Nauka

Naučne i druge istine

Vojislav Stojković RSS / 18.09.2009. u 18:41

Bolešljivi dečak je bio veoma radoznao i gotovo svaka reč koju bi izgovorio bila je pitanje: Zašto? Međutim, za razliku od druge dece njegovog uzrasta, on je tako vešto postavljao ta pitanja da je svoje roditelje brzo dovodio u poziciju da ne znaju odgovor. Isto je bilo i sa njegovim nastavnicima. Već u desetoj godini Herr Warum, a to je nadimak koji mu je dala majka, studira matematiku, veronauku i kalsične jezike, a već u dvadeset i petoj godini brani doktorat iz matematike.

 Matematika se u to vreme, početkom dvadesetog veka, odvojila od svojih tradicionalnih disciplina aritmetike i geometrije i uplovila u matematičko-logičku apstrakciju: teoriju skupova, matematičku i funkcionalnu analizu. Široka, pa i nekontrolisana primena skupova, dovodila je do čestih matematičkih paradoksa, pa je najveći matematičar tog vremena David Hilbert započeo svoj grandiozni program uvođenja formalnog sistema sa jasnim i matematički neprotivrečnim jezikom. Cilj je bio da se pođe od prirodnih brojeva i da se formuliše teorija koja će, šireći se ka svim matematičkim disciplinama, biti konzistentna, dakle neprotivrečna.

Akerman i Fon Nojman, Hilbertovi prvi saradnici, krenuli su u realizaciju njegovog programa i počeli  od aritmetike. Njima su se pridružili i drugi matematičari tog vremena i rad na programu je daleko odmakao. Do preokreta i u Hilbertovom programu, a i u dotadašnjoj matematici dolazi 1931. godine.

Dvadesetpetogodišnji matematičar Kurt Gedel, Herr Warum  sa početka teksta, objavljuje da je Hilbertov program neostvariv i pokazuje, u svojim čuvenim teoremama, da je odnos istinitosti i dokazivosti vema kompleksan – ono što je u matematici dokazivo, ne mora biti i istinito.

 Matematika je nauka o posebnom svetu stvorenom mišljenjem, njen predmet izučavanja su apstrakcije uma. Zbog toga matematika činjenice ne može da utvrđuje iskustveno ili pomoću ogleda, kao što se to čini u drugim prirodnim naukama, već koristi matematičke dokaze kojima se utvrđuju činenice. Dokaz je konačan spisak koraka u kome se svaki korak ili poziva na aksiomu ili se dobija iz prethodnih koraka primenom strogih pravila logičkog rasuđivanja. Polazna tačka u logičnom rasuđivanju su aksiomi. Oni se ne dokazuju, niti traže dokaza, jer su neposredno očiti, neprotivrečni, nezavisni i potpuni. Sledeći stroga pravila logičkog rasuđivanja iz aksioma niču teoreme, kao grane iz stabla drveta. U matematiku su takav postupak uveli antički matematičari pre dvadeset i pet vekova i budući da se pokazao ispravan na njemu se matematika kao egzaktna nauka konačno uobličila krajem devetnaestog veka. Naučnici su čvrsto verovali da je matematika, vezivno tkivo svih prirodnih nauka, jedina nauka koja može da pruži apsolutnu istinu i da je matematički postupak jedini put do istinskog saznanja. U svim drugim naukama otkrivene teorije se vremenom menjaju, dorađuju ili odbacuju, ali kad matematika jednom utvrdi da je nešto tačno, to ostaje večna istina. U to se čvrsto verovalo sve do Gedela.

 Gedel je u svojoj doktorskoj disertaciji, objavljenoj 1931. godine, oborio viševekovna uverenja o savršenosti matematičkog saznanja i zauvek promenio shvatanje matematike. Prevedeno na svima razumljiv jezik, Gedel je u svom radu o matematici rekao, otprilike, sledeće: Izmislili smo celu nauku koja se ne može dokazati. Formalizovali smo je i bezgranično joj verujemo, upotrebljavamo je i mislimo da ona za nas bez greške radi. Međutim, kad isti matematički  objektiv, stalno usmeren prema drugim naukama, okrenemo prema njoj samoj, otkrivamo paradoks u temeljima koji se ne može zaobići. Za bilo koju formalnu teoriju koja potvrđuje osnovne aritmetičke istine, može se konstruisati aritmetičko tvrđenje koje je istinito, ali nije i dokazivo unutar same te teorije. To znači, da bilo koja teorija koja je sposbna da izrazi elementarnu aritmetiku ne može biti u isto vreme i konzistentna i potpuna.

Kurt Gedel je pokazao matematičarima da je nemoguće pronaći dovoljno aksioma da bi se odgovorilo na sva pitanja. Matematičko saznanje, kao i ljudsko saznanje uopšte, osuđeno je da zauvek ostane nepotpuno i nedovršeno. Matematika nije savršena nauka, postoje pitanja na koja ne može tačno da odgovori. Ipak, najdalekosežniji Gedelov nalaz je onaj koji kaže da i ono što je matematički dokazano ne mora biti apriori tačno i istinito. Tačnost i istinitost matematičkih dokaza samo je pitanje uverenja.

Matematičari su bili šokirani, otprilike isto onoliko koliko bi bili šokirani fratri kad bi papa objavio da nema Boga. Nisu bili šokirani samo matematičari. Gedelova teorema imala je duboke uznemirujuće posledice za teorijsku nauku uopšte, pošto je fundamentalni princip nauke deduktivno izvođenje naučne istine na osnovu utvrđenih aksioma i formulisanje te istine matematičkim jezikom. Gedel ne dokazuje da je samo matematika nepotpuna, već svaki naučni sistem koji pokušava da obuhvati sve istine u vidu konačnog skupa. Nikakva naučna istina ne može da postoji u strogom smislu, svaki naučni iskaz se mora smatrati samo približnim i neizvesnim.

Naučna istina danas sve više podseća na dogovor istomišljenika u okviru naučne zajednice, čija je referentnost određena istim metodološkim pristupom i istim simboličkim kodom a u zajedničkom predmetu istraživanja. Nikakve konačne naučne istine tu nema, već samo niz hipoteza koje se dokazuju sve višim nivoima naučne aptrakcije.

Implikacije Gedelovog dokaza prevazilaze okvire nauke i odnose se na svaku oblast u kojoj je čovek smislio i proglasio nekakav sistem  konačnih istina u umetnosti, filozofiji, religiji, politici, ekonomiji….

Istina u umetnosti može biti apsolutna za jednog, a drugačija, dakle promenjiva, za svakog drugog, novog konzumenta. Može imati onoliko varijacija koliko ima recipijenata, I uvek još jednu – onu koju joj je pridao autor. Roland Bart (Smrt autora) tvrdi da jedino čitalac može biti izvor značenja, i da on više ne mora da razbija glavu oko toga šta je Šekspir imao na umu dok je pisao Hamleta, jer čak i najprostiji tekst ima svoj pluralitet značenja.

Istinu u svakodnevnici određuju politički i drugi moćnici strategijom svojih spin majstora kojom nas bombarduju preko globalnih, nacionalnih ili lokalnih medija.

Ekonomisti smatraju ispravnom (istinitim) one strategije koje donose profit.

Religiozni smatraju istinom samo ono u šta oni veruju.

I na kraju, istina o istini je da trajne istina nema, trajno je samo čovekovo traganje.

.............................................

 Kurt Gedel, jedan od najvećih matematičara svih vremena, a bez sumnje najveći matematičar-logičar dvadesetog veka, rođen je 1906. godine u Brnu, u austrijskoj građanskoj i katoličkoj porodici. Kao vrlo mlad, drugi po redu od velikih naučnika, odmah posle Ajnštajna, pozvan je u Institut za napredne studije u Prinstonu. Kad je Hitler došao na vlast i anšlusom pripojio Austriju Nemačkoj, iako nije bio Jevrej, Gedel napušta Beč i preko Sibira i Japana dolazi u Ameriku. Da bi dobio američko državljanstvo, morao je da polaže poznavanje Ustava. Najveći logičar dvadesetog veka, pripremajući se za ispit, čitao je američki Ustav i amandmane i u njima uočio niz neodrživih kontradikcija.

Bio je Ajnštajnov dugogodišnji saradnik i prijatelj, a razišao se sa Ajnštajnom, jer je pre njega video da teorija objedinjenog polja, na kojoj je veliki fizičar radio poslednju deceniju svog života, nema rešenje za našu vasionu ili prostije rečeno nije održiva.

 Gedel je spadao u onu grupu genijalnih ljudi koji su, poput Nikole Tesle, bili veliki čudaci. Oženio se  znatno starijom Adelom, igračicom u jednom bečkom baru. Toliko je bio vezan za svoju ženu, da se i sam razboljevao, od iste bolesti, kad bi ona bila bolesna. Prinston ga pamti i po tome što je, zbog straha od zaraze, nosio masku na licu na kojoj su bila samo dva mala otvora za oči. Paranoično je prao ruke i čistio svoj pribor za jelo, jeo je samo ona jela koja spremi njegova Adela. Pri tom je i ona morala  da proba svako jelo pre svog muža. Umro je 1978.g. u prinstonskoj bolnici, ali ne od bolesti, već zato što je iscrpeo organizam odbijanjem hrane iz straha od zaraze i trovanja.

  Kurt Gedel je ostao gotovo nepoznat široj javnosti, jer je oborio mit o nepogrešivosti matematike i mit o naučnicima, koji su do tada polagali isključivo pravo na istinu, kao da su bogovi, a ne ljudi. Potkopao je temelje naučnom i svakom drugom fundamentalizmu, a to se mnogima nije svidelo.  

         

 

Atačmenti



Komentari (72)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 18:53 18.09.2009

Izvinite, aksiomi

"Oni se ne dokazuju, niti traže dokaza, jer su neposredno očiti, neprotivrečni, nezavisni i potpuni"
Mislim da morate malo popraviti tekst.
Aksiomi su nezavisni? Potpuni? Neprotivrečni? Hm,hm.
Ima još.Ali ne bih dalje.
doriangrey87 doriangrey87 19:05 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

"oborio mit o nepogrešivosti matematike i mit o naučnicima, koji su do tada polagali isključivo pravo na istinu, kao da su bogovi, a ne ljudi."

Evo da dodam i ja šta smatram da nije održivo.

Naime, bogovi ne polažu isključivo pravo na istinu.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:24 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

KRALJMAJMUNA


doriangrey87


Samo napred, ima toga što bih i ja izmenio ili dopunio, ali prepuštam vama, jer ovo je otvoren blog. Nije konačan, a i zašto bi sve bilo istinito.

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 19:35 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Vojislav Stojković

KRALJMAJMUNA

doriangrey87Samo napred, ima toga što bih i ja izmenio ili dopunio, ali prepuštam vama, jer ovo je otvoren blog. Nije konačan, a i zašto bi sve bilo istinito.

Ne, ne. Ne radi se o tome da je sve istinito. Primećujem da je radila Vikipedija, seminarski radovi studenata i sl.
Nije zabranjeno, ali nije baš korektno reći da su aksiomi "neposredno očiti, neprotivrečni, nezavisni i potpuni". Neko ko se ne bavi matematikom mogao bi zaključiti da bilo koji aksiom, ili bilo koja grupa aksioma ima te navedene osobine. Nije tako. Radi se o sistemu aksioma, grupi aksioma na početku jedne teorije. Dakle u okvire te grupe, da ne kažem grupice, aksioma treba da važi da su međusobno neprotivrečne, međusobno nezavisne, da je ta grupa aksioma potpuna. Dakle, ne može se reći da su npr. aksiomi potpuni. A posebno nije dobro reći da su aksiomi neposredno očiti.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:42 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Pa, tekst i nije namenjen samo matematičarima, a pored vikipedije i seminarskih radova, radilo je još ponešto.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 20:43 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Ma, kad se piše o Gedelu i logici treba biti vrlo oprezan. Sve je važno. Tako da vam toplo preporučujem da promenite te formulacije. U najmanju ruku su nespretne. Ima ih prepisanih na mnogo mesta ali ih ne možete naći u dobrim knjigama ili udžbenicima. Odmah sam ih našao kod studentskih radova i u blesavoj Vikipediji koja je jedna od najglupljih stvari koja se rodila na Netu.
loader loader 23:02 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Naime, bogovi ne polažu isključivo pravo na istinu.
Ako su bogovi (množina), onda ih je više. Ako ih je više, onda ne mogu da polažu pravo na istinu. Jer, svi su različiti. Ako su različiti, različita su im polazišta posmatranja. Onda su to nekolike verzije istine, ili, drugačije rečeno, istina koja je isfragmentizovana. Dakle, čim nije celovita istina, uopšte i nije istina. Istina podrazumeva apsolutnu Celovitost Uvida. Neophodno je naglasiti, takođe, da istina nije izlivena betonska gromada, jednom data i stalna, ista - već živa "tvar" koja se stalno menja... Da, vrlo nezgodno :)
mrdax mrdax 23:11 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Odmah sam ih našao kod studentskih radova i u blesavoj Vikipediji koja je jedna od najglupljih stvari koja se rodila na Netu.

Sva sreca da ste Vi dosli da nam objasnite sve ovo. Evo ja, koliko od sutra vise necu ici na Vikipediju. Majke mi.
loader loader 23:13 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Evo ja, koliko od sutra vise necu ici na Vikipediju. Majke mi.
Viki vam je kao matematika: deluje da je istina, a nije sasvim istina :) . . . .
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:46 18.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

loader
Naime, bogovi ne polažu isključivo pravo na istinu.
Ako su bogovi (množina), onda ih je više. Ako ih je više, onda ne mogu da polažu pravo na istinu. Jer, svi su različiti. Ako su različiti, različita su im polazišta posmatranja. Onda su to nekolike verzije istine, ili, drugačije rečeno, istina koja je isfragmentizovana. Dakle, čim nije celovita istina, uopšte i nije istina. Istina podrazumeva apsolutnu Celovitost Uvida. Neophodno je naglasiti, takođe, da istina nije izlivena betonska gromada, jednom data i stalna, ista - već živa "tvar" koja se stalno menja... Da, vrlo nezgodno :)


To sa istinom je toliko nezgodno, da se čini neuhvatljivo, nespoznatljivo... stvari se zakomplikuju već pri pojmovnom definisanju. Jer, šta je istina?
Ako je istina ono što odgovara stvarnosti, odmah se postavlja pitanja: kojoj stvarnosti i šta je stvarnost?
Ako se istina stalno menja, kao što kažeš, ona je onda vrednosni pojam koji želi da se nametne kroz činjenice, kroz ono što vidimo ili mislimo da vidimo i kroz ono što razumemo ili mislimo da razamemo. A budući vidimo i razumemo različito, onda istina ima više, a ako ih ima više, onda istine i nema... itd.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:23 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

mrdax
Odmah sam ih našao kod studentskih radova i u blesavoj Vikipediji koja je jedna od najglupljih stvari koja se rodila na Netu. Sva sreca da ste Vi dosli da nam objasnite sve ovo. Evo ja, koliko od sutra vise necu ici na Vikipediju. Majke mi.

Vikipedija, da ponovim, je jedna od najglupljih stvari koja je došla u eri Interneta. A posebno kad su ozbiljne teme u pitanju.
Hoćete da ponovim još jednom? Jedna od najglupljih stvari! Ili će biti bolje da kažem da je problem u neopreznom korišćenju Vikipedije koja je vrlo korisna. Naročito za onoga ko je vlasnik Vikipedije.

Oslanjati se na Vikipediju je isto kao oslanjati se na buvljak. Možete naći i dobru stvar (ali retko) možete naći gomilu bezvrednih stvari, najčešće niste sigurni da li je to što uzimate kvalitetno. Morate da otvorite četvoro očiju da biste proverili stvar. A imati za izvor informacija Vikipediju kad su npr. Gedel i matematička logika u pitanju, i to Vikipediju na srpskom ili hrvatskom, to je ogroman rizik. To sam pokušao da objasnim.Ali ako vi ovo što sam napisao ne znate i smatrate da je Vikipedija najbolji izvor informacija - na volju vam.
Ja volim da ovde bude što više informativnih tekstova u vezi sa naukom i naučnicima. Uvek ću dati preporuku. Ali neću prećutati ako smatram da treba da kažem nešto makar se to kosilo sa opšteprihvaćenim stavoviima. Zato sam zastao i pročitao ovaj tekst Vojislava Stojkovića i dao dobronamernu primedbu.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:05 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Kralju, u celini sam saglasan s tobom da se podaci iz Vikipedije, bez dodatne provere, ne mogu koristiti za diplomske, stručne, naučne i sl. radove ili da ih, recimo, nastavnici koriste za pripremu svojih predavanja.
Ipak, ovo je blog.

Ukoliko bi, pišući tekst za blog, bio primoran da tragam po mojim starim udžbenicima ili naučnoj periodici, za svakom definicijom i drugim podatkom, to bi bio mukotrpan posqao, a ne relaksacija. Druga je stavra, naravno, kada se na blogu namerno iznose netačnosti (laži..) radi potvrde vlastitog stava.

I još nešto, ja svoje tekstove pišem o onome što me interesuje i o čemu želim da saznam, da čujem druge koji više znaju ili imaju drugačije mišljenje. Verujem da na blogu b92 o Gedolovom radu i matematici mnogi znaju više od mene.

Hebiga, možda je to pogrešno, možda treba pisati samo o onome za šta si uveren da znaš sve ili više od drugih, ali ja ne znam o čemu bih onda pisao.

Kažem, ja tako shvatam blog.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:53 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Ok, Vojislave, zadovoljan sam sto nisi pucao na mene
U svakom slučaju poduhvatio si se teme koja je škakljiva.
Naravno da je pisanje teksta za Blog o tako škakljivoj temoi vrlo težak posao. Da većina razume (inače niko neće čitati) ili da svi "razumeju" (onda si sigurno uprskao stvar ili si i ti genije)?!

Evo primera koji malčice ilustruju temu.
Prvo je rad doktora matematičkih nauka Branislavva Boričića a drugo je seminarski rad studenta Aleksandra Senića. Oba su dobro ocenjena, ali svaki u svojoj sferi. U prvom radu se pominje Gedel a drugi je napisan upravo o Gedelu. Oba rada su na našem jeziku pa to može doprineti da čitaoci sa Bloga budu "pametniji" nego što su bili pre čitanja teksta Vojislava Stojkovića i komentara na taj tekst.
Eto, nadam se da će ova diskusija doneti neke nove informacije zainteresovanima.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:05 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Za one koji vole da slušaju evo i tonskog zapisa predavanja na Kolarcu povodom stogodišnjice rođenja K. Gedela. Predavač Dr Miodrag Kapetanović, naučni saradnik Matematičkog instituta SANU.
A ovu knigu da ne navodimo, poznata je.
Milan Novković Milan Novković 11:13 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Vikipedija, da ponovim, je jedna od najglupljih stvari koja je došla u eri Interneta. A posebno kad su ozbiljne teme u pitanju.

Kralju, kad bi čovek hteo ovakve reči bi mogao da upotrebi na ogromnoj većini sveprisutnih, ili šire prisutnih, stvari i pojava oko nas. Evo zašto ja tako mislim:
Oslanjati se na Vikipediju je isto kao oslanjati se na buvljak. Možete naći i dobru stvar (ali retko) možete naći gomilu bezvrednih stvari, najčešće niste sigurni da li je to što uzimate kvalitetno

Ima sve više indikacija da je Vikipedija po kvalitetu pristigla Britannicu, npr. Ko to ne veruje danas, verovaće jako brzo, osim ako ne bude hteo da veruje bez obzira na indikacije. Evo par linkova:

Wikipedia, Britannica: A Toss-Up @ WIRED
Special Report Internet encyclopaedias go head to head @ NATURE

(Nature je izvor, samo navodim dve interpretacije)

Znači, ako ja dobro znam IT, ako i to ("bolje" bi bila bolja reč od "dobro", i još jako malu šačicu drugih, užih disciplina, gde da idem po ostalo? Nemam dovoljno ni preznanja ni vremena da čitam dobro napisane stručne radove. A radoznao sam! Ovo ti je, otprilike, po mom mišljenju, dobra slika prosečnog Internet korisnika.

Znam da ti je primedba dobronamerna, i ne pravim ja primedbu na tvoju primedbu, nego se sećam i sam da i mi u IT-ju imamo jezike, pa formalizme, pa se setim ovog jezika koji svi koristimo i granica kad matematiku pokušavaš da primeniš na njega - ne možeš predaleko da dobaciš pošto smo mi evoluirali da budemo efikasni povrh vrlo ograničenog znanja, relativno brzog kretanja u relativno opasnoj sredini i logike kojoj može da se nađe toliko primedbi.

Samo, ne treba ti ni filozof, ni logičar, matematičar nego prosečna osoba sa ulice koja će ti reći da ako pokušamo da budemo previše precizni, pedantni i to isto zahtevamo i od drugih oko nas ubrzo ćemo početi da se uvezujemo u mrtve petlje čak i u najprostijim situacijama.

Jednostavno, aksiomatizovati naše zajedničko znanje, pa tako i artikulabinu, ne intuitivnu interpretaciju je neefikasno.

Mešanje fikcije i fakata od strane ljudi koji nisu eksperti u domenu gde se ti fakti nalaze je deo bogatstrva života oko nas, pošto smo svi mi eksperti u nekom "drugom" domenu.

Što se mene tiče, kako god moja deca nauče da postoje unutrašnjost i spoljašnjost u njihovoj realnosti, u svakom trenutku, je u redu. Moraju da nauče i da dele jednu širu unutrašnjost i spoljašnjost sa svima ostalima na planeti zemlji, pa da su granice fluidne.

Pa da ako postanu preozbiljni što se tiče jednog kruga na zidu da se sete kako mogu da se upetljaju ako zaborave da taj krug može da bude samo senka nečeg mnogo compleksnijeg spolja.

I lepo je da im se objasni da je postojao genije zvani Gedel, koji je to objasnio i mnogim pametnim matematičarima. Pa ja onda to uradim svojoj deci na jedan način, matematičar na drugi, pisac na treći.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:20 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Milan Novković


Samo, ne treba ti ni filozof, ni logičar, matematičar nego prosečna osoba sa ulice koja će ti reći da ako pokušamo da budemo previše precizni, pedantni i to isto zahtevamo i od drugih oko nas ubrzo ćemo početi da se uvezujemo u mrtve petlje čak i u najprostijim situacijama.


Mešanje fikcije i fakata od strane ljudi koji nisu eksperti u domenu gde se ti fakti nalaze je deo bogatstrva života oko nas, pošto smo svi mi eksperti u nekom "drugom" domenu.


I lepo je da im se objasni da je postojao genije zvani Gedel, koji je to objasnio i mnogim pametnim matematičarima. Pa ja onda to uradim svojoj deci na jedan način, matematičar na drugi, pisac na treći.


Samo da podvučem.


KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:49 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Milan Novković 12:13 19.09.2009
"Ima sve više indikacija da je Vikipedija po kvalitetu pristigla Britannicu, npr. Ko to ne veruje danas, verovaće jako brzo, osim ako ne bude hteo da veruje bez obzira na indikacije"
Ja ne mogu da shvatim da svako može da napiše budalaštinu ili netačnost i da je okači na Vikipediju.Takvih budalaština sam viđao jako mnogo.
A ja sam rekao gore "A imati za izvor informacija Vikipediju kad su npr. Gedel i matematička logika u pitanju, i to Vikipediju na srpskom ili hrvatskom, to je ogroman rizik"
Ne znam ko kontroliše i uređuje Wikipediju na engleskom, ali pretpostavljam da važi isti princip kao i za Wikipediju na SHBC jeziku. Svako! A kao primer kakvo đubre može da se nađe i da stoji mesecima, godinama (nije bitno što je iz oblasti poezije, muzike, estrade) je odrednica o Arsenu Dediću gde je najvažnija stvar koje su mu nacionalnosti otac i majka,
Milan Novković Milan Novković 12:47 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Ja ne mogu da shvatim da svako može da napiše budalaštinu ili netačnost i da je okači na Vikipediju.Takvih budalaština sam viđao jako mnogo.

U pravu si, postoje granice do kojih mogu da se porede Wikipedija, Britannica i drugi izvori.

I ima dosta đubreta na Wikipediji (ex-Yu prostori na stranu, tu je premalo autora, premalo dobre volje, a previše emocija).

Ali i svetu - Nature su uzeli premali statistički uzorak (40-50 tema, nagađam, ne sećam se). Ja, na primer, po svom isustvu mislim:

- Da bi se na 40 - 50 hiljada tema pokazale iste sličnosti u kvalitetu (nisam toliko pročitao, naravno, nego ne vidim pomeraj u razlikama kako čitam svoje stotine, ili hiljade, ne znam ni otprilike koliko čitam). I dalje, to što ja ne vidim velike razlike, dovoljno velike da ih zapamtim, između Wikipedije, npr, i Stanford Enciklopedije Filozofije ne znači da razlike ne postoje, nego da po znanju i načinju čitanja ja nisam sposoban da ih primetim. Džaba bacali besere na većini puteva kojim ja koračam.

- Nabacivati mnogo viši kvalitet na najjeftini način (staviti na gomilu što su najbolji napisali kroz radove, knjige) bi za najširu populaciju bilo kontra-produktivno, ne bismo razumeli pa bismo ubrzo prestali i da čitamo u ozbiljnoj meri.

Ili bismo se umorili, nismo u kondiciji i nemamo vremena da vežbamo. Čak i kad se dobro krećemo u nekoj oblasti nije lako čitati najbolje.

Sinoć vidim kjnigu na polici od Jerrold Levisona - Contemplating Art, Essays in Aesthetics i setim se da je on onomad pomogao "formiranju" mog mišljenja po pitanju parafraza, koje sam ja onda, brže bolje, kad mi se pre neki dan ukazala prilika, izneo na blogu Vladimira P.

I pored toga mi je esej "Who's Afraid of Paraphrase" moguć, ali zahtevan dovoljno da knjigu stvam po strani i počnem da gledam film na TV-u.

A Jerrold kaže da je on amater na ovu temu i da treba da krenemo od Donald Davidson-a i "What Metaphors Mean". I da nisam prešao na film ne bih se dotakao Donalda, to prosto zamara, nego sam brže bolje iskoristio metaforu iz teksta na način nedosledan mom komentarisanju kod VP :)

"Wagner is the Puccini of music", gde Jerrold preko Queen-a kao Puccinija rok muzike, pa Renoara kao Puccinija slikarstva i Gore Vidala kao Puccinija američke literature dolazi do sebe kao Puccinija istraživanja metafora.

I mi, Internet banda, mu dođemo kao Puccini studioznog učenja. Wikipedija se, prosto, prilagodila nama na najproduktivniji način.

U ovom trenutku, naravno, i moram još jednom da naglasim da si u pravu kad insistiraš na neprestanoj borbi za kvalitet.

Da završim na šaljivoj noti, evo Wiki linka na Jerrold Levinson-a

Ništa posebno, u stvari ništa, ali kreneš ovako pa odjednom imaš druge linkove - filozofija, muzika, umetnost, ontologije, Wittgenstein, absolute music.

Kreneš i uz malo dobre volje nešto naučis, garantovano. Svima besplatno, džeparac ostaje za krpice, moja mlađa ćerka bogatija, zadovoljnija i mnogo više zna od mene kad sam imao 13 godina.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 13:45 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Milan Novković

I mi, Internet banda,


KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 14:18 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

zadovoljnija i mnogo više zna od mene kad sam imao 13 godina.

To jeste. I moja deca znaju više od mene.
Ali prvo su mediji odigrali značajnu ulogu (jedan plus za medije), pa je tek onda došao Internet.
Nego sam ja odgajan da kad pročitaš nešto u ili na nekoj ...pediji da ti je to što se tiče činjenica 100% tako. A ovo mi sad rastura koncepciju. Mada sad kad čitam zvanične ...pedije od pre 20, 30, 40, 50 godina često se nasmejem.
PS Da li sam vam pričao o Fomenku? Jesam! Evo još malo .I još malo.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:56 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

KRALJMAJMUNA

Nego sam ja odgajan da kad pročitaš nešto u ili na nekoj ...pediji da ti je to što se tiče činjenica 100% tako.

Tako je i moj pok. deda mislio o novinama.
Krunski argument istinitosti mu je bio: pisalo je u novinama.
Ako i sada čita našu štampu, prevrće se jadničak u grobu svakodnevno.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 17:32 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Vojislav Stojković

KRALJMAJMUNANego sam ja odgajan da kad pročitaš nešto u ili na nekoj ...pediji da ti je to što se tiče činjenica 100% tako. Tako je i moj pok. deda mislio o novinama.Krunski argument istinitosti mu je bio: pisalo je u novinama.Ako i sada čita našu štampu, prevrće se jadničak u grobu svakodnevno.

Dobro, nisam baš mislio na novine. Mislio sama na Enciklopedije, štampane. Što se tiče nauke, vreme ih ne gazi tako brzo. Što se tiče političkih odrednica u enciklopedijama sa prostora SFRJ, jasno je da su mnoge pregažene.
Evo još malo tekstova u vezi sa Gedelom. A evo šta kaže Zoran Živković. A i ovo mi se čini interesantnim. Ovo ima daleke veze. Na Blogu je pominjan Gedel kod Nsarskog i MMć-a.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 21:08 19.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

King, red je da ti se bar donekle revanširam, te da i ja tebe podsetim na jednu knjigu,

kojoj je povod bio jedan detalj iz Gedelovog života.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:28 20.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Vojislav Stojković
King, red je da ti se bar donekle revanširam, te da i ja tebe podsetim na jednu knjigu, kojoj je povod bio jedan detalj iz Gedelovog života.

Rasprodato! Daj neki odlomak!
Milan Novković Milan Novković 10:18 20.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

Ali prvo su mediji odigrali značajnu ulogu (jedan plus za medije)

Moja starija ćerka, 22 godine sad, me onomad prijatno iznenadi nekim novim znanjem i meni, naravno, prvo pitanje kako je naučila - do jedno 9-10 godina najčešći odgovo je bio "On Disney Channel"

Da li sam vam pričao o Fomenku? Jesam! Evo još malo

Ok, razumem, i ovaj je u mojoj mentalnoj kolekciji (možda sam prosledio tvoj link u ne tako davnoj prošlosti pošto ga se još sećam

Ja možda imam tu "sreću" da sam uvek bio površan dok me nešto ozbiljno ne zainteresuje - danas mi Internet dođe kao velika i široka "ulica" - mogu da naletim na svakojake, ali nema veze, i na običnoj ulici mi je to najobičnija stvar na svetu - čudnu manjinu ljubazno ignorišeš, a onu drugu većinu saslušaš, naučiš, podržiš i slično.

Pa i sam Čerčil je rekao da je sve što je potrebo da bi se uvidelo koliko je budalasta demokratija izlazak na ulicu i pet minuta pričanja sa glasačima - jedino što nemamo bolji izbor od demokratije za sad (ok, ovo mi je slobodna paralela političke demokratije i ove o unošenju "znanja" na Internet
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:49 20.09.2009

Re: Izvinite, aksiomi

KRALJMAJMUNA

Rasprodato! Daj neki odlomak!


Nije baš svuda, vidi odgovor dole g. Čeru. Bilo je ovde već prikaza i rasprave, pa ne bih da se previše eksponiram. Ali, kad Kralj traži, moram:

- Jednom prilikom profesor Gedel je, nama mlađim saradnicima, demonstrirao svoju teoremu o ograničenjima formalnog sistema i ilustracije radi naveo da vešt matematičar, matematičko-logičkim instrumentarijem, može dokazati sve, ili gotovo sve, ali da dokazano može ili ne mora biti i istinito. Jedan, od nas prisutnih, predložio je: «Kad je to tako profesore, dokažite da Bog postoji». Ne mogu da se zakunem, ali čini mi se da je to bio mladi Osija. Inače, Osiju Abrabanela profesor Gedel je uzeo za svog saradnika, iako po talentu za matematiku nije spadao u sam vrh doktoranata u Prinstonu u to vreme. Mislili smo da je to zato što je Osija prošao golgotu Aušvica. Gedel je bio hipersenzibilna ličnost, pa nam se činilo da je kao Austrijanac i German, iz sažaljenja ili griže savesti odabrao mladog Jevreja. Kasnije se govorkalo da je profesor Gedel poverovao u Osijinu priču o božjem znaku u vidu logoraškog broja, koji se sastojao od početnih cifara zlatne proporcije, jer Gedel je bio opčinjen verom u Boga i zagrobni život. To je bila još jedna od čudnih osobina genijalnog matematičara.

Gedel je, kao odgovor prvo citirao poznatu Kantovu maksimu: «Zvezdano nebo iznad mene, moralni zakoni u meni» i rekao da je to dovoljan dokaz. Veliki matematičar ipak nije mogao odoleti izazovu, izašao je na tablu i napisao nekoliko aksioma, teorema i definicija. Bili su kratki, efektni i logički neoborivi. Svi smo ih prepisali.
.....................
I mnogo lošiji matematičari od nas tada prisutnih, mogli su zaključiti samo jedno – profesor Gedel, majstor za aksiome i najveći živi logičar, dokazao je postojanje Boga.
Veliki Gedel je završio svoje izlaganje rečima: «Onima koji veruju u Boga matematički dokazi nisu potrebni, oni koji i dalje sumnjaju da Bog postoji, moraju sumnjati i u matematiku, jer ovaj dokaz je matematički ispravan. Međutim, matematičkom logikom je moguće dokazati i da Bog ne postoji, ali u takvom dokazivanju uvek je reč samo o matematici, a ne o Bogu. U svojim radovima i na predavanjima godinama uporno ponavljam da naučno dokazano ne mora biti istivremeno i istinito.»

mladen.mladen mladen.mladen 18:58 18.09.2009

...

u biblioteku favorita. hvala.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:50 18.09.2009

Re: ...

hvala, mladene, to da sam u biblioteci prilično mi godi.:))
Blade Runner Blade Runner 18:59 18.09.2009

Možda ne mora sve što

je matematički dokazano da bude i istinito, ali mnogo toga se već vekovima uspešno koristi. Šta reći za neke nauke u kojima ništa ne možeš dokazati, a stavovi se menjaju napred-nazad kako vreme prolazi.
Kome verovati ako se ni na matematiku više ne možemo osloniti?
zeks92 zeks92 20:21 18.09.2009

Re: Možda ne mora sve što

Blade Runner
je matematički dokazano da bude i istinito, ali mnogo toga se već vekovima uspešno koristi. Šta reći za neke nauke u kojima ništa ne možeš dokazati, a stavovi se menjaju napred-nazad kako vreme prolazi.Kome verovati ako se ni na matematiku više ne možemo osloniti?


U matemarici postoji nekoliko desetina kriteriijuma za konvergenciju redova. (Matematika II na fax-u, Abelov kriterijum npr.). Za jedan od tih kriterijuma izveden je dokaz, nazvan po imenu matematichara koji ga je dokazao, a posle sto i vishe godina jedan drugi matematichar je pronashao greshku u dokazu ovog prvog i ispravio stvar ... Kriterijum sada se zove po imenu ovog drugog matematichara(ne secam se imena).

Sve ovo nam je isprichao profa tokom predavanja... Mi ga pitali kako je to moguce da sto godina vazhi pogreshan prorachun, a on nam rekao: niko nije proveravao, svi su samo prepisivali!

Blade Runner Blade Runner 20:23 18.09.2009

Re: Možda ne mora sve što

niko nije proveravao, svi su samo prepisivali!

U ovo već mogu da poverujem. Ljudska priroda
cult cult 20:25 18.09.2009

Re: Možda ne mora sve što

Sve ovo nam je isprichao profa tokom predavanja... Mi ga pitali kako je to moguce da sto godina vazhi pogreshan prorachun, a on nam rekao: niko nije proveravao, svi su samo prepisivali!



gorran2 gorran2 22:25 18.09.2009

Re: Možda ne mora sve što

Blade Runner
je matematički dokazano da bude i istinito, ali mnogo toga se već vekovima uspešno koristi.
Laž se isto tako uspešno koristi verovatno jedno milion godina.
Kome verovati ako se ni na matematiku više ne možemo osloniti?
Ne vjeruj ženi, koja laže. (Vjeruj ženi koja ima velike grudi.)
Blade Runner Blade Runner 22:34 18.09.2009

Re: Možda ne mora sve što

Laž se isto tako uspešno koristi verovatno jedno milion godina.

Tačno, ali ništa se nije izgradilo ili napravilo tako što je pogrešno proračunato
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:12 19.09.2009

Re: Možda ne mora sve što

Blade Runner
niko nije proveravao, svi su samo prepisivali!

U ovo već mogu da poverujem. Ljudska priroda

Malo ih je proveravalo, ali eto Gedel jeste.
libkonz libkonz 19:14 18.09.2009

Nije samo matematika

Čovek traga i da spozna Boga, da upozna sebe i svet oko sebe.
Sjajan tekst!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:17 19.09.2009

Re: Nije samo matematika

U Kratkoj istoriji vremena, Hoking kaže: ako bi ljudi spoznali celovitu istinu to bi bio vrhunski trijumf ljudskog razuma i time bi pronikli u um Boga.

Za sada se još uvek traga.:))
libkonz libkonz 10:17 19.09.2009

Re: Nije samo matematika

U Kratkoj istoriji vremena, Hoking kaže: ako bi ljudi spoznali celovitu istinu to bi bio vrhunski trijumf ljudskog razuma i time bi pronikli u um Boga.

Lepo rečeno.
Za sada se još uvek traga.:))

a lepo je i tragati.
ivana23 ivana23 19:29 18.09.2009

***

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:18 18.09.2009

Re: ***

Ništa bez stare table i krede.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:56 18.09.2009

Re: ***

Hm, nisu loše ni ove nove.
ivana23 ivana23 00:50 19.09.2009

Re: ***

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:18 19.09.2009

Re: ***

mirelarado mirelarado 17:05 19.09.2009

Re: ***

Vojislav Stojković
Hm, nisu loše ni ove nove.


Видим да је, верујем случајно, нестала фотка нове табле коју сам синоћ поставила. Да овај коментар не би "висио", ево је поново:


Vojislav Stojković Vojislav Stojković 17:30 19.09.2009

Re: ***

Pazićemo na nju.:)
mirelarado mirelarado 17:45 19.09.2009

Re: ***

Vojislav Stojković
Pazićemo na nju.:)


И ова згода с несталом фотографијом показује да је истина релативан појам. Без те слике твој коментар: "Хм, нису ни ове нове лоше.", добија сасвим други смисао. Тако може бити и у науци. Случајно се испусти нека карикица у научном доказивању и ствари крену у сасвим новом, непредвиђеном правцу.
Проблем је и са лажима у које верујемо, тј. са заблудама. Имају снагу и дејство истине.
ivana23 ivana23 17:49 19.09.2009

Re: ***

Проблем је и са лажима у које верујемо, тј. са заблудама. Имају снагу и дејство истине.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 21:21 19.09.2009

Re: ***

mirelarado

Проблем је и са лажима у које верујемо, тј. са заблудама. Имају снагу и дејство истине.


Dubito ergo cogito, cogito ergo sum!
maksa83 maksa83 19:48 18.09.2009

zlorabe

There are two very common but fallacious conclusions people make from this, and an immense number of uncommon but equally fallacious errors I shan't bother with. The first is that Gödel's theorem imposes some some of profound limitation on knowledge, science, mathematics.

Preporučujem čitanje ostatka teksta iz kog je gornji pasus izvađen: Godel's Theorem.

Postoji i knjiga na tu temu: Godel's Theorem: An Incomplete Guide to Its Use and Abuse
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:16 18.09.2009

Re: zlorabe

Pogrešne zaključke o zanačaju Gedelovih teorema svakako je moguće izvući danas. U vreme kada su nastale njihov značaj bio je drugačiji.
Ubrzni napredak nauke i njena primena posredstvom tehnike i tehnologije, stvarali su potpuno poverenje u objektivnost naučnog znanja. Nauka je otkrivala sve više i više o mnogim pojavama, stvarima i problemima i razvilo se uverenje o njenoj svemoći.
S druge strane, odbijanje nauke da traži i ponudi nučne odgovore na mnoga suštinska pitanja, koja čovek sebi postavlja od kada je postao svesno biće, dovodi do uverenja da stvarnost nije moguće racionalno objasniti, jer ona ima iracionalnu osnovu.
Rip Kirbi Rip Kirbi 21:16 18.09.2009

Ipak

Ja, ipak, verujem u apsolut.

Uprkos svemu.

Nalazim ga, najčešće, u muzici.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:12 19.09.2009

Re: Ipak

u muzici, naravno.
De Selby De Selby 01:09 19.09.2009

Re: Ipak

Rip Kirbi
Ja, ipak, verujem u apsolut.

Uprkos svemu.

Nalazim ga, najčešće, u muzici.




Apsolut? U muzici?

Koje od ova tri je apsolut?
ovo...

... ili ovo ...

... ili mozda ovo?


Šteta što na youtube nisam uspeo da nadjem i Betovenovu interpretaciju
aleks-black aleks-black 03:09 19.09.2009

Re: Ipak

De Selby
Šteta što na youtube nisam uspeo da nadjem i Betovenovu interpretaciju
Mozda da pitas Palmu....
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:16 19.09.2009

Re: Ipak

De Selby


Apsolut? U muzici?

Koje od ova tri je apsolut?
ovo...

... ili ovo ...

... ili mozda ovo?


Izgleda da ih ima više.
Rip Kirbi Rip Kirbi 11:33 19.09.2009

Re: Ipak

Sva trojica - Horovic, Rubinštajn i Glen Guld - spadaju u najveće pijaniste XX veka.

Sa interpretacijom muzike velikih, genijalnih kompozitora je isti slučaj kao i sa glumom.
Mnogi veliki glumci su izgovarali Hamletov monolog. To nimalo ne umanjuje veličinu Šekspira.

Vaša primedba je takoreći beznačajna.

P.S.

Ova sonata je remek-delo. Uzor savršenstva. Podjednako u formalnom i sadržajnom pogledu.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:45 19.09.2009

Re: Ipak

Rip Kirbi


Vaša primedba je takoreći beznačajna.


Moj komentar, koji ste shvatili kao primedbu, je na tragu moje teme: umetnička istina nije jedna.
Ni jedan od vrhunskih izvođača ne umanjuje delo, on ga obogaćuje svojom ličnom notom, a savki slušalac, i delo i izvođenje, doživljava na svoj način.
Samo sam to pokušao da kažem, nevešto nažalost.
miloradkakmar miloradkakmar 23:50 18.09.2009

Kažem

ja da je sve poezija.
Implikacije Gedelovog dokaza prevazilaze okvire nauke i odnose se na svaku oblast u kojoj je čovek smislio i proglasio nekakav sistem konačnih istina u umetnosti, filozofiji, religiji, politici, ekonomiji….
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:57 18.09.2009

Re: Kažem

ja da je sve poezija.

.. i muzika.
miloradkakmar miloradkakmar 00:58 19.09.2009

Re: Kažem

Vojislav Stojković
ja da je sve poezija.

.. i muzika.

Muzika je u poeziji.
Rip Kirbi Rip Kirbi 11:41 19.09.2009

Re:

U redu, Gedel je nekako poljuljao naša verovanja.
Ajnštajn, takođe.
Darvin.
Obično navode i Marksa i Frojda. Niste znali?

Samo, treba to nekako razjasniti.

Muzika, npr., nema pretenzije da stvori bilo kakav sistem...
cicmika cicmika 00:41 19.09.2009

konacno malo nauke

Naučnici su čvrsto verovali da je matematika, vezivno tkivo svih prirodnih nauka, jedina nauka koja može da pruži apsolutnu istinu i da je matematički postupak jedini put do istinskog saznanja. U svim drugim naukama otkrivene teorije se vremenom menjaju, dorađuju ili odbacuju, ali kad matematika jednom utvrdi da je nešto tačno, to ostaje večna istina. U to se čvrsto verovalo sve do Gedela.

Naravno,posto ne mozemo zamisliti fiziku bez matematike.Sta bi onda to bilo?
Cela kvantna fizika bazirana je na matematici.Ja bih pre rekla da je matematika instrument neophodan ostalim naukama koje se mogu proucavati u laboratoriji,koje su 'zive' nauke i kod kojih se kao sto ste rekli teorije cesto obaraju.

Jako je interesanta Gedelova konstatacija
Izmislili smo celu nauku koja se ne može dokazati. Formalizovali smo je i bezgranično joj verujemo, upotrebljavamo je i mislimo da ona za nas bez greške radi. Međutim, kad isti matematički objektiv, stalno usmeren prema drugim naukama, okrenemo prema njoj samoj, otkrivamo paradoks u temeljima koji se ne može zaobići. Za bilo koju formalnu teoriju koja potvrđuje osnovne aritmetičke istine, može se konstruisati aritmetičko tvrđenje koje je istinito, ali nije i dokazivo unutar same te teorije. To znači, da bilo koja teorija koja je sposbna da izrazi elementarnu aritmetiku ne može biti u isto vreme i konzistentna i potpuna.

Niko nikada nije proveravao matematiku.Proveravala se koncentracija,sila,radioaktivnost,masa. . .

Istina u umetnosti može biti apsolutna za jednog, a drugačija, dakle promenjiva, za svakog drugog, novog konzumenta. Može imati onoliko varijacija koliko ima recipijenata, I uvek još jednu – onu koju joj je pridao autor. Roland Bart (Smrt autora) tvrdi da jedino čitalac može biti izvor značenja, i da on više ne mora da razbija glavu oko toga šta je Šekspir imao na umu dok je pisao Hamleta, jer čak i najprostiji tekst ima svoj pluralitet značenja.

Ovo je na primer razlog zbog koga sve manje slikara daje naziv svojim delima.Da ne bi sugerisao sta je autor 'izgovorio' vec dopustio da ljudi sami procitaju sliku.
Isto je i sa poznatom djackom mukom "Sta je pisac hteo da kaze?"To je bas dobro uoceno.

Hvala na lepom blogu!
Nisam cula za Gedela do pre nekoliko minuta.Bruka i sramota!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:32 19.09.2009

Re: konacno malo nauke

Kurt Gedel je bio introvertna ličnost, živeo je povučeno. Nije poznato da je ikada dao bilo koji intervju ili izjavu novinarima, za razliku od njegovog prijatelja Ajnštajna koji je bio sklon i vešt u samoreklami.



Za Gedelov rad sam se zainteresovao zbog fame o njegovom dokazu božje egzistencije.

ivana23 ivana23 10:32 19.09.2009

Re: konacno malo nauke

Vojislav Stojković
...za razliku od njegovog prijatelja Ajnštajna koji je bio sklon i vešt u samoreklami.


Fotografija snimljena 1951. godine na kojoj Albert Ajnštajn pokazuje jezik, prodata za 75.000 dolara na aukciji u Americi. - 21.06.2009

Izvor
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:52 19.09.2009

Re: Neko prodaje, a neko poklanja

Magistar Đorđe U. Krstić, inače Novosađanin i profesor informatike na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, poklonio je Muzeju grada Novog Sada više predmeta vezanih za život i rad Mileve Marić i Alberta Ajnštajna među kojima je i Ajnštajnova lula iz 1905. godine, koju je poklonio svom tastu, fotografski aparat iz 1914, vlasništvo Mileve Marić i više nepoznatih porodičnih fotografija Ajnštajnovih i Marićevih. (izvor)

Mislim da to nije ova:

cicmika cicmika 14:10 19.09.2009

Re: konacno malo nauke

ivana23


Fotografija snimljena 1951. godine na kojoj Albert Ajnštajn pokazuje jezik, prodata za 75.000 dolara na aukciji u Americi.

Interesantno.
Znaci ne samo sa 22 vec i sa 72 mozes sve.Da pokazujes jezik i da to bude OK.

Черевићан Черевићан 21:20 19.09.2009

распродато

г Стојковићу не само да сте се Ви заинтригирали око рада проф Гедела око Божје егзистенције него и подоста њих кои су посредством Вашег романа ДОКАЗ хтели то исто да разоткрију.
најбољи доказ је то да је поменути роман у кратком року од изласка из штампе . . распродат

Мр Ден Браун свакако. г Стојковић-а, непропустити!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 21:29 19.09.2009

Re: распродато

Nažalost, g. Čer, ni ta informacija (koja stoji na Knjigainfo), nije istinita.
Rasprodat je samo tiraž u knjižarama Narodne knjige, koja je izdavač. U knjižarama: b92shop, Plato, Stubovi kulture, Geca Kon... nije. Tako je to sa dokazima: dokazano, ne mora biti i istinito.

Vama hvala na javljanju i reklami moje knjige.
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:26 22.09.2009

провокатор!

Polazna tačka u logičnom rasuđivanju su aksiomi. Oni se ne dokazuju, niti traže dokaza, jer su neposredno očiti, neprotivrečni, nezavisni i potpuni.

Ех, провоцираш људе, непротивречни, независни и потпуни, а? И то у блогу о Геделу?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:25 23.09.2009

Re: провокатор!

Sad vidim i sam da u poslednje vreme stalno provocirm ljude.
I to, zamisli, na blogu.:)
Ako tako ponekad i ispadne, naravno da je to bez bilo kakvih loših ili nedajbože zlih namera.
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:41 23.09.2009

Re: провокатор!

Е, то сам пропустио, путовао мало, наука зове, ма како непотпуна и/или противречна.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:06 23.09.2009

Re: провокатор!

Nepotpuna, protivrečna, nesavršena... ali uvek izazovna.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana