2011-10-05 07:19:37

Spasovdan

Colin_bgd RSS / 05.10.2011. u 08:19

Evo, danas 11 godina od takozvanog petog oktobra.

Sta da se kaze? Nema nista. Sve je receno, a u stvari nista nije receno. Sve se zaista promenilo, a u stvari sve je ostalo isto. Akcija spasavanja Titanika je uspela. Spasen je brod, svi putnici se podavili...

Krenulo je bilo obecavajuce... prvih 5 minuta...

 
2019-09-05 07:22:48

Semlin, finale: Kamion-dušegupka na Sajmištu

Srđan Fuchs RSS / 05.09.2019. u 08:22

Iako se protivrečnim izveštajima Turnera i Šefera ne može pokloniti potpuno poverenje, neke činjenice ipak nisu sporne. Opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova Feliks Bencler (Felix Benzler), kao što je već napomenuto, urgirao je još u avgustu deportaciju svih Jevreja. Pošto su jevrejski muškarci streljani odlučeno je krajem oktobra na jednom sastanku, na kome je učestvovao Fridrih Zur (Friedrich Suhr), jedan od Ajhmanovih predstavnika iz Berlina, da žene i deca budu internirani i deportovani u jedan "sabirni logor na istoku" čim to bude tehnički moguće. U decembru je Bencler ponovio svoj zahtev da Jevreji budu što pre deportovani, a pominjalo se naredno proleće kao najraniji mogući termin. Posle Šeferovog dolaska, Bencler je od njega takođe zahtevao da ubrza deportaciju Jevreja iz logora Sajmište u Rumuniju. Naime, i za Šefera i za Benclera, ovaj jevrejski logor sa svojim komplikovanim procedurama, smešten na teritoriji Hrvatske, sa snabdevanjem iz Srbije, čiji su čuvari spolja bili pripadnici Ordnungspolizei, dok se unutra nalazio pod upravom Sipo, predstavljao je "isuviše veliki teret". Nijedna instanca nemačkih okupacionih vlasti nije želela produženo postojanje Judenlagera. Na konferenciji u Vanzeu 20. januara 1942., Hajdrih je objavio svoju nameru da sprovede deportaciju sa zapada na istok. To je značilo da se Srbija neće rešiti svojih Jevreja njihovim deportovanjem u neposrednoj budućnosti, a Hajdrih je mogao da predvidi nove žalbe zbog ovog novog odlaganja. Istovremeno, u Hajdrihovoj Sipo-garaži dovršavana je gradnja posebnih kamiona-dušegupki namenjenih ubijanju jevrejskih žena i dece pošto bi njihovo streljanje bio isuviše nezgodan posao.

 
2017-05-14 10:44:31

Plastika

tasadebeli RSS / 14.05.2017. u 11:44

Позвао ја родитеље једног малог неваљалца у школу прошле недеље.

Дошла мајка. Ја јој испричам шта јој све мамино злато ради у школи, какве су му оцене, како се понаша...

Ћути јадна жена, не зна шта да ми каже...

Тек после неког времена прозбори:

"Разредни, причам ја њему исто као и ви.  Такав се родио, џабе му ја причам. Сваки дан му причам. Језик ми к'о да сам силиконе у њега ставила..."

 

 
2016-11-12 21:09:20

тероар

Черевићан RSS / 12.11.2016. u 22:09

(кад би се свет кретао само по правилима а не и изузецима био би тамница, те с'тога .....свако је херој своје драме)

 

јутро, буди ме мелодија шарки на капцима прозора док жмиркањем цедим мрак из очију. ветровито је ово поморавље но све више ме маами. ноћу уживам у треперењу звезда јер калота небеска је без смога умишљајући ,негде ваљда прочитано ,да је свету више стало до мене него што то јесте а то одрастањем нажалост заборављамо слуђени перфидношћу утонулих терминолошких разлика међуљудских недорека који се труде да угуше живот у нама.сећања посебно.дани су пак .....прича за себе.

 
2012-06-22 05:56:33

Sećarnik: Kraj Velikog rata

Dr M RSS / 22.06.2012. u 06:56

Te večeri, familija se okupila oko stola, bilo je tu i nekog sveta iz komšiluka, Erža je lepršala oko stola, dodavala hranu i veselo sipala vino, ponekad i pored čaše, jer nije skidala pogled sa Tome. Svako ko bi je pogledao, makar i ovlaš, video bi zaljubljenu ženu. Medjutim, sve oči su bile uprte u Tomu koga je deda  uzdizao u zvezde hvaleći  ga i nazdravljajući mu, činilo se, za svaki požnjeveni klas, sve dok mu lice nije dobilo boju plemenite tečnosti koja se kovitlala u čaši. Sličnu boju imao je i Toma, iako je vinom jedva okvasio usta; kao da se smežuravao na stolici jer mu se činilo da su mu tek minuli dogadjaji ispisani na čelu. Duboko u grudima osećao je neki nemir a knedla u grlu ga je gušila tako da od večere jedva da je nešto okusio. Prvi put u životu prekršio je neku od Božjih zapovesti  i savest ga je stavljala na muke. Posle nije mogao da zaspi.

 
2010-06-29 21:47:52

Karlos

Inner Party RSS / 29.06.2010. u 22:47

Posle Spilbergovog filma Munich iz 2005. i nakon filma Ulija Edela Der Baader Meinhof Komplex iz 2008. kinematografska mitologizacija i glorifikacija svojevrsne eksplozije politickog nasilja sedamdesetih godina XX veka se ove godine nastavlja skoro šestocasovnom TV sagom Carlos.

 

200px-CarlosPoster.jpg 

 

Ovo pre svega francusko ostvarenje (a u filmu se

 
2010-07-11 10:01:22

SMRT FEUDALIZMU, ŽIVEO FEUD I.

dragan7557 RSS / 11.07.2010. u 11:01

Uz rizik da me bilo ko optuži za levičara, anarho penzionera sa reumom kao Krkar prošlog nedeljnog prepodneva, a koja optužba kod mene nema nikakvog efekta, naučio sam da me optužuju za sve i svašta, jer pošto nemam reumu, niti sam levičar, a po najmanje anrho liberal itd. ove optužbe trpam u isti koš, a za odnošenje uredno plaćam komunalne usluge. Pojam komunalno je nastao od pojma  komuna iz kog posle pametni napraviše pojam, Komunizam. Čudi me da ovaj termin nije promenjen u skladu sa "demokratskim" promenama pa dobio naživ recimo demunalno ili slično.

Feudalizam

 
2013-02-05 22:20:53

Crnjanski u Lisabonu. (i ne samo on)

Dejan Tiago Stanković RSS / 05.02.2013. u 23:20

images?q=tbn:ANd9GcQyAu57o5pDDWvpZelcUDb6E-9DWGiVSxW2IwYw6UZo1dJtqqJ14wU ponendeljak, 7. aprila 1941. kada su na naslovnim stranama lisabonskih dnevnih novina osvanule vesti o jučerašnjem napadu Sila osovine na Jugoslaviju i razornom bombardovanju Beograda, u Odeljenje za protokol Ministarstva inostranih poslova Portugala stigla je depeša sledećeg sadržaja:
Misija Kraljevine Jugoslavije u Lisabonu ima čast da obavesti

 
2010-10-05 01:56:22

Domino efekat

nova_slika_srbije RSS / 05.10.2010. u 02:56
Da bismo ocenili dalekosežnost jednog istorijskog obrta, moramo ga se prvo prisetiti. Na prvi pogled moglo bi se učiniti da pad Berlinskog zida i ponovno ujedinjene dve Nemačke godinu dana kasnije, na izvestan način, predstavljaju reprizu nekih istorijskog događaja i da je istinska nacionalnost uvek u interesu svih naroda. Posle
 
2010-11-04 08:38:10

Zemljotres(i)

Dr M RSS / 04.11.2010. u 09:38

O skopskom sam vec pisao:JULiJA `63

Taj je bio najveći, I prvi koji sam doživeo.

A  onda je krenulo…

 

Mart `64, amfiteatar, krupni profesor u izgužvanom , davnobelom mantilu, sa hirurškom kapom na glavi( bila mu je zaštitni znak, verovatno mu je služila I kao šlofkapa),  snažnim , krupnim glasom, potrebnim da se anatomija dobaci do poslednjeg, najvišeg reda,  počinje da govori o srcu..

Nas nekoliko pretendenata na jedno srce koje se krilo ispod čarobnih grudi zelenooke, medenokose  princeze Jadrana gledamo naizmenično na

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana