- Paaaa, ja na fakultet, tata, idem da se ispišem.
- Što ćeš da se ispisuješ, pa tek si počeo da studiraš?!
- Pa za ovih nekoliko godina ne može da se kaže baš tek počeo.
- Ma što ti je to, ajde ne gubi nadu, završićeš ga.
- Vidiš da mi ne ide. Rešio sam i ne pokušavaj da me zaustaviš.
- Dobro jado, kako 'oćeš. Samo da ti kažem, ti možeš da odustaješ kol'ko 'oćeš, al' deda i ja nastavljamo!!!
A sada kreće tekst mog gosta Miše
Jedna vrsta priče je kada su se tvrdnje iz članka Bila Kviglija, koji uz njegovu dozvolu prevodim, pojavljivale u štajaznam tekstovima i izjavama Klajva Staforda Smita, poznatog međunarodnog advokata koji je zastupao interese nekoliko zatvorenika u konclogoru Gvananamo ili pak Endija Vortingtona, britanskog novinara, autora i blogera, kome je taj konclogor specijalnost, a sasvim je druga priča iliti new ball game kada te [iste] tvrdnje, u izjavi pod zakletvom [pdf fajl] za američki federalni sud, iznese pukovnik u penziji, koji je od 2002. do 2005. godine bio šef kancelarije [Chief of Staff] Državnog sekretara SAD, Kolina Pauela. Dakle, now it's official!
Gost autor: Wukadin
Dugo sam se kanio pisati o ovome, ideju držao u glavi (a gde bih inače) pa sam se najzad odlučio kada sam video šta o tome misli bloger Saša Radulović – sa kojim se oko nečega slažem, oko mnogo čega ne slažem, jer nisam veliki pristalica ekonomskog liberalizma. U svakom slučaju zanimljiva mi je kritika pravljenja feuda po Srbiji baš sa tih pozicija, što je već iskazao kada je bilo reči o Statutu. Tako, dozvoliću si da otpočnem sa citatom:
„Da bismo dobili šansu da preživimo partokratiju, moramo se decentralizovati. Da
Gost autor: Ivana Vitas Đelić
Kao trener i predavač imala sam priliku da radim sa pojedincima i grupama na obučavanju za korišćenje alternativnih metoda rešavanja sukoba i sporova. Jedna od najrasprostranjenijih i najpopularnijih metoda je medijacija, koja s razlogom zauzima vodeće mesto. Sama reč medijacija vodi poreklo od latinske reči “mediare” što znači posredovati.
Na ovim prostorima u protekloj deceniji sve je
gost autor: oort
Posvećeno D.K.
Opšta teorija čekanja
Generalni sekretar SE Torbjorn Jagland kaže da su reforme u Srbiji impresivne.
"Smatramo da će 2010. godina biti izuzetno važna za proces evropskih integracija celog regiona. Takođe, verujemo da će Evropska unija uvažiti naše napore koje ulažemo u cilju približavanja EU i da će, u skladu sa tim, Srbija u najkraćem roku steći status kandidata za članstvo u EU", istakao je premijer Cvetković.
Generalni sekretar SE je rekao i da je Srbija učinila mnogo u oblasti evropskih integracija i da je na putu da postane faktor stabilnosti na Balkanu, naglašavajući da SE sa posebnom pažnjom prati sva politička i druga zbivanja u Srbiji...
...iako je u pitanju konstantan love/hate relationship.....
Danas sam na facebook-u , na zidu grupe Inicijativa za inkluziju VelkiMali pročitala divan tekst i želim da ga podelim sa vama.
Mislim da će značiti onima koji su otputovali u Holandiju, a nadam se da će biti zanimljiv i ovima koji su bili ili planiraju da putuju u Italiju. :)
Emily Perl Kingsley je spisateljica i članica tima koji je radio dečiju emisiju Sesame Street, majka Džejsona, mladića sa Down sindromom i zastupnica prava dece i odraslih sa invaliditetom.
Dragi blogeri,
danas je moj gost kolega bloger sa nikom "6000_studenata_ff". Tema je uzurpacija studentskih organizacija od strane najvećih stranaka u Srbiji. Mail koji sam dobio od njega prenosim u celosti, bez izmena:
Neformalna grupa studenata (simbolično smo se nazvali Koalicija 6000, jer zastupamo interes svih studenata Filozofskog fakulteta) bez zajedničke ideologije, bez velike kohezije, bez harizmatskih lidera, samoinicijativno je pokrenula akciju u kojoj se zahteva ponavljanje izbora za Studentski
Ljudi odvajkada na najrazličitije načine ubijaju vreme trudeći se da ono ne ubije njih. U redovima za nove putne isprave, recimo: od ideje da, dok u pola glasa psujete administraciju, organizaciju i propise, malo poubijate okolinu i sebe pride, do ideje da ubijete samo vreme - mali je, ali značajan korak. Paradoks (redova, a i nas u njima) je u tome što i najduže čekanje, besplodno uglavnom, neki od nas plodonosnim umeju učiniti: ne slučajno, sasvim sam siguran, ideja za ovaj tekst nastala je u jednom od tih redova. Autor je moj i Vaš večerašnji gost – babmilos.
Znate li šta je jedna zemaljska godina? Za neupućene i zaboravne, to je vreme potrebno da planeta Zemlja načini jedan pun obrt oko matične zvezde, Sunca. A šta je jedan dan? Naravno, vreme potrebno da planeta Zemlja načini jedan pun obrt oko sopstvene ose rotacije. Ova dva pojma očigledno nemaju puno toga zajedničkog osim što su oba vremenske veličine. (Ne postoji suštinska korelacija godine i dana.) Međutim, zanimljiva je činjenica da su ta dva pojma uveliko po meri čoveka: dan je usaglašen sa ciklusom naše radne energije, a godina sa životnim kapacitetom. Jedna godina traje 365,2422 dana. Zašto baš toliko? Nema razloga, u pitanju je slučajnost.