2016-12-16 12:34:17

De Gol - treći deo

Neven Cvetićanin RSS / 16.12.2016. u 13:34

Reči koje će De Gol zapisati o Čerčilu i njihovom prvom susretu u svojim ratnim memoarima će biti čuvene iz više razloga. Te reči neće samo oličavati međusobno poštovanje dvojice državnika, već će dati definiciju onoga što treba da bude državnik od formata, kao i specifikovati složen odnos koji će državnici od formata međusobno imati. Opisujući Čerčila, De Gol će zapravo opisati samoga sebe, budući da su obojica u svojoj ličnosti imali retku kombinaciju karaktera državnika sastavljenog od širokog obrazovanja, dalekovide strateške vizije i operativne taktičke sposobnosti da tu viziju sprovedu u delo. Reči koje će De Gol zapisati o prvom utisku nakon susreta sa Čerčilom će biti svojevrsna definicija onoga što državnik treba da bude, kao i defnicija načina na koji on treba da posluži svojoj zemlji, štiteći interese svoje zemlje ne samo pred neprijateljima, već i pred saveznicima:

 
2016-10-04 11:39:10

Brzo, brže, najbrže

tasadebeli RSS / 04.10.2016. u 12:39

  

 

Читам онај Алселонов текст о димензијама са све коментарима више пута (repetitio mater studiorum est)... ЛИНК

Псст, нека остане међу нама да већи део онога о чему Алс и коментатори пишу нисам уопште разумео. Зато и понављам читање тог поста иако је већ закључан као и сваки ђак остављен за поправни испит у августовском испитном року.

 
2013-03-14 12:08:52

post i molitva

Dejan Tiago Stanković RSS / 14.03.2013. u 13:08

kuhinja, četvrtak 11:04
sin: »tata, mislim da nisam otišao u školu«
otac: "misliš?"
sin: "aha... proliv ili slava?"
otac: "proliv, slavu smo imali pre dva meseca"

otac je nekompetentan ali voljen roditelj. ne može se sve.

 
 
2016-07-07 07:05:57

Trša i crne rupe

tasadebeli RSS / 07.07.2016. u 08:05



Прави је трша.
Зато ћемо га овде тако и звати јер у овој причи ни ликови ни догађаји нису измишљени.
Дакле, Трша.
И нико не зна шта би са њим.

 

 
2017-10-24 15:41:06

Napoleon – drugi deo

Neven Cvetićanin RSS / 24.10.2017. u 16:41

Vreme sredine osamdesetih godina 18. veka, koje je neposredno prethodilo Francuskoj revoluciji i u kome je čitavo društvo lagano tinjalo pod krhkim režimom Luja XVI, obeležava lično Bonapartino političko lutanje među različitim političkim idejama i ideologijama - od korzikanskog nacionalizma u ranoj fazi do, kasnije kada Revolucija već bukne, jakobinizma. Ono što će biti zajedničko svim idejama prema kojima je mladi Napoleon gajio simpatije je da su bile revolucionarne i da nisu bile konzervativne u tadašnjem značenju tog izraza, pod kojim se podrazumevala sklonost ka rojalističkim snagama reakcije koje su bile izazvane i uzdrmane Francuskom revolucijom.
Početna Bonapartina stajna tačka je bila eksplicitno na strani snaga akcije i Revolucije nasuprot snagama reakcije i Restauracije, što biva potpuno vidljivo kada u julu 1793. godine publikuje jedan pro-republikanski pamflet koji ga dovodi u samo središte jakobinskog pokreta, da bi uskoro postao i jednim od artiljerijskih komandanata republikanske vojske. Ovo mu daje priliku da pokaže svu raskošnost svog vojničkog talenta prilikom opsade Tulona u jesen 1793. godine, gde su republikanske snage držale opkoljen pobunjen rojalistički grad koji je imao podršku britanske mornarice, pri čemu Bonaparta precizno matematički odabira i osvaja brdo sa kojeg svojom aritiljerijom tera Britance u povlačenje, a rojaliste na predaju, odnoseći svoju prvu značajnu vojnu pobedu, bivajući i sam u ovoj bici ranjen.

 
2016-11-25 15:14:10

22. FAF – misija koja se ostvaruje

jasnaz RSS / 25.11.2016. u 16:14

 

H9yxrWX.jpg?1

U kratkim rezovima:

 

deset dvorana,

osamdeset i jedno filmsko ostvarenje,

sve više prijatelja Festivala…

 

 

 
                                                                                                      Ако је ружна, није шала...
 
 
Шта нам поручује снимак који је, очигледно, део промотивног материјала Гимназије Бора Станковић из Бора?
 
Циљ оправдава средство?!
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2012-10-23 14:21:38

Poraz obrazovanja u digitalnom dobu?

Goran Nikolić RSS / 23.10.2012. u 15:21

 Autor: prof. Davor Džalto

(delovi preuzeti iz istoimenog rada objavljenog u: Kultura, 135/2012, 20-27)

Obrazovni sistem u Srbiji je u, tako reći, procesu neprekidnih reformi već dugi niz godina. Reforme i izmene se dotiču svih nivoa obrazovanja, od osnovnoškolskog do visokog. Stalno poboljšavanje funkcionisanja obrazovnog sistema i menjanje onoga što se pokazuje kao loše ili neadekvatno se čini toliko samorazumljivim da nije ni potrebno argumentovati u prilog ovakvih promena. Svedoci smo da postoje pozitivni rezultati reformi koje su u visokom obrazovanju sprovođene u poslednjoj deceniji. Pa ipak, i pored svih reformi izgleda da odsustvuju adekvatni rezultati.

 
2018-05-27 15:01:22

Ostrvo u beogradskoj noci

jednarecfonmoi RSS / 27.05.2018. u 16:01

 

 Da li znate kako izgleda kada krenete na susret sa nekolicinom ljudi iz svoje generacije  posle ko zna koliko proteklih dana?

 U borbi sa sopstvenim predrasudama i mislima koje se cesto zalete ka tome da ce mi negde biti dosadno, dolazim u Sansu.Ima nas dvadesetak.Vrlo brzo shvatam da sam u izdvojenom svetu van vremena gde svi prisutni nose sa sobom neku divnu energiju.Razgovaramo lako i bez trunke naprezanja.

 Devojke(zene) izgledaju sjajno, lepo obucene, doterane, muskarci svi do jednog kul, smekeri.

 Oko ponoci  zatvara se Sansa, ocigledno vise nema

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana