chapter 1 - moderately prepared - some progress
chapter 2 - moderately prepared - some progress
chapter 3 - moderately prepared - some progress
chapter 4 - moderately prepared - some progress
chapter 5 - moderately prepared - good progress
chapter 6 - good level of preparation- some progress
chapter 7 - good level of preparation- some progress
chapter 8 - moderately prepared - some progress
chapter 9 - moderately prepared - good progress
chapter 10 - moderately prepared - some progress
chapter 11 -early stage of preparation - some progress
Zadovoljstvo mi je da ustupim ovaj prostor blogeru alselone koji je napisao tekst o belim rupama. Uzivajte!
Šta su crne rupe, to svi, manje-više, znaju. Hoking ih je naširoko obrađivao u svojim dopadljivo popularnim knjigama, Diskaveri i ostali naučni kanali ih drže kao redovni sadržaj na meniju, dnevne novine ih nekada obrađuju na naučnim stranama a, bogme, i česta su tema na svim druženjima, kada se povede priča o astronomiji.
Kao što je pravilo u fizici
Gost autor: petargli
Uzimam dve kese pune đubretom i krećem ka liftu ispred koga stoji kurir prepoznat u trenu. Poželeh dobro veče, trudeći se da oslobodim desnicu koja je nedugo zatim bila zarobljena u čvrstom stisku. "Pa ti si još tu, mislio sam da si se odselio, nisi uspeo?" Već sviko, nije mi bilo teško da ukratko objasnim zašto nisam. "Ti sigurno znaš, da li će stvarno one entuzijaste da pošalju na Mars?" Mars ...
Kalendar koji se trenutno koristi na većem delu planete ima niz imperfektnosti koji su posledica istorijskog legata te male spremnosti da se izvrše znatnije promene. Naime, dužina sedmice i meseci su arbitrarno postavljene, za razliku od godine i dana koje su prirodno determinisane, što po automatizmu stvara problem. Svakako, ne bi ni bilo dobro da broj dana za koliko Mesec obiđe oko zemlje (29,5) bude jednak dužini meseca (koji bi naizmenično imao 29 i 30 dana). To bi stvorilo višak od 9 ili 10 dana, te bi onda imali problem koji su drevni Mesopotamci rešavali uvođenjem trinaestog meseca svake četvrte ili pete godine (koje su posle počeli smatrati baksuznim).
Samo su dve stvari na svetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni - Albert Ajnštajn
Gledam natpise u našim elektronskim medijima i pročitam ovako nešto:
Opšte je poznato da je jedan od prioriteta vladajuće većine tzv dualno obrazovanje. Iza novog naziva u suštini se krije učenička praksa u sšecijalizovanim stručnim školama gde svoje profile obrazuju konkretni poslodavci. Na taj način se učenicima koji ne žele ili nemaju mogućnosti da se upuštaju u avanturu višeg obrazovanja pruža prilika da ne gube vreme na simulacije školovanja koje ničemu ne služe već se spremaju za zanate kojima će se baviti kasnije celog života. U suštini, ta ideja starija je i od učeničke prakse koje se oni koji se sećaju SFRJ svakako sećaju jer
Ukratko o vanzemaljcima dok čekamo da nam se ukažu
-------------------------------------------------------------------------------
Bez obzira što o vanzemaljcima ne znamo ništa, pa čak ni da li postoje, ipak u raspravi o njima moramo da napravimo neku njihovu podelu. U popularnoj literaturi vanzemaljci su po pravilu nešto poput iskarikiranih ljudi, po formi često nakaze za naš pojam lepote, mada ponekad simpatični, uglavnom preterano ili zli ili dobri, jako pametni ili umno sasvim ograničeni itd. Zapravo, oni su obični ljudi sa nekim prenaglašenim ljudskim osobinama. To u literaturi, a što se nauke tiče, oni su jednostavno živa bića. Ta bića mogu biti (e tu, konačno, dolazimo do naše podele):
- Jednostavni organizmi.
- Složeni organizmi
- Inteligentni organizmi.
Ilustracija: Milorad Krstić
Najveće šanse su da postoje ovi prvi, mada je i za njihov nastanak potrebno da se pogode mnogi uslovi. Složeni, ili viši organizmi su neizmerno veći izazov za prirodu. Našoj planeti je bilo potrebno dve milijarde godina da ih iznedri. Još veći izazov je nastanak inteligentnih bića. Inače kada se u svakodnevnom govoru kaže „vanzemaljac" obično se misli baš na takvog, dakle, inteligentnog.
Alex Grey - Net of Being
eighteen to go