Ispod-proporcionalna zastupljenost manjina u parlamentima

Goran Nikolić RSS / 05.11.2007. u 13:04

 

Praktično svugde u svetu manjine (etničke, rasne, religijske) su ispod-proprocionalno zastupljene u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, ili generalno na mestima gde se donose odluke vezane za prioritete razvoja određene društvene zajednice.[1] Postoje i retki izuzeci, kao što je npr. belačka manjina u Južnoafričkoj Republici, Kurdi u Iraku (koji imaju jedno od tri vodeća mesta u zemlji i ravnopravno učešće u svim organima vlasti) ili pak zastupljenost Maora u parlamentu Novog Zelanda (kojima pripada skoro 6% zagarantovih mesta u skupštini), koji trenutno imaju 17% poslanika, a čine 15% ukupne populacije. Inače, ukupno posmatrano, i u ovoj zemlji manjine, koje čine 31,5% stanovništva, drže 21,5% poslaničkih mandata (na 'gubitku' su Azijati).

 Učešće etničkih manjina u parlamentu i populaciji 2007 (u %)[2]

zemlja:parlamentpopulacija

Britanija

2,3

9,5

Francuska

0,4

12,6

Nemačka

1,3

4,8

Holandija

8,0

10,9

Kanada

7,8

15,9

SAD

15,9

31,0

Srbija (bez Kosova)

  11

17,0

 

U ogromnoj većini zemalja sutuacija je nepovoljna za manjine. Istraživanja pokazuju da zemlje koje imaju višu zastpuljenost manjina u parlamentima su, uglavnom, one kod kojih su manjnske populacije bezbedne od političkih i militarnih pretnji. Ipak, ne znači da će automatski veća zastupljenost manjina popraviti relacije među rasama ili etnicitetima; studije potrvrđuju da političari iz redova manjina znatno pre mogu biti izabrani kada su rasni, nacionalni ili religijski odnosi dobri.

Porast učešća manjinskih grupa u političkom životu dovodi do smanjivanja njihove otuđenosti i lakše integracije u postojeću društvenu zajednicu[3] Ovde treba napomenuti da neke manjine autonomno odlučuju da se, faktički, ne uključuju u društvo u kom žive (kao npr. Amiši u SAD). Studije su pokazale da su parlamentarni sistemi bolji za manjinske zajednice, jer se lakše probijaju do skupštine kroz partijske liste (izuzetak su teritorijalno grupisane manjine, kojima odgovara većinski izborni sistem).

U Srbiji zakon predviđa prirodni census za manjiske političke liste (negde oko 0,35% glasova je dovoljno za jednog poslanika). Na izborima u januaru 2007. u parlament je ušao SVM sa tri poslalnika, lista za Sandžak sa 2 parlamentarca, dok su po jedno mesto osvojile albanska i dve romske partije. Pored toga, većina parlamentarnih stranaka ima u svojim redovima i pripadnike nacinalnih manjina, dok se, pored toga, na listi DS našla Sandžačka demokratska partija i najveća vojvođanska hrvatska stranka. Trenutno je predsednik republičke skupštine Jugosloven, dok je jedan ministar Bošnjak. Ipak, i pored pozitivnih zakonskih propisa manjine su ispod-proporcionalne zastupljene u srpskom parlamentu, Vladi, sudstvu.  

Interesantne su zakonodavne prakse pojedinih zemalja. Rumunja ima rezervisan po jedan skupštinski mandat za čak 18 etničkih grupa (među kojima su i Srbi). Liban čak obezbeđuje mesto predsednika države za Maronite (Hrišćane). Hrvatska ima zakonski rezervisana 3 mesta za Srbe, po jedno mesto za Mađare, Italijane i Čehe ili Slovake, dok ostalih 17 nacionalnih manjina dobijaju ukupno dva mesta (pored toga, SDP praktikuje da ima po nekog Srbina parlamentarca u svojim redovima). Na teritoriji Kosova Srbi imaju zagarantovanih 10 od 120 mesta u skupštini, dok 3 mesta imaju Bošnjaci, a po jedno Goranci, Muslimani, Romi i Turci. U Crnoj Gori nema zagarantovanih mesta za manjine[4], ali postoji posebna izborna jedinica sa albanskom većinom, gde oni uglavnom osvoje 2 do 3 od 5 mogućih poslaničkih mesta. U Makedoniji, najvažniji nacionalni problem, odnos Albanaca i makedonske većine rešen je 'Ohridskim sporazumom' iz 2003, koji je četrvtinskoj albanskoj populaciji zagarantovano proporcionalno učešće u javnim službama.

Vro su poražavajuća iskustva Etiopije, Pakistana, Senegala, gde dolazi do majorizacije, i to čak od strane manjiskih grupa (Amhara, Pendžabci, Volof) i gde se praktično srpovodi asimiliacija kroz političku, ekononsku i kulturnu dominacju ovih etno-lingvističkih grupa. U, nema sumnje demokratskoj, Švajcarskoj, u kojoj je nedavno na izborima pobedila narodnjačka, delimično i ksenofobična, koalicija, u parlamentu skoro da nema pripadnika etničkih manjina, iako je njihovo učešće u populaciji čak petinsko.

  


[1]O problemima manje zastupljenosti pripadnica lepšeg pola ili homosekualaca, što je, takođe, veliki socijalni problem, ovde neće biti reči.
[2] Izvor: Institut Montaigne, nacionalne statistike i procene. Napomena: u Kanadi i SAD iz analize je isključeno starosedelačko, autohtono, stanovništvo (Indijanci i Eskimi).

[3] Mada to, pre svega zavisi od kulturološke distance, npr. Nemci su se vrlo lako integrisali u američko društvo i dolazili do 'top' pozicija, dok to u Nemačkoj, i to delimično, uspeva tek trećoj generaciji turskih imigranata.

[4]  Taj zakon nedavno nije prošao jer je ocenjen kao protiv-ustavan.



Komentari (29)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Nemanja Starović Nemanja Starović 14:01 05.11.2007

Ko su autentični predstavnici manjina?

Vrlo je teško precizno odrediti nivo političke participacije nacionalnih manjina u Parlamentima, pre svega zbog metodološke dileme - kako definisati autentičnog predstavnika nacionalne manjine, koji poltički artikuliše interese pripadnika određenog naroda?

Najjednostavnije je među autentične predstavnike nacionalnih manjina uvrstiti isključivo poslanike koji su pripadnici autohtonih "manjinskih" stranaka, ali i tu dolazimo do dileme - da li ubrojati a) samo one koji su izabrani sa izbornih lista sopstvenih "manjinskih" stranaka ili i b) one koji su izabrani sa lista "većinskih" ili "građanskih" stranaka", na osnovu prethodno potpisanog koalicionog sporazuma.

Međutim, suštinski najveći problem jeste da li među predstavnike nacinalnih manjina uvrstiti c) one poslanike, pripadnike manjinskih naroda, koji su u parlament ušli kao članovi "većinskih" ili "gradjanskih" stranaka, tj. da li automatski reći da oni nisu autentični politički predstavnici tih naroda - pogotovo u slučaju ako nacionalna manjina ili etnička zajednica nema svoju autohtonu političku stranku?

Pogledajmo, za primer, srpski Parlament, u kome su zastupljeni poslanici pripadnici manjinskih naroda koji spadaju u sve tri gore definisane grupe:

a) poslanici SVM, LSZ, (Ugljanin) KAPD, RP i URS

b) poslanici SDP (Ljajic), DSHV

c) gotovo sve poslaničke grupe imaju u svojim redovima pridpadnike manjinskih naroda.

Ali, možemo li reći da interese svog naroda u istoj meri zastupaju npr. Madjar - poslanik SRS i Slovak - poslanik G17?
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:29 05.11.2007

Re: Ko su autentični predstavnici manjina?

vasha dilema je na mestu
Ja sam ubrojao sve tri grupe koje ste vi pomenuli.
Naijinteresatnija je DS ,
koja ima Ljjicevu SDP sa tri
i DSHV sa jednim polsanikom
i jos tri poslanika koji nisu Srbi
(neka mi neko ne zameri
ako se drugacije izjasnjava)
Interesanto je da i SRS ima
3 parlmamentarca koji nisu Srbi
itd.

Sto se tice zastupanja interesa
vlastitog naroda
logicno bi bilo da budu pre svega
stranke po a, zatim pod b, pa pod c
ali tesko vam je pitanje
beli beli 14:34 05.11.2007

izborni sistem

Da li mislite da je izborni sistem
Rumunije ili Hrvatske
gde je garantovan ulazak
manjina u parlamanet
napredniji od srpskog
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:41 05.11.2007

Re: izborni sistem

moguce da je tako,
mada je 2004 srpski
zakon promenjen
i uveden je prirodni cenzus
za manjine.
Ja bih npr. predlozio kumulaciju glasova
manjina, pa onda podelu
mandata medju njiima
po Dontovom sistemu,
na taj nacin bi Madjari na izborima
2007 dobili jedan mandata vishe i
to madjarska sloga,
dok i za dve romske partije ne bi postajao
rizik da nijedna ne predje cenzus.
(nesto slicno postojalo
je na izborima u BIH,
gde je mogao postojati
predizborni dogovor
o odvojenom nastupu ali
zbirnim glasovima stranaka,
sto je smanjivalo rasipanje glasova
srodnih partija)

ima i misljenja, da sistem rezervisanih mandata
otezavaju integraciju manjina u drustvo.
mixmasterche mixmasterche 14:35 05.11.2007

svi

Nikad nisam imao dilemu: za mene je i pozitivna diskriminacija - diskriminacija. Ona nije dobra cak ni za pripadnike manjinskih etnickih ili drustvenih grupa. Dovesce do toga da i oni na duge staze imaju stetu od toga jer ce se manje boriti za svoja prava ili polozaj u drustvu. Insistiranjem na razlikama pripadnici manjina samo daju alibi vecini, jer pokazuju svojim delovanjem da razlike jesu bitne. Vecinskoj zajednici mogu naneti stetu jer vrse dodatnu parcelizaciju segmenata drustva sto, po meni, nije dobro.
Medjutim, ako je to jedini nacin da obespravljeni dodju do svojih prava, a da pri tom ne ugrozavaju vecinu, onda sam za to da im se pomogne i na taj, i na svaki drugi nacin.

Najbolje bi bilo da se do toga dodje na tezi nacin, a to je da se utice na svest gradjana sve do momenta kada razlike u nasim glavama budu potpuno nevazne. Znam da to nije lako, ali isto tako znam po sebi da je to moguce. Postojanjem pojedinaca koji su na margini drustva svi imamo stetu jer su svakom drustvu potrebni svi njegovi pripadnici.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:45 05.11.2007

Re: svi

kao sto sam naveo
postoje misljenja da
se garantovanim mestima
za manjine podstice neintegracija
manjina u drustvo u
kome zive.
Medjutim,
ipak treba postovati zelju manjina
da participraju
kao manjine u politickom zivotu
i da se bore za manjinska prava.

inace, pozitivna diskriminacija ne postoji
po nashim zakonima,
kao sto je npr. slucaj
u SAD.

veliki pozdrav
mixmasterche mixmasterche 15:05 05.11.2007

Re: svi

Ne treba mi zakon da bi mi ukazao na odredjenu pojavu. Pozitivna diskriminacija postoji, pitanje je koliko je i da li je ona dobra za drustvo u celini i sve njegove delove.
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:25 05.11.2007

Re: svi

Svi, svi, svi
Dilan Dog Dilan Dog 15:12 05.11.2007

Ima jos jedan primer

o manjini koja je natprosecno zastupljena u sistemskim strukturama.

Kopti hriscani (manjina u Egiptu) nalaze se na raznim profesionalnim
polozajima kao doktori, pravnici ili uopste drustveno angazovani radnici
u proporciji koja daleko premasuje njihov ukupan broj.
Izuzetno su cenjeni i uzivaju visok ugled. Kopt je, na primer, bio Butros Butros Gali.
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:24 05.11.2007

Re: Ima jos jedan primer

Evo, ja se setih
Pashtuna u armiji
Pakistana, koji
su zbog
visokih vojnickih
sposobnosti
nadproporcionalno
zastupljeni
Micos Micos 16:04 05.11.2007

manjine

Korektan tekst, prava informacija o nacinima resavanja tog problema kod nas i u svetu . Pohvaljujem autora teksta zbog njegove objektivnosti, kao i veoma sirokog dijapazona tema na koje autor pise u svom blogu . Svaka cast , samo napred !

Ja sam u osnovi za uredjenje gde ne treba biti nikakvih povlastica po pitanju boje koze, vere, pola itd.
Gde ce (u Parlament, na Univerzitet, u sudstvo, policiju .................) ulaziti ljudi koji zele i znaju da rade , a ne samo zato sto su odredjene boje koze, vere, mesta rodjenja i slicno. Potpuna sloboda izbora , bez ikakvih kljuceva.

Ali upucujem zestoku kritiku autoru sto kada vec govori o diskriminacijama u drustvu nije pomenuo najvecu diskriminaciju koja je nagrizla nase drustvo i siri se ! To je diskriminacija gluposti nad pamecu, primitivizma nad lepim vaspitanjem, lazi i lopovluka nad postenjem i istinom ..............
U Srbiji vlada takva diskriminacija i to kroz novine , televizije, skupstinu, politicke partije ..........
Da ne navodim primere kako glupost, primitivizam, laz imaju prednost u svim segmentima drustva u odnosu na postenje, znanje, vaspitanje .....
Pravi `aparthejd` gluposti, lazi , primitivizma vlada u Srbiji !
Kako `normalni` da se izbore za svoja gradjanska prava ?
Verovatno ce nestati, tj. preci u `nenormalne` !
Goran Nikolić Goran Nikolić 16:21 05.11.2007

Re: manjine

necete verovati,
ali najveca diskriminacija
koja postoji
u danasnjoj civilizaciji
nije ni rasna, ni
etnicka , ni religijska
vec
diskriminacija po izgledu,
odnosno lepoti.
o tome se inache sve vise pishe i
istrazuje
milosib milosib 16:10 05.11.2007

Ucesce

Interesuje me raspored po partijama ovih ostalih 12 pripadnika manjina u srpskom parlamentu. Rekoste da ih je 8 na listama stranaka manjina, a da ih je ukupno 20 (8%).
Goran Nikolić Goran Nikolić 16:19 05.11.2007

Re: Ucesce

Pa kad bash insistirate
da vam kazem
DS ima
pored tri
poslanika iz SDP
i jednog iz DSHV
josh trojicu ne-Srba
SRS ima takodje
trojicu ne-Srba
G17, po svemu sudeci
jednog ili dva
LDP i LSV
jednog ili dva ne-Srbina.

neka mi izvine neko
ako sam pogreshio.
milosib milosib 16:25 05.11.2007

Re: Ucesce

Hvala na odgovoru. Inace imate preporuku za tekst. Nisam znao ove podatke i dosta su interesantni ( narocito za evropske parlamente).
Goran Nikolić Goran Nikolić 16:27 05.11.2007

Re: Ucesce

hvala vama
Igor_Jaramaz Igor_Jaramaz 01:54 11.11.2007

Re: Ucesce

Мислим да СРС има само 2, Кишмартона (Мађара) и Мигатија (Јорданца-Арапина). Спахо се изјашњава као Србин (исламске вероисповести).

ДС 7: Тот и Марчок (Словаци), Мученски (Русин), Петров (Бугарин), Магда (Румун), Дулић (Југословен), Шерифов (Ром/Ашкалија?)

G17 2: Хребик (Словак), Ивањи,

LDP 1: Мараш (Црногорац)

СПС евентуално 1 (уколико се Миљанић изјашњава као Црногорац)

3 СВМ, 3 СДП, 2 Роми, 1 ДХСВ, 2 Листа за Санџак, 1 ПДД

то је око 25, можда чак и више ако смо неке изоставили

sladja82 sladja82 17:46 05.11.2007

ok!

bravo Goranche!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
kako ih nabroja,
mislim na parlament Srbije
babic babic 01:15 06.11.2007

Re: ok!


2 Učešće etničkih manjina u parlamentu i populaciji 2007 (u %)[2]
zemlja: parlament populacija.

Ako pogledamo vašu tabelu odnosa učešća u populaciji i u parlamentu,jasno se vidi da su manjine u Srbiji u daleko povoljnijem položaju nego u većini drugih država 13% poslanika/17% učešća u populaciji,to je skoro 80 % ,kada se ove 2 vrednosti stave u međusobni odnos.
S druge strane,na primer SVM,je osvojio samo 3 poslanika,iako Mađari čine oko 4% biračkog tela,i mogli su računati bar na 1o poslanika,ali očigledno da veliki broj Mađara nije dao poverenje svojim manjinskim strankama,nego nekim drugim.
Goran Nikolić Goran Nikolić 10:44 06.11.2007

Re: ok!

ima neka tajna veza
Goran Nikolić Goran Nikolić 10:46 06.11.2007

Re: ok!

odgovor g. Babicu,

potpuno ste u pravu,
i sam sam bio iznenadjen
kada se tako ispostavilo
U svakom slucaju,
dobro je da je tako,
A za Madjare ste takodje u pravu,

milosib milosib 11:31 06.11.2007

Re: ok!

Uh, Gorane sto me ne ispraviste da nije 8 nego 13%( sta li ja citam?!). No nema veze tu je g.Babic da ispravi.
Goran Nikolić Goran Nikolić 11:43 06.11.2007

Re: ok!

ma vi ste dobro videli
nego sam ja
dobio nove podatke,
i to od ljudi iz parlamenta
koji su me iznenadili
tako da Srbija
postade uzorna zemlja
po ovom indikatoru

inache tachan broj
nije lako odrediti,
osim da pitate parlamentarce,
a ima i onih iz meshovitih brakova

pozdrav
babic babic 18:42 06.11.2007

Re: ok!

Goran Nikolić
odgovor g. Babicu,

potpuno ste u pravu,
i sam sam bio iznenadjen
kada se tako ispostavilo
U svakom slucaju,
dobro je da je tako,
A za Madjare ste takodje u pravu,


Mi smo u rangu sa Holandijom po ovoj proporciji,a daleko ispred SAD,Kanade,Nemačke,UK itd.Da su Mađari u većoj meri poklonili poverenje SVM,to bi bilo dodatnih 3% za manjine i zastupljenost manjina bi bila skoro ravna njihovom učešću u populaciji.Mađari,inače nisu nikada imali problema sa zastupljenošću,čak i u vreme većinskog sistema,a sada su odlučili da glasaju za druge stranke(na primer DS je pobedio SVM u Subotici).
Pored toga,Srbija ima parlamentarni sistem,sa više partija koje po pravilu ulaze u parlament i formiraju vladu.U SAD i UK postoji dvopartijski sistem,i učešće manjina u parlamentu nema toliku težinu,kao u Srbiji sa višepartijskim sistemom.U SAD je predsednički sistem gde Kongres praktično i nema nikakav uticaj na izvršnu vlast i ne postoji Vlada,pa učešće manjina u Kongresu nema toliku težinu.
Igor_Jaramaz Igor_Jaramaz 12:25 11.11.2007

Re: ok!

babic

U SAD je predsednički sistem gde Kongres praktično i nema nikakav uticaj na izvršnu vlast i ne postoji Vlada,pa učešće manjina u Kongresu nema toliku težinu.


Није баш тако, тачније није уопште тако. Постоји Влада (министарства=departments) чији састав бира иконосна извршна власт (председник). А Конгрес има доста власти једино што председник има право вета баш као што и Конгрес мора да одобри неке председничке одлуке (именовање амбасадора нпр.) дакле у питању је председнички систем који има низ провера и контрола (checks & balances). Периоди америчке "кохабитације" су били за време Клинтона 1996-2000 и Буша 2006-2008.
Jelena Milić Jelena Milić 14:03 06.11.2007

zakon ili....

"U Srbiji zakon predviđa prirodni census za manjiske političke liste (negde oko 0,35% glasova je dovoljno za jednog poslanika). "

Gorane, koji je to zakon? Da li ste sigurni da nije u pitanju ilegelana odluka RIK koja otvara mogucnost za stalno ucenjivanje manjina?

Goran Nikolić Goran Nikolić 14:29 06.11.2007

Re: zakon ili....

Pa zakon iz 2004 predvidja prirodni cenzus,
a on može da varira
od 0,4% maksimalno
pod (nemogucim) uslovom da
se nijedan glas ne raspe
do negde negde iznad 0,3
u praksi,
sto bi znacilo da je doslo do
velikog rasipanja glasova
(npr. da na izborima 2007
nisu usle u parlament SPS, LDP i G17)

E sad, ako sam ja nesto pogreshio
vi mi recite sta,
mozda mislite na
problem Madjarske sloge
ili neshto drugo?
Jelena Milić Jelena Milić 14:45 06.11.2007

Re: zakon ili....

Po zakonu iz 2004 uvodi se prirodni prag za manjine, sto je od 0,4 posto glasova, odnosno 16 000 glasova na izborima januara 2007. RIK je na sednici od 15.11.2006. donela nezakonitu odluku da umesto zakonom propisanih deset hiljada sudski overenih potpisnika izborne liste, za manjine izborna lista bude podrzana od samo tri hiljde potpisnika.

Umesto da se donese odgovarajuca zakonska odredba, buduci uslovi za kandidovanje manjinskih lista ostaju vezani za proizvoljne odluke organa kakav je RIK odnosno stranaka koje RIK kontrolisu. To ostavlja prostor za ucenjivanje manjina.
Goran Nikolić Goran Nikolić 16:37 06.11.2007

Re: zakon ili....

da to ste u pravu
ali ja mislim da je ta
sporna odluka
bila dobronamerna
i omogucila je
da se lakse
sastave neke
manjinske liste.
Ne verujem da je
bilo ucenjivanja

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana