Posle malo duže pauze Kreativna gerila je napravila novi video za Nune TV.
Ovoga puta, zadovoljstvo mi je da predstavim najudobniji i, uz to, potpuno prirodni, ekološki i savršeno anatomski »dušek« koji u pravom smislu te reči služi odmaranju duše. Reč je o Moreu koji je tokom prošle nedelje testiran u Starom Gradu na ostrvu Hvaru (nekadašnji Faros).
Moreo spada u kategoriju ready-made proizvoda i koristi se vrlo jednostavno. Potrebno je samo malo zaplivati u čistom i toplom moru, a zatim se treba okrenuti na ledja. Moreo tada počinje da se prilagođava telu i da ga opušta u svakom mišiću. Moreo vrlo brzo, bez zahtevanja ikakvog napora ili meditacije, omogućava osećanje i stanje koje je najsličnije lebdenju ili levitiranju. Proces odmaranja je još efektniji ako se blagim pokretima glave moru dopusti da uđe u uši i, poput čepića, izazove potpunu tišinu. Ruke mogu da se drže skršteno pod glavom, uz telo ili rašireno, u zavisnosti od individualnih relaksacionih afiniteta. Disanje treba da bude ravnomerno. Nije nužno imati zatvorene oči, jer vizualne senzacije, poput neba ili vegetacije na obali, mogu doprineti još boljem regenerisanju duše, tela i uma. Ipak, doživljaj kosmosa najbolje se može dočarati zatvorenih očiju i istovremeno zapušenih ušiju. Korišćenjem Morea u vremenskim intervalima od 5 do 30 minuta (a može i duže), svako se može sam uveriti u fascinantne rezultate koje nudi ovaj besplatni proizvod, ako se izuzmu troškovi na kopnu.
Prilikom ustajanja iz Morea ne treba praviti nagle pokrete kako bi se ponovo prilagodili zakonitostima gravitacije, ravnoteže i podeli sveta na gore - dole - levo - desno. Pre izlaska na obalu, najbolje je ostati još malo u plićaku i diviti se Moreu.
Ostaje mi još samo da preporučim, svakome ko je u mogućnosti, da sam proba i što više da koristi čudesni Moreo.
The making of Moreo - Stari Grad na Hvaru
Inspiracija za Moreo pronašla me je u Starom Gradu na Hvaru. Tamo sam, u okviru projekta "B.A.R.C.A. nell' Adrias Kolpos" koji je finansirala EU, najpre bio angažovan na projektu "Starogradsko polje - arheologija mediteranskog krajolika". Moja i Tamarina saradnja sa arheolozima, profesorom Božidarom Slapšakom sa Univeziteta u Ljubljani, profesorom Brankom Kiriginom, docentom na Filozofskom fakultetu u Splitu i Aldom Čavićem, direktorom Muzeja Staroga Grada - rezultovala je istoimenim web portalom www.starogradsko-polje.net, čiji sadržaj će se redovno dopunjavati i proširivati.
Starogradsko polje je prošle godine UNESCO uvrstio na svoju Listu svetske baštine, jer je to najočuvaniji primer grčke parcelacije zemljišta na Mediteranu. Opstalo je već 2400 godina zbog toga što su se ljudi na tom plodnom području, isto toliko godina, u kontinuitetu bavili poljoprivredom pa su, do danas, ostale sačuvane suhozidine kojima su Grci geometrijski omeđili parcele.
Mnogo više zanimljivih podataka i fotografija Starogradskog polja mogu se naći na portalu.
A prošle nedelje ponovo sam boravio u Starom Gradu, ovog puta angažovan zbog osmišljavanja dizajna za novu arheološku izložbu »Faros > Faria > Stari Grad« koja će uskoro biti otvorena u Muzeju Staroga Grada - smeštenom u predivnoj neorenesansnoj vili braće Biankini, koja bi svojom građanskom arhitekturom mogla da se uklopi u svaku evropsku metropolu, baš kao i sa svojom istorijskom i umetničkom postavkom eksponata, multimedijalnom izložbom Antički brodolom i kolekcijom slika u Galeriji Juraj Plančić.
U Muzeju je i Salon Gelineo Bervaldi, ugledne Starograjanske porodice iz XIX veka, u kome su izloženi portreti dr. Petra Gelinea Bervaldia i njegove supruge Anđele, njihov nameštaj, pianino, veliko venecijansko pozlaćeno ogledalo sa cvetovima u rokoko stilu i svećnjaci iz XVIII veka u obliku malih crnaca - morića.
U jednoj drugoj prostoriji smeštena je autentična Kapetanska soba iz XIX veka, sa kapetanovim inventarom: radni sto sa starim kompasom, šestarom i dnevnikom, zastave, oružje, drveni kovčeg, slike, mape...
Naravno, nemoguće je zaobići Tvrdalj Petra Hektorovića (1487-1572), autora renesansnog epa "Ribanje i ribarsko prigovaranje", koji se nalazi naspram Muzeja. Utvrđeni dvorac ovog pesnika, humaniste i erudite je impresivno renesansno zdanje sa ribnjakom u svom središnjem delu. Kažu da je Hektorović zapisao kako je sagradio dvorac sebi i prijateljima da bi u njemu živeli i uživali, ali i da bi poslužio kao zaklon njegovoj porodici i svim meštanima ukoliko ih napadnu Turci. U Tvrdalju se nalazi i etnografska zbirka.
Ceo Grad Stari Grad na ostrvu Hvaru je čaroban. To je zaista maleni i uređeni Grad sa oko 1000 stanovnika vedrog i građanskog karaktera koji je primetan i u arhitekturi. Udaljen je sat i 45 minuta trajektom od Splita, a plovidba brodom je, posebno na otvorenoj palubi, kao pokretna izložba ostrva i njihovih krajolika pored kojih se prolazi kroz modro i pitomo more.
Uživajući u kompleksnoj lepoti Starog Grada nametnuli su mi se mogući razlozi zašto su Grci pre 2400 godina odlučili da nasele baš tadašnji Faros (današnji Stari Grad na Hvaru) iako su mogli da izaberu i bilo koje drugo jadransko ostrvo:
- Plodna zemlja na kojoj rađa kao šećer sladak krompir i paradajz, luk, tikvice, autohtone mesnate masline Oblice, grožđe Plovac moli od kog se toči pitko i ukusno vino... i još bih mogao da nabrajam. A tu je već 24 veka prisutna i tradicija proizvodnje meda...
- Bujna priroda koju je vremenom »osvojio« doseljenik Crni bor sa svojim nezaboravnim mirisom svežine i čistoće, mediteransko začinsko bilje, razna cveća intenzivnih boja, među kojima je i jedinstvena sorta bele orhideje, polja lavande, egzotične maginje, čempresi...
Ali, nekako mi se čini da je ključ u specifičnoj, mediteranskoj, mikro-klimi. Naime, uvek kada postane jako vruće, »neko« aktivira nevidljivi klima uređaj i preko mora pusti blagi vetar maestral koji ljude rashlađuje i miluje po celom telu dok rade, jedu, spavaju...