fizičari ne rade samo to već i nešto drugo u međuvremenu. dodajemo neophodne (i manje neophodne) glave, a u nekom trenutku dođe vreme i za neka važnija poglavlja. globalno, ništa nije izgubljeno.

naravno, stvarnost je složenija od pisanja knjiga, ali neka mala analogija postoji. nema razloga za brigu. sve što nađemo naše je. i bilo je nama namenjeno. baš sada. ali neće doći samo. moramo ga tražiti. pametne glave tu jako mnogo pomažu.
jasnaz jasnaz 17:42 13.11.2009

---_-______-0-*__ : _5






---- još malo KUCIja ----

i još malo dvoumice---- : ----koliko je skupa sloboda

marco_de.manccini marco_de.manccini 18:34 13.11.2009

Re: ---_-______-0-*__ : _5

Ја сам се са Куцијем срео одавно, осамдесетих. Ишчекујући варваре је књига која удара као маљем.

Отад читам све што напише. Искрено, Disgrace ми је једна од његових која ми је најмаље легла. Age of Iron, са друге стране, ... поново веома снажна ствар.
jasnaz jasnaz 19:12 13.11.2009

Re: ---_-______-0-*__ : _5

Ja posebno volim Dečaštvo, a najviše Elizabet Kostelo. Sramotu sam ponovo čitala preksinoć, gledajući je na festivalu Slobodna zona. I uvek: (i) o slobodi.....
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 19:30 13.11.2009

Re: ---_-______-0-*__ : _5

a najviše Elizabetu Kostelo.

e ti si prva koja se slaze sa mnom. nikoga nisam srela sto je voleo tu knjigu.

edit: osim marca naravno. eno ga prijavio se sam
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:36 13.11.2009

Re: ---_-______-0-*__ : _5

Nice to meet you, Njanjo. I Michael K mi je super, pa i Dnevnik jedne godine ili kako se zove.

Eto, Disgrace i ona o mladom piscu u Londonu, kako se već zvaše ta knjiga, su mi malo slabije. Ali to malo slabije u Kuci domenu, i dalje je dobro.

(slab sam sa imenima, ne zamerajte, nije do godina, uvek je tako bilo)
jasnaz jasnaz 22:24 13.11.2009

kuci-kružok


.....večeras svečano otvaram Majstora iz Petrograda (1994).

imena-nazivi: upravo ispravila Detinjstvo u Dečaštvo, i Elizabeti oduzela i..... (ne zamerajte, obična kijavica, obogaćena strahom da-nije-možda.......)



audrey92 audrey92 19:42 13.11.2009

Nije baš doprinos temi, ali...

Pada mi na pamet apsolutistička monarhija sa tzv. prosvećenim monarhom na čelu. To bi isto bila diktatura, zar ne? Samo što nema biranja, tj. nametanja diktatora, nego on to postaje rodjenjem. I sad, kod nas Lala još(te) živi mit o Mariji Tereziji i šta je ona sve kao napravila... Zapravo, odlučila je da modernizuje svoju državu u oblasti proizvodnje i ekonomije (isušivala močvare, uvodila nove tehnike oranja, proizvodnju svile itd.), i to upravo da bi bilo više para u državnoj ergo njenoj kasi. Nije loša motivacija, od koje (može da) profitira i obično stanovništvo, ako su porezi razumni.

Zapravo, moje razmišljanje je: zašto neki diktatori drže svoj narod u stanju siromaštva (većina komunističkih), a poneki krenu da unapredjuju standard (arapske države, ako sam dobro obaveštena). Jel zavisi od karaktera...?
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:55 13.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

у случају арапских зависи од сировина.

кад потроше нафту, многе арапске земље ће бити јако сиромашне јер нису своје текуће богатство уложиле у нешто што ће их носити даље. још има наде, али је времена све мање.

неки од емирата су ту једини на правом путу који нешто озбиљно покушавају кроз образовање, развијање финансијског сектора, ... ови остали као да се тркају коме ће бити горе.

али ко зна, можда кад потроше нафту, дође јефтина технологија која користи сунце, а имају и сунца за извоз. па опет све у реду. док се не потроши сунце.
audrey92 audrey92 20:11 13.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

Ne to, nego kako to neki diktatori odluče da svoju moć (a to je na kraju uvek nekako materijalna dobit) pomalo podele sa narodom, a nekima to ne pada na pamet. Eto, i onaj tip u Severnoj Koreji je diktator, pa mu narod umire od gladi, a ni Rusi se baš nisu proveli od 1918. To bi onda bio i odgovor na pitanje da li je diktatura dobra ili ne za narod. Ne mora po difoltu da bude loša, izgleda.
nkica.akrobata nkica.akrobata 20:45 13.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

...preporucujem delo Leo Straus ˝On Tyrany˝ ,inace to je prevod Ksenofontovog dela ˝Hijeront,prica o tiraninu˝...
Tu je dato objasnjenje kakav tiranin(diktator) treba da bude!
Cak je i Makijevelijev ˝Vladalac˝,pisan po uzoru na to delo!

Samo da se razumemo,ja sam za tiranidu(tiranija i tiranida nisu isto,u tiranidi se i narod,jako malo, pita u tiraniji ne)! Mora da se zna red!
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:17 13.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

Ne to, nego kako to neki diktatori odluče da svoju moć (a to je na kraju uvek nekako materijalna dobit) pomalo podele sa narodom, a nekima to ne pada na pamet. Eto, i onaj tip u Severnoj Koreji je diktator, pa mu narod umire od gladi, a ni Rusi se baš nisu proveli od 1918. To bi onda bio i odgovor na pitanje da li je diktatura dobra ili ne za narod. Ne mora po difoltu da bude loša, izgleda.


да пробам прецизније.

када држава има вишак богатства лако је бити ”фин” диктатор. када је сиромашна то је много теже.

уосталом, тешко је некога убеђивати да је демократија боља од диктатуре када све добро функционише. проблеми настају на другом крају, кад ствари иду низбрдо. када се то деси диктатор ће продужити свој суманути ход ка лудилу у које ће укључити и целу земљу, док ће демократија заокренути много пре тога. тако би бар то требало да ради.
Goran Vučković Goran Vučković 00:33 14.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

проблеми настају на другом крају, кад ствари иду низбрдо. када се то деси диктатор ће продужити свој суманути ход ка лудилу у које ће укључити и целу земљу, док ће демократија заокренути много пре тога. тако би бар то требало да ради.

Prepustiti "odgovornost" diktatoru?
marco_de.manccini marco_de.manccini 01:06 14.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

Prepustiti "odgovornost" diktatoru?

па зар то није мудро? и после увек диктатори криви, а демократија лепа.
Goran Vučković Goran Vučković 01:18 14.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

па зар то није мудро? и после увек диктатори криви, а демократија лепа.

A bila je tako ružna i bubuljičava, a ja sam bio mrtav pijan
Atomski mrav Atomski mrav 12:26 14.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

у случају арапских зависи од сировина.

кад потроше нафту, многе арапске земље ће бити јако сиромашне јер нису своје текуће богатство уложиле у нешто што ће их носити даље.

Ja opet o Tunisu... Tunis je izuzetak jer nije veliki izvoznik nafte. Ono nafte što imaju, trampe sa Grčkom i Italijom za derivate (koji su 12-13 puta skuplji nego u Libiji ili Alžiru). Ali zato imaju prilično razvijenu poljoprivredu (severni deo zemlje je poznat po plodnom zemljištu još od antičkih vremena), naravno turizam a i industriju...

E sad, možda bi se mogla uspostaviti neka korelacija između rezervi nafte u pojedinim arapskim zemljama i prirodi diktature koja je na snazi u njima...
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:48 14.11.2009

Re: Nije baš doprinos temi, ali...

ma naravno, ne mislim da postoji prosta formula kojom mogu da opišem celu arapsko-naftno-diktatorsku situaciju. jedino mi se čini da, globalno gledano, propuštaju veliku šansu.

ali, kako rekoh, možda će sutrašnji problem biti rešen sutra. dešava se ponekad (ali ipak češće onima koji bar nešto pokušavaju da urade).
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 19:57 13.11.2009

pozdrav od jednog tajanstvenog blogera

Uz lokalni put pokraj Gornjeg Milanovca pastir je čuvao ovce.
Novi Jeep Grand Cheroke kraj njega, škripeći gumama, divlje zakoči.
Vozač, mladić obučen u Boss odelo, u Cerrutti cipelama s Ray Ban naočarama,
Omega švajcarskim satom i BHS (Bussiness High School) kravatom iskoči
iz vozila i upita pastira:
- Hoćeš li mi dati jednu ovcu, ako pogodim koliko ih imaš u stadu?
Pastir pogleda mladića, pa stado koje pase i reče:
- Ako pogodiš, uzmi ovcu!
Mladić parkira Jeep uz put, uključi notebook i bežični modem,

skenira pašnjak preko satelita i GPS-a (Global Position System),

otvori bazu podataka i ** Excel tabela, punih algoritama,

na to odštampa 100 stranica dugi izveštaj na high-tec mini štampaču.
Okrene se pastiru i kaže:
- Tu imaš tačno 96 ovaca.
Pastir odgovori:

- Tačno, imaš pravo. Izaberi jednu ovcu.
Mladić uzme jednu od životinja i stavi je nazad u vozilo.
Kada se pripremao da ode, pastir ga pogleda i upita:
- Da li ćeš mi vratiti to što si mi uzeo, ako pogodim iz koje si stranke?
Mladić odgovori:

- Svakako!
Pastir na brzinu odvali:

- Ti si iz G17+.
- Upravo tako! Kako si pogodio?
- Veoma jednostavno. - odgovori pastir.

Prvo: došao si, a nije te niko zvao.
Drugo: izračunao si mi nešto, što ja već znam.
Treće: O mom poslu nemaš pojma i zato mi vrati mog šarplaninca!
antioksidant antioksidant 20:40 13.11.2009

Re: pozdrav od jednog tajanstvenog blogera

a vakcina?
nkica.akrobata nkica.akrobata 20:52 13.11.2009

Re: pozdrav od jednog tajanstvenog blogera



...joj secam se ovog vica,ex bio je to veliki hit,sad vec postaje evergreen!
ninasimone ninasimone 21:02 13.11.2009

Re: pozdrav od jednog tajanstvenog blogera

prvi put cujem. Globalno upotrebljivo!
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 21:07 13.11.2009

Re: pozdrav od jednog tajanstvenog blogera

prvi put cujem. Globalno upotrebljivo!

i ja isto prvi put cujem. i slazem se globalno upotrebljivo.
myredneckself myredneckself 23:00 13.11.2009

Re: pozdrav od jednog tajanstvenog blogera

Одговор је да демократија није једноставна. Није једнозначна. Није савршена. Још горе, никада неће бити савршена. Чак и уз предан и поштен рад и добре намере, који су дефинитвно неопходни у великим количинама, може дати, локално, у неким условима, лоше резултате. Људи који се опредељују за демократију, ако нису потпуне незналице, манипулатори, букачи или ситне шићарџије, морају бити свесни овог повременог штуцања демократије, ове несавршености.

ух, глава ми звони од овог инжињеринга нашег избора и математичке акробатике која се може применити након тог избора
па још кад прочитам ово,
Kako god, izabran će biti onaj kojeg masa lakomislenih, ravnodušnih ili zavedenih birača stavi na prvo mesto.
(Константин Побједоносцев, јурист)
значи да су изборни резултати слика и прилика нас бирача, те да се после "трежњења" треба узети у памет, углавном не вреди кривити договорена правила игре, процедуру, рекао би кенет ероу ( добар чова, родио се истог дана и месеца кад и ја)
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:54 14.11.2009

Re: pozdrav od jednog tajanstvenog blogera

pa tvoj rođendanak (ako postoji imenjak i zemljak, zašto ne i rođendanak) samo kaže mnogo prostu stvar.

različite mere šta je pravedno daju različite rezultate. ukoliko su zaista dobro osmišljene davaće uglavnm dobre rezultate. ali ponekad umeju da daju i paradoksalne rezultate, sve umeju da zakinu dobrog kandidata u nekim okolnostima.

osim diktature. diktatura je apsolutno fer prema svim kandidatima (svi zaista imaju iste šanse). diktatura jedino nije fer prema glasačima, ali to je druga priča, druga strana medalje.
niccolo niccolo 00:46 14.11.2009

Matematički gledano

Ja sam 200ti!
myredneckself myredneckself 01:36 14.11.2009

Re: Matematički gledano

niccolo
Ja sam 200ti!

ne, ne niccolo, kakav 200? ti si trenutno prvi from the bottom na trećoj strani komentara na markovom blogu, a sad posle mene nisi ni to, nego drugi od dole , akrobatika!
mariopan mariopan 15:07 14.11.2009

Re: Matematički gledano

Jeste da je u demokratiji teško, jeste da malo štucamo ali se ne bih menjala za diktaturu.
Tu ne bi bilo šanse za promenu.
Pa makar da sto godina kaskamo za pravom demokratijom i da je tražimo, i možda da je nikada ne nađemo onakvu da svima bude potaman, opet sam samo za demokratiju.
A diktature su još i dosadne , uvek jedno isto i jedan isti
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:47 14.11.2009

Re: Matematički gledano

pa tako nekako, nema demokratije bez štucanja. to je sastavni deo, nešto kao urođena mana. kad je uzimaš, uzimaš je s tim. u dobru i zlu, ...

i da ponovim, ova urođena mana (nepostojanje najboljeg načina da se odredi kolektivni izbor) postoji i kad je sve perfektno i svi se trude da budu fer.

s druge strane, ta mana se ispoljava samo u uslovima u kojim postoje isprepletene ciklične preference između više kandidata (bar 3).

ali, ukoliko se unapred dogovorimo po kojim pravilima biramo, onda nema ljutiš. to je to. najbolje što se moglo u tom trenutku.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:48 14.11.2009

Re: Matematički gledano

nicollo, čestitke za 200, i tebi nudim, kao i biljani, dokaz one teoreme, pa možeš da čitaš preko videnda.

hoćeš?
niccolo niccolo 16:42 14.11.2009

Re: Matematički gledano

hoćeš?

'ajde...
mariopan mariopan 17:41 14.11.2009

Re: Matematički gledano


ali, ukoliko se unapred dogovorimo po kojim pravilima biramo, onda nema ljutiš. to je to. najbolje što se moglo u tom trenutku.

Ovo me teši jer zapravo svi to i radimo.
Ako mi se nešto ne sviđa ja ću da otrpim do sledećih izbora i da se nadam ....u diktaturi nada umire prva.
antioksidant antioksidant 19:09 14.11.2009

Re: Matematički gledano

Ako mi se nešto ne sviđa ja ću da otrpim do sledećih izbora i da se nadam ....u diktaturi nada umire prva.

cisto da napomenem da sam zbunjen - ja sam ubedjen da ti mislis pozitivno o putinu pa mi se cela prica nikako ne uklapa
verovatno se uklapa ako putina dozivis kao demokratu a ne diktatora...
za mariopan
mariopan mariopan 20:24 14.11.2009

Re: Matematički gledano

antioksidant
Ako mi se nešto ne sviđa ja ću da otrpim do sledećih izbora i da se nadam ....u diktaturi nada umire prva.

cisto da napomenem da sam zbunjen - ja sam ubedjen da ti mislis pozitivno o putinu pa mi se cela prica nikako ne uklapa
verovatno se uklapa ako putina dozivis kao demokratu a ne diktatora...
za mariopan

Ako se ja uskopistim pa neću u NATO odmah mi prikače Putina i to u gaćama kako peca
Ako kažem da Rusija nije ono što je bio SSSR opet mi prikače Putina i to opet u gaćama kako peca
Ne prikače mi onog Buša što gleda u zatvoren dvogled recimo makar i da je obučen. I šta žena u mojim godinama da radi, naravno, gleda šta je na jelovniku
To su mi mangupi kao antioksidant sa bloga prikačili jer ne pljujem u horu na Rusiju i ne dam se ubediti da je dobro da uđemo u NATu
A mene mrzi da ih razuveravam nego se radujem slikicama koje mi kače, recimo Putin u gaćama, zgodan za svoje godine...pa prilika da se žena u mojim godinama obraduje nije tako česta

...............ajd sad ozbiljno:

A šta misliš, u odnosu na to kakvo je stanje bilo u Rusiji kada je on došao na vlast, da li bi tada neki demokratski način izbora dao rezultate toliko brzo koliko su loše prilike u zemlji zahtevale? Da li je katastrofalna situacija u zemlji iznudila najbolje rešenje to jest diktatora na neko vreme dok se ne stane na neke noge, makar klimave i sačuva zemlja od raspada? Jer, raspadala se po šavovima.

Iskreno mislim da je vratio Rusiju na položaj međunarodne sile, na koji način nije bitno,bitno je da je to uradio veoma brzo ne dajući mašti njihovih neprijatelja da se razmaše, a što je bilo pod znakom pitanja pre njega.

Ko bi to bio odgovarajući čovek koji bi Rusiju doveo do ovde gde je danas? Da li je postojao, kako se zvao i šta bi bilo sa Rusijom da je pobedio? Interesuje me da li je tada postojala alternativa ili nije - jer to unekoliko objašnjava pojavu Putina i njegovo dugo vreme vladavine. potrebna je pretpostavka da bi taj čovek pobedio a da su ga dobrovoljno večinom izbrali Rusi. Da li je takav uopšte postojao u Rusiji?
Da ga dobrovoljno izaberu?

To zaista ne znam zato pitam. To bi objasnilo i pojavu nezadovoljstva koje ja sada osećam prema demokratski izbranoj vlasti ovde u Srbiji - ja sam glasala baš za Tadića iako nisam zadovoljna njim ni njegovim koalicionim partnerima niti dogovorima i ustupcima koje je učinio da bi uopšte dobio vlast. Ali razumem da je morao i neke kompromise da proguta da bi uopšte dobio priliku.

Znači, moj knadidat je pobedio a ja i dalje nisam zadovoljna.
Ako znamo da u tom trenutku nije bilo boljeg kandidata niti nekog velikog izbora onda je to ono što je u tom trenutku bilo ( po meni ) najbolje. I onda ćutim do sledećih izbora ali i dalje, ni za sledeće izbore bolji kandidat ne postoji. To bi bila nit kojom vezujem diskusiju oko Putina - možda nisu imali boljeg?
Ustvari imam osećaj da mi i živimo u jednoj vrsti diktature, da je demokratija samo privid.

marco_de.manccini marco_de.manccini 21:14 14.11.2009

Re: Matematički gledano

niccolo
'ajde...

у ствари, ево нечег занимљивијег. навешћу ти она три принципа која би добра процедура ”морала” задовољити и од којих је пошао Ероу кад је тражио листу правиних и праведних процедура па заглавио са диктатуром.

1 Парето принцип:
Ако су све појединачне листе преференци идентичне, онда друштвена листа која резултат дате процедуре мора такође бити идентична са њима.

2 Принцип монотоности:
Ако се на неким појединачним листама преференци поправи ранг неког кандидата, онда се његов ранг у друштвеној листи која је резултат дате процедуре не сме погоршати.

3 Принцип независноси од ирелевантних алтернатива:
Ако неки гласачи промене ранг неких кандидата на својим листама, али не и релативни ранг кандидата Х и У, онда релативни ранг кандидата Х и У у друштвеној листи која је резулат дате процедуре мора бити исти као и пре насталих промена.


Ето. Па пробај да нађеш добру процедуру а да није диктатура.

Прва два принципа су веома очигледна, а трећи је мало замршенији, али ипак сасвим логичан. Зашто би се друштвени избор између Х и У променио зато што смо променили мишљење око нећег трећег кандидата?

Илустрација нарушавања овог принципа иде овако:

- Какве густе сокове имате?
- Јабука и бресква.
- Добро, дајте ми брескву.
- Станите, сетио сам се, имамо и крушку.
- Е у том случају дајте ми јабуку.
antioksidant antioksidant 22:16 14.11.2009

Re: Matematički gledano

ajd sad ozbiljno:



mariopan, ja o putinu ne mogu ozbiljno.
mnogo me nervira
(isto kao i bus inace)
Iskreno mislim da je vratio Rusiju na položaj međunarodne sile

to je vidis uradio bus (jer je svojim besmislenim potezima digao cene nafte do besvesti i direktno ojacao rusiju izmedju ostalog)


ali ono sto mene zbunjuje jeste da ja putina dozivljavam kao diktatora, mislim da imas visoko misljenej o putinu i njegovoj misiji i u rusiji i svetu a onda pozdravljas demokratiju...

meni nelogicno

tebi logicno jer verovatno ne vidis putina kao diktatora

: ))
nije ni bitno. mene nasmejalo pa rekoh da podelim

myredneckself myredneckself 00:50 15.11.2009

Re: Matematički gledano

Илустрација нарушавања овог принципа иде овако:

- Какве густе сокове имате?
- Јабука и бресква.
- Добро, дајте ми брескву.
- Станите, сетио сам се, имамо и крушку.
- Е у том случају дајте ми јабуку.

уф, што је мени то компликовано
ех, сада кад на изборима заменим јабуке, брескве и крушке, партијама... џабе гласам за ирелевантну алтернативу, крушку, јел тако марко? само доприносим већој излазности
mirelarado mirelarado 01:02 15.11.2009

Re: Matematički gledano

myredneckself
ех, сада кад на изборима заменим јабуке, брескве и крушке, партијама... џабе гласам за ирелевантну алтернативу, крушку, јел тако марко? само доприносим већој излазности


Бојим се, МРНС, да су се наше странке, овај, густи сокови, смућкали у воћни коктел, те да је стога постало свеједно.
myredneckself myredneckself 01:10 15.11.2009

Re: Matematički gledano

mirelarado
myredneckself
ех, сада кад на изборима заменим јабуке, брескве и крушке, партијама... џабе гласам за ирелевантну алтернативу, крушку, јел тако марко? само доприносим већој излазности


Бојим се, МРНС, да су се наше странке, овај, густи сокови, смућкали у воћни коктел, те да је стога постало свеједно.

дабогда им блендер штуцао ко овај блог
mirelarado mirelarado 01:29 15.11.2009

Re: Matematički gledano

myredneckself
mirelarado
Бојим се, МРНС, да су се наше странке, овај, густи сокови, смућкали у воћни коктел, те да је стога постало свеједно.

дабогда им блендер штуцао ко овај блог


Ма да ми њима искључимо струју, одузмемо батерију, онеспособимо тај блендер, па да се онда посветимо Марковим математичким изборним обрасцима.
marco_de.manccini marco_de.manccini 04:33 15.11.2009

Re: Matematički gledano

marco
Илустрација нарушавања овог принципа иде овако:

- Какве густе сокове имате?
- Јабука и бресква.
- Добро, дајте ми брескву.
- Станите, сетио сам се, имамо и крушку.
- Е у том случају дајте ми јабуку.

myredneckself

уф, што је мени то компликовано

ма није компликовано. ништа није компликовано.

замисли да се у твојој глави одиграва процес који ”оцењује” сокове у 7 категорија (као да имаш 7 малих ”гласача” у глави који се договарају и одлучују шта је вечерас за пиће). и теби је у 3 категорија јабука боља, а у 4 ти је боља бресква. зато си и наручила брескву.

али сад кад је ту и крушка ти упоредиш и кажеш, хммм, у два од она четири квалитета што су ми се доподала код брескве ми је сад крушка најбоља, а у свему другом је најслабија.

по новом поређењу, јабука ти је најбоља у три категорије, а бресква и крушка свака у по две. зато мењаш наруџбину у јабуку.

дакле, кад си могла да бираш између јабуке и брескве дефинитивно си хтела брескву. а кад си покрај јабуке и брескве могла да бираш још и крушку, е онда ти је јабука најбоља.

све логично. и бесмислено. ето то је проблем о коме твој рођенданак ероу прича.
mariopan mariopan 09:13 15.11.2009

Re: Matematički gledano


ali ono sto mene zbunjuje jeste da ja putina dozivljavam kao diktatora, mislim da imas visoko misljenej o putinu i njegovoj misiji i u rusiji i svetu a onda pozdravljas demokratiju...

Šta te tu zbunjuje kada je sve jasno?
Da je vladao gvozdenom rukom -jeste. Nemam šta ni da ga volim ni ne volim jer nije moj vladar , samo gledam šta je uradio. Moj muž je bio u Rusiji za vreme Jeljcina - nemaš pojma kako je strašno tada bilo Rusima , on je to izbliza gledao, jad beda i sve ostalo. Nije verovao da je moguća tolika beda osim u Rumuniji za Čaušeskua. Nije to video.
Sada tamo nije tako , daleko je odmakla od toga. To je njegova zasluga.
Možeš ti da ga ne voliš koliko god hoćeš jer volenje sa tim nema veze,ali ipak da priznaš istinu - to što je uradio sa tako velikom zemljom teško da bi mogao neko drugi - mekši i povodljiviji - recimo naš Tadić?

E, sad, ako si ti priželjkivao da se Rusija raspadne, da ih uzjašu Amerikanci ili zaposedne NATO kao ostatak sveta pa si se razočarao , onda je to druga priča. Ne znam da li ti to po zadatku samo hvališ Amere i NATO ili stvarno misliš da su super rešenje za svet? Obično ih neumereno hvališ pa se zato stiče utisak da ja toliko volim Putina jer ti teram kontru da te malo nerviram (priznajem da uživam u tome bar malo)
Inače me ni jedni ni drugi ne zanimaju dok su daleko od moje kuće - uskopistim se samo kada nameravaju da mi dođu pod prozor - a ti nešto mnogo hvališ taj NATO?
To što procenjujem da je za svoju zemlju učinio šta je mogao bolje ne znači da bih ja volela da tamo živim - ja ipak biram demokratiju. To je moj izbor.
Nema ljutiš , meni je blog zabavan pa se zabavljam
antioksidant antioksidant 11:13 15.11.2009

Re: Matematički gledano

Možeš ti da ga ne voliš koliko god hoćeš jer volenje sa tim nema veze,ali ipak da priznaš istinu

istina je da je kgb-ovac i diktator

Nema ljutiš , meni je blog zabavan pa se zabavljam

ne ljutim se naravno
samo da je putin u rusiji a srbija daleko od rusije
mariopan mariopan 15:21 15.11.2009

Re: Matematički gledano

samo da je putin u rusiji a srbija daleko od rusije

Fala Bogu što je tako
Atomski mrav Atomski mrav 18:21 15.11.2009

Re: Matematički gledano

samo da je putin u rusiji a srbija daleko od rusije

Kako ono reče Njegoš - Bog visoko a Rusija daleko...
vladimir petrovic vladimir petrovic 17:20 14.11.2009

Dobar naslov, dobar početak...

Marco de.manccini
Dokazano! Diktatura je jedini način!
Ne, to nije izjavio ni praktičar kao Hitler, Musolini, Staljin, Mao, ili Pinoče, niti teoretičar kao Makijaveli. Nije ni urednica bloga, ni moj šef, ni Njanja. Radi se o Nobelovcu. I ne, nije ni Kisindžer, ni Arafat.

Odlična tema, s tim što priznajem da me prevaga na pitanja izbora, iz teksta i iz mnogih komentara, ne dotiče mnogo.

Ono što me dotiče, jeste odnos diktature i ekonomskog napretka.
Jedan od gore navedenih diktatora (Pinoče) se pominje u ekonomskim naukama, jer je tačno da je za vreme njegove skoro petnaestogodišnje strahovlade čileanska privreda vidno uznapredovala.
Stoga, smatram da je g. Erou s pravom dobio Nobela.
Medjutim, kao što su mnogi već rekli, diktatura češće nije pogodna nego što jeste. Drugim rečima, itekako imamo slučajeva diktatura, i u prošlosti i danas, u kojima privreda stagnira. (A što je tužno, ima još više primera društava sa demokratskim oznakama, uz stagnaciju).
Jer, potrebno je da se spoji veći broj pretpostavki pa da diktatura iole bude ekonomski plodonosna.
Stoga, niko ne sme olako priželjkivati diktaturu.

Normalno je da svi dajemo prednost demokratskom sistemu, ali ovo što ti kažeš
Marko de.manccini
...твоје (демократско?) право је да мислиш да демократија не функционише. али ја не знам бољи начин и покрај несавршености.

je već klizav teren, odnosno vodi onome što često čujemo - da demokratski sistem nema alternativu, a to nije ispravno. Nema idealnog sistema, pa nijedan sistem ne sme da nema alternativu, jer ako je tako, onda nema slobode. O tome se nedavno diskutovalo na blogu kod D. Jovića, čini mi se. (U stilu: iz načela Francuske revolucije - sloboda, bratstvo, jednakost, imamo samo - slobodu, o bratsvu i jednakosti se ne može govoriti. Tačno, ali sloboda je preduslov svega, a bratsvo i jednakost su lepe želje, uglavnom... ).

Dakle, g. Erou je bio u pravu, i nije loše - pošto se sve odvija ciklično - da povremeno naidju i diktature, jer društva su veoma raznolika, pa ponekad traže i promene na gore, što može ispasti na bolje, he, he, he...

Sve u svemu, mislim da ne smemo svesno priželjkivati diktaturu, već se truditi da, u koliko-toliko demokratskom okruženju, radimo na poboljšanju ekonomskih prilika.
marco_de.manccini marco_de.manccini 17:45 14.11.2009

Re: Dobar naslov, dobar početak...

polako, vladimire, tvrđenja
али ја не знам бољи начин и покрај несавршености.

i
demokratski sistem nema alternativu

nisu ni blizu biti ekvivalentna.

ono drugo je isključivo i kaže da nešto ne postoji (jako često kllizav teren, slažem se). ono prvo se ne bavi egzistencijom već mojim nepoznavanjem. ja ne znam za bolji.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 16:33 16.11.2009

diktator

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 17:06 16.11.2009

Re: diktator

marco_de.manccini marco_de.manccini 15:33 17.11.2009

Re: diktator

неки диригенти су познати диктатори. можда је то стварно једини начин у том послу. и кад прихвата креативне сугестије колега, прихвата их јер му се допадају и уклапају у замишљен концепт, а не зато што је ”надгласан”.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 21:09 17.11.2009

Re: diktator

и кад прихвата креативне сугестије колега, прихвата их јер му се допадају и уклапају у замишљен концепт, а не зато што је ”надгласан”.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana