Ekologija| Hobi| In memoriam| Putovanja| Životinjski svet

Žena s dvogledom

albicilla RSS / 18.09.2009. u 19:37

Šta biste pomislili da vas lekar, brižnim glasom, osudi na smrt: „Vaša bolest je metastazirala. Imate manje od godinu dana života“? Većina bi, pretpostavljam, to vreme provela po terapijama i u krugu porodice.

Phoebe Snetsinger je odbila terapiju, žurno spakovala dvogled i otputovala na Aljasku. I postala legenda.

Njene misli su, otprilike, iše u pravcu - ako želim da vidim svaku pticu na Zemlji, bolje da požurim.

 

Rođena 1931, na studijama se počela zabavljati s budućim mužem, odustala od hemije i diplomirala nemački, koji je potom jedno vreme i predavala. U svojim 20-tim, 1950-tih, postaje majka i domaćica. U 34-oj, 1965, videla je blekburnsku grmušu, pa se pred raskošnim bojama mašila dvogleda. Sa dvogledom u rukama dočekala je i smrt.

U pedesetoj, 1981, u lekarskoj ordinaciji joj je izrečena smrtna presuda, na koju je reagovala tako što je otputovala na Aljasku. Na sledećem putovanju provela je tri nedelje u Keniji i videla 500 vrsta, koliko i za deceniju i po ptičarenja u Severnoj Americi. Po povratku sa Aljaske, rak joj se povukao. No, po povratku iz Kenije, ptičarenje se nepovratno proširilo njenim venama.

Bila je tvrdoglava kćerka tvrdoglavog advertising magnata Lea Burnetta, čoveka koji je stvorio Marlboro Mana. Nasledstvo od oca joj je omogućilo da putuje u potrazi za pticama – u proseku, jedno putovanje koštalo je oko 5000 $.

Phoebe Snetsinger je u Meksiku 1995. posmatrala riđogrlog šumskog petlovana – svoju 8000-tu vrstu. Videla je više ptica nego ma ko pre nje. Iako joj se rak vraćao svakih pet godina, Phoebe je vreme sve više provodila na putovanjima, ili planiranju i prepremama za sledeće putovanje. Postigla je nešto što niko pre nje nije, ali je i platila cenu za to. U Port Morezbiju su je, 1986, pod pretnjom mačete, petorica silovala. Nepoljuljana, godinu dana kasnije, Phoebe se radi ptičarenja vratila na Novu Gvineju. Na Filipinima je zadobila trostruku frakturu ručnog zgloba – samo da bi ubedila i sebe i druge da se radi o pukom uganuću i nastavila s ptičarenjem. Tada je već imala 67 godina. U nekom trenutku, prešla je crtu i prva zakoračila u svet u kome je bivalo sve više ptica.

Cena za taj prelazak bio je svet sa sve manje ljudi. Kakobilo, Phoebe je sama donela odluku i nepokolebljivo je sledila. Ne treba je žaliti, niti joj treba zavideti. Kada joj je majka bila na samrti, Phoebe je otkazala putovanje da bi bila s njom, ali, čim joj je majka umrla, Phoebe je raširila krila. Nije prisustvovala sahrani. Jednoj kćerci je propustila venčanje, a drugu je ubedila da pomeri datum svog venčanja. Ipak, kada joj je muž uručio zahtev za razvod braka, bila je šokirana i besna.

Novembra 1999, na Madagaskaru je posmatrala riđopleću vangu, vrstu koja je za nauku bila otkrivena i opisana samo dve godine ranije. Od 10.223 vrste ptica na Zemlji, bila je to Phoebina 8674-ta vrsta. Posmatrala je 85% vrsta na planeti. Ujedno, vanga joj je bila i poslednja. Za mesec dana biće tačno deset godina od njene smrti.

Minibus kojim je putovala se potom prevrnuo, a Phoebe na mestu ostala mrtva. Onako kako je i priželjkivala: s dvogledom u rukama. Tada je imala 68 godina – 18 više nego onog dana kada joj je smrtna presuda preokrenula život.

Od njena četiri deteta, troje su postali ornitolozi.

****************

Beleške na margini: Na neki način, za ptičarenje je Phoebe Snetsinger postala ono što su 1950. za alpinizam bili Louis Lachenal i Maurice Herzog – prvi ljudi koji su ispenjali planinu od preko 8000 metara. Phoebe je bila prva koja je dostigla 8000 vrsta ptica. Uključujući i Phoebe, magičnu granicu od 8000 vrsta do sada je prešlo 12 ptičara. Mada ima više pretendenata, za sada ju je – sa 8725 ptica – samo Tom Gullick prestigao.  Granicu od 7000 ptica je prešlo narednih 12, granicu od 6000 je prešlo 26, granicu od 5000 je prešlo 47, dok je granicu od 4000 prešlo 56 osoba.

Atačmenti



Komentari (21)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

cicmika cicmika 20:09 18.09.2009

bilo je

uzivanje citati ovaj blog.Pravo osvezenje.
Naravno da nije trebala da digne ruke od svega i ceka sudnji dan.
Ne znam da li je u nacinu na koji je vodila svoju borbu protiv bolesti,izgubila osecaj za najblize.
Kada joj je majka bila na samrti, Phoebe je otkazala putovanje da bi bila s njom, ali, čim joj je majka umrla, Phoebe je raširila krila. Nije prisustvovala sahrani. Jednoj kćerci je propustila venčanje, a drugu je ubedila da pomeri datum svog venčanja. Ipak, kada joj je muž uručio zahtev za razvod braka, bila je šokirana i besna.

Ne treba je osudjivati.Nije lako boriti se za zivot,a danas cak i kad ste zdravi.

Jelica Greganović Jelica Greganović 20:39 18.09.2009

Re: bilo je

Kakva divna žena! I pogodila je pravu stvar, jedini način da se boriš protiv smrti je osećaj slobode, a nema slobodnijih bića od ptica.
albicilla albicilla 07:46 19.09.2009

Re: bilo je

edini način da se boriš protiv smrti je osećaj slobode


hmmm... mozda lici na borbu, ali nije - u stvari je bekstvo

borba bi bila beskonacno razvlacenje kroz hemoterapiju

fibi je bila dovoljno odlucna da se odrekne hvatanja za slamku i pobegne od borbe za koju nema oruzja

jureci ptice, bezala je od bolesti i smrti, a nije se time borila

no, kod melanoma je jedina nada i tako bila prirodno zaceljenje
margos margos 00:45 19.09.2009

Sjajna priča

i još sjajnija žena!!!

Uvek me oduševi kad tako nekom kažu da će živeti toliko i toliko, a on ih zezne, odživi mnooogo više i umre od nečeg potpuno drugog. Svaka joj čast. A tebi hvala još jednom:)
albicilla albicilla 08:32 19.09.2009

Re: Sjajna priča

Uvek me oduševi kad tako nekom kažu da će živeti toliko i toliko, a on ih zezne, odživi mnooogo više


...da, jednog sam takvog poznavao licno http://blog.b92.net/text/6869/Brian%20je%20zaspao/
Milutin Milošević Milutin Milošević 11:22 19.09.2009

Re: Sjajna priča

Moj prijatelj Dzon se jos drzi
albicilla albicilla 15:29 19.09.2009

Re: Sjajna priča

sad ne znam sta da kazem, zelim reci nesto ohrabrujuce, a plasim se da ne zvuci banalno

stvarno ima situacija u kojima reci nemaju mnogo smisla i neminovno zvuce prazno
Bojan Budimac Bojan Budimac 10:43 19.09.2009

*****

Lepa priča, kao i uvek
Milutin Milošević Milutin Milošević 11:10 19.09.2009

Vrlo lepo

Osvezi mi subotnje jutro. Idem veseo u setnju - mozda i vidim neku pticu
mladen.mladen mladen.mladen 21:29 19.09.2009

moj jedini komentar na ovom blogu

Malo je tema koje me toliko ne interesuju kao ptice. Od kad sam ovde sve Vase postove sam procitao i ostavljao preporuke. Ptice me i dalje ne interesuju preterano. Sve Vase postove cu citati i dalje. Sumnjam da ce se bilo sta tu promeniti. Ovo je jedini komentar koji imam o pticama i napisacu Vam sad sve price a posle samo preporuke.

Pre par godina pricam sa jednim od najduhovitijih ljudi koje znam, i kaze kako ide na izlete u Obedsku baru.. Pitam sta ima tamo, on kaze da ide da gleda ptice. Tad sam prvi put cuo da to neko ozbiljno radi - gleda ptice i to je sve. Amater je u tome, ali to radi decenijama i u ocima sam mu video koliko u tome uziva. Nisam ga video dugo. Zbog njega sam procitao prvi post o pticama koji sam ugledao kad sam dosao ovde, i od tada svaki sledeci.

Moje price sa pticama:

- Imao sam vrapce pod strehom sobe u potkrovlju. negde su nestali. Ulazili su u sobu kad ostavim prozor otvoren, pa i kad ja sedim u njoj..
- U selu Dići (6km magistralom od Ljiga) jastreba kokošara (valjda) starog oko 2 meseca (valjda) izbacili su iz gnezda. Nije jos mogao da uzleti, nije hteo da jede pa smo ga hranili svaki zalogaj zalivajući sa malo vode da mora da proguta (stric rece da tako mora, ne znam). Nije postojala varijanta da ga puste jer ga gledaju kao stetocinu.. Doneo sam ga u zooloski u Beogradu.. Kajem se - stavili su ga u kavez od 2 kubna metra
- Brat iz dvorista nasao je plavu vetrusku, muzjaka, polomljenog krila, odneli smo ga u zooloski jer je bio povredjen iako sam se zarekao da im nikad vise zivotinju necu odneti (tad sam video da jastreba i dalje tamo drze)
- Pola sata sam stajao u snegu u Dićima posmatrajuci tragove nocne borbe - trag misjih nogica koji se zavrsava sa dve krvave kaplje u snegu i savrsen simetrican lagani trag krila sove od svega po cetiri ili pet pera sa svake strane od traga misa
- Dok sam tamo kosio strme delove livade kojima kosilica ne moze da prodje nailazio sam na gnezda necija na zemlji, u travi.. sklanjao sam ih malo u stranu da ne ostanu gola na ledini..
- Ima tamo i dosta fazana

Eto. To je su neka moja iskustva sa pticama. Kad mi bude trebao neki savet znam gde cu da se obratim, samo da vise sa beogradskim zoovrtom nemam nista.

Volim kad neko obogacuje internet kvalitetnim prilozima na srpskom jeziku na bilo koju temu. Onda je srpski internet lepsi i bolji. Hvala.

m.m
albicilla albicilla 18:35 20.09.2009

Re: moj jedini komentar na ovom blogu

Pola sata sam stajao u snegu u Dićima posmatrajuci tragove nocne borbe - trag misjih nogica koji se zavrsava sa dve krvave kaplje u snegu i savrsen simetrican lagani trag krila sove od svega po cetiri ili pet pera sa svake strane od traga misa


kakva savrsena slika :))
albicilla albicilla 18:53 20.09.2009

Re: moj jedini komentar na ovom blogu

- Dok sam tamo kosio strme delove livade kojima kosilica ne moze da prodje nailazio sam na gnezda necija na zemlji, u travi.. sklanjao sam ih malo u stranu da ne ostanu gola na ledini..


to bi mozda mogle da budu i prepelice, ili jarebice, ali mogu da budu i gnezda globalno ugrozenog prdavca crex crex

ima li u vreme gnezdjenja glasanja iz trave?

prepelica kaze puc-pu-rich, a prdavac "prdi" crex crex, kao kada noktom prevucete preko ceslja za kosu dva puta za redom?
albicilla albicilla 18:56 20.09.2009

Re: moj jedini komentar na ovom blogu

Brat iz dvorista nasao je plavu vetrusku, muzjaka


gde je to bilo? i u koje doba godine? i koje?

ona je selica, pa se mogla seliti preko dica, a najjuznija kolonija (grupno se gnezdi) kod nas je u melencima
mladen.mladen mladen.mladen 14:04 22.09.2009

Re: moj jedini komentar na ovom blogu

uh ja tek sad videh ova pitanja!

ne bih znao koje su ptice u travi.. zaista, a sumnjam da i tamo neko zna da ga pitam...

plava vetruska... uf.. recimo 2005. ili 2006. ne secam se.. a nasli smo ga u Zemunu.. kod KBC bezanijska kosa, e sad znam da je bio neki problem... da li pocetak godine pa da je trebalo tek da pravi gnezdo (tj, da izbaci neku pticu pa nije mogao tako ranjen) ili verovatnije kraj pa da su nam rekli da nije mogao sa svojima da se odseli na jug? jel lupam? znam da je bio jedan od tih ekstrema.. verovatnije ovaj drugi..

a sova i mis.. pa stajao sam sa ocem.. on i danas prepricava kako to izgleda...

a otac mi je zidar.. radio je nekada u IMT-u, i secam se, onih groznih godina dodje jedan dan, sedne da jedemo, a on sav utucen, al sta je cudo za to vreme.. i cuti onako.. muski... pune mu oci suza, vidi se da luta ko zna gde i da nije za stolom.. i pocne da prica... video je iz gradskog, kod CK, kako se gugutka zalece i udara u banderu.. pada... podize se.. ponovo se zalece.. pada.. i ostaje da lezi na zemlji... a onda je ugledao tu negde drugu mrtvu pticu.. skontao da se ova ubila jer zna da su vezane.. tu vec nije mogao da govori..

albicilla albicilla 18:57 20.09.2009

soko sivi

malopre me, u jednoj od glavnih beogradskih arterija, nadleteo sivi soko
mladen.mladen mladen.mladen 14:06 22.09.2009

Re: soko sivi

juce sam na pocetku Zarkova gledao, verovatno jastreba jer je bio krupniji, kako leti iznad Maxija..)
albicilla albicilla 14:18 22.09.2009

Re: soko sivi

juce sam na pocetku Zarkova gledao, verovatno jastreba jer je bio krupniji, kako leti iznad Maxija..)


ako pored ima neka suma, ili stariji park sa povecim drvecem; moguce, inace jastreb nece medju zgrade ako nema takvu zelenu oazu za bazu. kobac ce pre da izleti na cistinu, nego jastreb. posto su kod obe vrste zenke za trecinu krupnije od muzjaka, zenka kopca se velicinom preklapa sa muzjakom jastreba

inace, najbrojnija i najupadljivija grabljivica nasih urbanih sredina je vetruska, omanji i izrazito dugorepi soko (od prethodnih se razlikuje lastoliko-spicastim - umesto zaobljenim - krilima)
mladen.mladen mladen.mladen 14:46 22.09.2009

Re: soko sivi

zenka kopca se velicinom preklapa sa muzjakom jastreba

au! onda je zenka kobca.. posto ovo jeste bila ozbiljna ptica..
albicilla albicilla 14:57 22.09.2009

Re: soko sivi

au! onda je zenka kobca.. posto ovo jeste bila ozbiljna ptica..


vetruska, misar, jastreb i kobac su, tim redosledom, nase najbrojnije grabljivice

kobaca je upola manje nego jastrebova, a jastrebova upola manje nego misara, dok je misara za sedminu manje nego vetruski

vetruska, misar i jastreb su i jedine tri grabljivice cija brojnost kod nas prelazi hiljadu parova

sve ostale se krecu u rasponu od nekoliko - do nekoliko desetina parova; tek u samo par slucajeva do nekoliko stotina parova

a zasto je tako: http://blog.b92.net/text/9873/Da%20li%20je%20%27zelena%27%20energija%20stvarno%20%27zelena%27%3F/#k574534
mladen.mladen mladen.mladen 21:51 23.09.2009

Re: soko sivi

cekah da procitam... posto poslovno pratim razvoj te price sa alternativnim izvorima energije poznat mi je taj problem u nekim drugim drzavama.. nedavno su bas Norvezani porinuli vetrenjacu koja moze da se postavlja dalje na otvorenom moru bez sidrenja jer ima plutajucu tubu, kao van domasaja ptica..

naravno, nemamo more, vetar trazimo tamo gde je najisplativiji, a za koju nedelju, mada verovatnije za koji mesec bi trebalo da dobijem tekst o drugim nekim problemima sa vetrogeneratorima u Srbiji..

a tu postoji i problem sto niko nista ne zna niti namerava da nauci pa kad negde cuje da neko ima nesto protiv tih tehnologija odmah ti skrene paznju da kocis napredak.. kada bi svako radio svoj posao naslo bi se zadovoljavajuce resenje za sve.. ali tako nesto se nece dogoditi ni u narednim decenijama...
albicilla albicilla 09:17 24.09.2009

Re: soko sivi

ma, bio je to link do komentara o polozaju i, posledicno, brojnosti grabljivica u lancu ishrane. vetrogeneratori su druga prica, nisam pokusao da kazem kako su neke nase grabljivice malobrojne zbog vetrenjaca

vetrogeneratori ... huh, mozda bi neke tehnoloski sledece generacije donele dobra resenja, ali sam vrlo rezervisan spram sadasnjih: veoma skupi za proizvodnju i odrzavanje (posledicno, struja iz njih kosta 11, naspram 5 centi koliko kosta iz konvencionalnih izvora, a nemoj niti pitati ko ce tu razliku da plati), veoma bucni, veoma ubistveni po ptice... najzad, predstavljaju industrijsko postrojenje, ruze pejsaze i otezavaju/onemogucavaju kasniji razvoj turizma u tim podrucjima

sa druge strane, evropa svoju prekomernu proizvodnju co2 placa kroz takse iz kojih se povoljno kreditiraju obnovljivi izvori, pa se investitori grabe za kredite, traze lokacije po divljem istoku gde su svi problemi reseni s podebelim sveznjem novcanica u par odabranih dzepova, i otuda se nimalo ne zavaravam da na ma koji nacin mozemo spreciti sirenje vetrogeneratora po srbiji

vetrogeneratori za svoje pokretanje traze ista stalna strujanja vazduha koja traze i krupnije ptice da bi smanjile potrosnju kalorija za letenje, pa ce se neminovno sukobljavati. npr, parkovi vetrenjaca nikli su po rumuniji i bugarskoj na, po ptice, najnesrecnijim lokacijama

kao i na pocetku price, i na njenom zavrsetku se umesala ekonomska racunica: investitorima preskupi za odrzavanje, gledaju da nadju kupca za njih. u nedostatku kupca, bukvalno ih poklanjaju lokalnim elektrodistribucijama, samo da izbegnu dalje troskove. posledicno, u bugarskim parkovima radi tek svaka druga ili treca vetrenjaca. sustina price je, pare leze u proizvodnji i gradnji, ali ne i krajnje neekonomicnoj eksploataciji

no, kako rekoh, ne nadam se da je moguce spreciti njihovo sirenje. jedino cemu se nadam i na sta zelim pokusati da uticem jeste izbor sto manje - po ptice - stetnih lokacija za gradnju

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana