Jeste, toga ima svuda. I "u Evropi". I baš me briga. Ja ne živim tamo. Ja živim ovde.
Dijalog dve dijabole
Vreme: danas oko 12 i 30
Mesto: Beograd, okolina Ade
Zima je ovde (bila) neobična ove godine. Kada sam se vrato iz Srbije pred samu Novu godinu (29. decembra) bašta je bila puna narcisa. Međutim, pre desetak dana krenuo je hladan talas. Prvi put da sam čuo da je u uobičajenoj rečenici turskih meteoroloških izveštaja, "hladni talas dolazi sa Balkana", Balkan zamenjen Sibirom.
AleXandar Lambros
Fotografije izložene na ovoj virtuelnoj izložbi delo su španskog umetnika Fernanda Bajonea. Njegova madridska izložba nedavno je otkazana zbog anonimnih pretnji iza kojih, po svoj prilici, stoje crkva i verski fanatici.
A kada je cenzura u pitanju, kako to lepo reče Vajld, reći šta čovek zaista misli postaje više od moralne obaveze, to postaje zadovoljstvo.
Zadovoljstvo mi je da, putem ovog bloga, gerilski potpomognom borbu protiv cenzure i suprotstavim se pokušajima zabrane slobode misli i izražavanja ... istovremeno mi je drago da domaću kulturnu ponudu obogatim za jednu mini izložbu španskog umetnika.
Fernando je, inače, izjavio, da mu namera nije bila da uznemiri hrišćane (meni jeste) već da izrazi svoje poglede na to kako bi Isusov život izgledao da je rođen u naše vreme.
Njegova svetost stiže sutra u 9.30 na surčinski aerodrom gde ću biti u masi pionira koji ga dočekuju i veselo se osmehuju. Čim njegova svetost napusti aerodrom ja ću se baciti na pod i ljubiti zemlju kojom je prošao. To je moj radni zadatak.
Znači, moj sutrašnji plan kretanja je Surčin, Palata Srbije, Groblje oslobodilaca Beograda, Vukov park, Hram svetog Save, Predsedništvo Srbije, Skupština Srbije, Patrijaršija, centar „Sava“, Surčin. Gde god on prođe, ja ću da ljubim.
Kao što vidite sutra imam jako puno posla. Ne žalim se, ovi drugi što će da ljube pozadinu njegovog preosveštenstva su gore prošli.
U čast njegove svetosti napravio sam malu umetničku izložbu da izrazim svoju zahvalnost što je našao vremena da nas poseti.
Ne znam skoro nikog ko ne voli naučno-popularne TV programe o prirodi, naročito o životinjama. Svašta se u njima dalo videti, od raznoraznih oplođavanja, rađanja i stasanja životinja, pa do takođe raznoraznih smrti u raljama, kandžama i sličnim alatima predatora. U ovom drugom neki uživaju do mere da se dobar posao pravi snimcima predatora kako ubijaju svoj ručak. Nisam od tih.
Moram da objavim "disklejmer": post sadrži fotografije ručka crne guje, ko ne vole bolje da ne otvara.
Već duže vreme se spremam da korenito promenim svoj pravac, smer i ugao gledanja na život u odsudnom pokušaju da postanem intelektualac, možda i neshvaćen ali svakako ponosan, svestan vremena koje neumitno curi kao iz pokvarene pipe dok oluje šibaju sumnjom izmučeni duh, kolebljiv pa što ne reći i zastrašen pred sudbonosnom odlukom.
Sada je vreme i ovo je mesto:
Proza je, dakle, passe. Živela poezija.
Kada čovek pročita naslov pomislio bi da idem sa stočne pijace, a ja zapravo pričam o blogerima. Samo iskusni korisnici Brajove azbuke možda nisu primetili kakvim se tonom sve češće i sve više pišu komentari na blogu. Autori sve čećše dobijaju dojave u moderatorskom panelu da brišu neke komentare. Moj vispreni prijatelj Horatio, koga nema već par nedelja bi rekao “čemu?“. Ne znam ni ja, zar toliko ljudi
Otvaranje vrata na zagušljivoj prostoriji. Kakav čas! Leto koje je propalo u mutljaku kišnice, vesti sa juga i zveckanje cevima svih dužina, narastanje socijalnog besa i produbljivanje opšte melanholije, bezidejnost nacije koja čeka u euro-hodniku da izađe nekoliko službenika i svako od njih joj ponaosob kaže je li predati dokument u redu, naša dvostruka ekonomska kriza... i tako dalje - teskoba, znoj... Ne sećam se da je skorije, u ovolikoj meri, bilo neophodno da se desi nešto pozitivno i živo da u stvarnost vrati makar podsećanje da je proces disanja moguć. I, onda, nailazi ... EXIT !
Ponekad sam srećna što Aleksa neke stvari ne razume.
Sigurna sam da bi on bio nesrećan kad bi shvatio da ga neko vidi kao uveo, siv, iz zemlje iščupan cvet, a drugu decu kao nasmejano cveće raznih boja.
P.S. Ovo je plakat Dečije nedelje koja je ove godine posvećena inkluziji i pravima