Problemi Srbije u izveštavanju prema telima UN

Goran Miletic RSS / 08.06.2009. u 14:40

živiJo UN
živiJo UN
Dvovnevna konferencija o izveštavanju prema ugovornim telima Ujedinjenih nacija završena je juče u Kovačici. Iza prilično nezanimljivog naziva, krije se veoma ozbiljan pokušaj da država konačno počne da izveštava o stanju ljudskih prava na adekvatan način. Srbija je u ovom trenutku potpisnica 6 od 9 najvažnijih konvencija UN koje se tiču ljudskih prava i dužna je da u tačno određenim periodima izveštava o implementaciji svake od njih. Međutim, u Srbiji nije ništa onako kako bi trebalo da bude.

Neki propusti su uzrokovani objektivnim okolnostima kao što su činjenice da se SFRJ raspala, a zatim nastala SRJ, pa SCG i da se u tom periodu nisu podnosili svi  izveštaji koji su bili predviđeni. Taj zaostatak je i dan danas opterećenje, budući da se mora izvestiti za svo vreme od podnošenja poslednjeg izveštaja. Međutim, mnogo veći problem je ono što u izveštajima piše. Naime, izveštavanje u vezi sa pravima deteta, diskriminacijom žena ili prevencijom torture, državni organi u Srbiji najčešće vide kao „odbranu države“, a uspeh da sakriju probleme pred Komitetima koji razmatraju izveštaje tretiraju se kao pobeda ili uspeh. Najnoviji trend koji vidljiv u izveštajima, a i koji se dosta puta čuo na konferenciji je „zabrinutost za ljudska prava na Kosovu i Metohiji”, a koja se sasvim uklapa u državni posao „odbrane Kosova“ koje predvodi Ministarstvo spoljnih poslova. Štaviše, u poslednjem izveštaju koji Srbija podnela u avgustu prošle godine, uglavnom se govori o donesenim zakonima i drugim aktima, dok se problemi i nezadovoljavajuće stanje konstatuju za područje Kosova i jedino tu država konstatuje postojanje „široko rasprostranjene diskriminacije bazirane na etničkoj i verskoj pripadnosti, jeziku i poreklu“. Ako se tome doda činjenica da je u izveštajima država naglašava probleme „izbeglih i raseljenih lica“, jasno je da izveštavanje nije ni iz bliza onakvo kakvo treba da bude, a da se negira bilo kakvo sistematsko kršenje ljudskih prava.

Jedan od ciljeva konferenije bio je i da poboljša saradnju vlasti i nevladinih organizacija, koje inače dostavljaju svoje izveštaje komitetima UN na osnovu istraživanja. Ovi izveštaji su mnogo više bazirani na problemima u primeni konvencija, primerima kršenja ljudskih prava i preporukama za poboljšanje. Nažalost, vidljivo je veliko nepoverenje predstavnika različitih ministarstava prema nevladinim organizacijama i mišljenje da one rade protiv „državnih interesa“. Ozbiljni izveštaji bazirani na više od godinu dana istraživanja, osporavani su navodnom zabrinutošću za metodologiju koju nevladine organizacije koriste u istraživanju. Predstavnik Ministarstva rada je naprimer rekao da se ne može izvlačiti bilo kakav zaključak na osnovu 10-tak skandaloznih slučajeva u kojima se vidi vezivanje i zanemarivanje dece sa posebnim potrebana u ustanovama u kojima su smešteni. Za njega su to samo „izolovani incidenti“.

Ono oko čega je postojala potpuna saglasnost je da u Srbiji nema adekvatne statistike koja je potrebna i državnim organima,ali i nevladinim organizacijama kada izveštavaju o poštovanju ljudskih prava. Statističke podatke za mnogo kategorija je veoma teško dobiti, dok za druge kategorije statistika uopšte i ne vodi. Ovakvi podaci su prvo što komiteti traže od države i činjenica da ih Srbija nema, ostavlja utisak da se nešto krije.

Iako je konferencija bila pokušaj misija Ujedinjenih nacija i Organizacije za bezbednost i saradnju da doprinesu poboljšanju u pripremi izveštaja, opšti je utisak da ništa bitnije neće promeniti dok predstavnici vlasti u izveštajima ne počnu otvoreno da govore o problemima, diskriminaciji, primeni zakona i slučajevima kršenja ljudskih prava. Da se vlasti u Srbiji neadekvatno ophode prema činjenicama videlo se i na početku konferencije, kada su 90-te godine okarakterisane samo kao „period poremećenih odnosa sa susednim državama“, bez ikakvog pominjanja ratova, ratnih zločina i teških kršenja ljudskih prava.

----Antrfile: Ogroman broj pritužbi

Ustavna žalba predstavlja jedan od najnovijih mehanizama kojima se može tražiti zaštita ljudskih prava. Prema rečima Agneš Kartag-Odri, sutkinje Ustavnog suda, do sada je podneto 2700 ustanih žalbi i one se najviše odnose na povredu prava na suđenje u razumnom roku i kršenje pretpostavke nevinosti. Ukoliko se zna da je najveći broj presuda Evropskog suda za ljudska prava, u sporovima koje su građani vodili protiv Srbije, upravo vezan za fer i pravično suđenje, može se zaključiti da pravosuđe i dalje predstavlja ključni problem u Srbiji.

Prema rečima Miloša Jankovića, zamenika republičkog Ombudmsmana, u 2008. godini, primljeno je 1030 pritužbi građana, od kojih se 10% odnosi takođe na fer i pravično suđenje, ali sličan broj je primljen i u vezi penzionih i prava iz radnog odnosa.Istovremeno, zamenik Pokrajinskog Ombudmsmana, izneo je podatak da je za 5 godina rada ove institucija, obrađeno 2.717 predmeta koji su se odnosili na oko 8.000 građana.

----Antrfile: Kod nas nema diskriminacije!

Jedna od anegdota koja se i dan danas prepričava među službenicima UN u Ženevi je slučaj predstavljanja jednog od izveštaja koji je podnela tadašnja državna zajednica Srbija i Crna Gora. U delegaciji je bio Vladimir Božović, tadašnji Generalni inspektor policije. Na pitanje jednog od članova Komiteta, koji oblici diskrimininacije su najrasprostranjeniji u Srbiji, Božović je odgovorio da „u Srbiji i Crnoj Gori nema diskriminacije“. Ovo je dovelo do toga da se inače uzdržani i ozbiljni članovi Komiteta i ostali prisutni nasmeju na ovakav odgovor, budući da i ovakvu konstataciju ne bi dale ni države u kojima se ljudska prava najbolje poštoju.

 (objavljeno u "Borbi", 8 juna 2009. godine) 

Atačmenti



Komentari (5)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

adam weisphaut adam weisphaut 15:09 08.06.2009

Zar

Na pitanje jednog od članova Komiteta, koji oblici diskrimininacije su najrasprostranjeniji u Srbiji, Božović je odgovorio da „u Srbiji i Crnoj Gori nema diskriminacije“. Ovo je dovelo do toga da se inače uzdržani i ozbiljni članovi Komiteta i ostali prisutni nasmeju na ovakav odgovor, budući da i ovakvu konstataciju ne bi dale ni države u kojima se ljudska prava najbolje poštoju.

mladi, lepi i pametni?
dali76 dali76 15:23 08.06.2009

najveci da,al jedini ne : krivac

Nema se sta dodati ; drzava prikriva stanje ljudskih prava u vecem I manjem obimu,jer se, s pravom, smatra odgovornom za stanje ljudskih prava.
Zanimljiv je ,po meni, I problem NVO I angazmana po pitanju ljudskih prava I diskriminacije.
Sa jedne strane imamo drzavu koja skriva probleme zbog cisto politickih razloga tj zastite vladajuce structure), dok sa druge strane imamo neke NVO kome ljudska prava sluze, doduse uglavnom, kao nacin ppoliticke borbe protivu politickih neistomisljenika.
Sjetimo se samo zadnjeg HO izvjestaja koji je pokazao da je HO ne samo politicki okupiran vec je postao I dozvolio sebi da postane salter jedne politicke stranke.
Naravno bilo bi neodgovorno izjednacavati “propuste” prvih I drugih ” jer drzava ima nesumnjivo najvecu odgovornost; Sto ne znaci da se o “propustima” ovih drugih ne moze pisati bez osude da neko relativizira ove prve.
mariopan mariopan 20:16 08.06.2009

Re: najveci da,al jedini ne : krivac

Preporuka za tekst.

Slazem se sa vecinom konstatacija u tekstu, nasa drzava, zapravo politicari, prave vecu stetu tako sto ne imenuju probleme koje imamo i koje su oni duzni da resavaju. Verujem da to rade i iz lenjosti, jer kod nas je manir da se niko ne mesa u svoj posao a na konferencijama se samo brani ta lenjost pod sloganom "branimo ugled zemlje".

Sa druge strane, UN su postale servis za guranje interesa SAD pa sve izvestaje o krsenju ljudskih prava ne tretiraju jednako, stavise, zatvaraju oci pred drasticnim krsenjima ljudskih prava na Kosovu. Bez opomene ili pravih pritisaka da se to sramotno stanje promeni, takodje zbog politike nezameranja SAD. UN direktno snose odgovornost za katastrofalno stanje ljudskih prava na Kosovu jer je Kosovo pod njihovim patronatom dozivelo citav niz zlocina, paljevina i proterivanja gotovo celokupnog nealbanskog stanovnistva i NIKO za to nije procesuiran- a toga nigde nema u ovom izvestaju?
Inner Party Inner Party 19:42 08.06.2009

Mali trol

Dvovnevna konferencija o izveštavanju prema ugovornim telima Ujedinjenih nacija završena je juče u Kovačici.


Kako ti se svidelo u mom kraju? Nadam se da vam je bilo lepo!

baroniknez baroniknez 22:04 08.06.2009

Bog pomaze brate!

Srbi na severu Kosova ne slažu se sa namerom Euleksa da na punktovima na administrativnim prelazima počne carinjenje robe koja stiže iz centralne Srbije.


evo jos jedno pravo koje se krsi i to od strane Eulexa - podlo i odvratno do bola. nama traze da ukinemo carine a oni ih namecu - povraca mi se od Evropske unije

Ovakvi podaci su prvo što komiteti traže od države i činjenica da ih Srbija nema, ostavlja utisak da se nešto krije.


ne odaje taj utisak. ako zivite u Srbiji, znate da je to rezultat aljkavosti i nerada u nekim institucijama

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana