izvor: Novi PLamen / http://www.facebook.com/groups/152894931252/
"Sedam tačaka o ratu u Libiji"
Domenico Losurdo
Sada i slijepci mogu vidjeti
1. Da se radi o ratu koji je izazvao NATO. Ta istina uspijeva prodrijeti i kroz filtere buržoaskih "informacija". U "Stampi" od 25 augusta Lucia Anunciata piše: "to je jedan potpuno 'eksterni' rat, to jest rat kojeg izvode snage NATO-a"; "zapadni sistem je pokrenuo rat protiv Gadafija". Jedna karikatura iz "International Herald Tribuna" od 24. augusta prikazuje "pobunjenike" kako
ПРЕДСЕДНИКУ ВЛАДЕ
РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ
На основу члана 133. став 1. Устава Републике Србије и члана 23. став 1. Закона о Влади подносим оставку на место Министра привреде у Влади Републике Србије.
О Б Р А З Л О Ж Е Њ Е
Premijer Srbije nije covek koji jedno prica drugo radi, vec je osoba koja uglavnom radi sve suprotno od onog sto prica. I sa timm, kao ni zbog tog, ocigledno nema problema.
To sto Aleksandar Vucic nema problema sa sopstvenim lazima je iskljucivo njegov licni problem. Medjutim,(nedostatak) reakcije domace, ali i strane publike na nekad stvarno notorne lazi srpskog premijera jeste tema vredna analize.
, Brisel je samo nastavio sa svojom pragmaticnom ulogom u kvazireformskoj predstavi u izvedbi vladeSrbije, ovog puta Aleksandra Vucica.
Ako je u Srbiji postojalo tačnije, u budućnost zagledano, poređenje, onda je to Dužan ko Grčka. Neizgovorivih i još teže prebrojivih 300 milijardi evra + 30 milijardi istovalutne budžetske rupe. Toliko je težak grčki problem, koji se zahvaljujući njenom članstvu u EU i evrozoni, već danima budi među prvim vestima svih evropskih medija.
Pekara, danas oko 11:00
S vrata vidim da su na polici ostala još samo dva ražena i jedan mešani. Od moje ljubljene Rustike ni traga ni glasa. Ispred mene pop i jedna mlađa komšinica. Nesrećna radnica, koja me je zapamtila po konstantnim kritikama (Što pekara radnim danima radi samo do 15:00 h, kad je lokalna pijaca otvorena do 20:00? Što nikad nema dovoljno 'leba?), čim me ugledala, počela da sleže ramenima, uzdiše i sakriva se iza polica. Ne sačekam da dođem na red, već krenem da penim prekoreda.
Ugovor o kreditu je obligacioni odnos. Principe obligacionih odnosa čovečanstvo je stvaralo, testiralo i usvajalo hiljadama godina. Kroz praksu, generacije i vekove.
Uz uobičajenu želju za dobro zdravlje, sreću i uspeh u novoj 2014., svima Vama (tj. nama) želim da ona bude inovativna, što nam je itekako potrebno u ovoj ekonomskoj situaciji.
Postoji široki konsenzus u akademskoj sredini, privredi, ekonomskoj politici i zajednici uopšte, zasnovan na brojnim istraživanjima, da ključ ekonomskog rasta leži u poboljšanju produktivnosti. Takođe postoji široka saglasnost da povećanje produktivnosti dolazi kroz inovacije. Što više pronalazača imamo, više otkrića i novih ideja, to smo svi smo kao društvo, pa i kao pojedinci bogatiji. Ovo odmah dovodi do pitanja: kako možemo da povećamo broj pronalazača i inovatora? Pitanje je sve važnije u svetu, pa i kod nas, obzirom na sadašnju ekonomsku krizu i sadašnje pritiske na finansije u javnom sektoru, kao i rastuće troškove visokoškolskog odnosno univerzitetskog obrazovanja.Nije ovo samo kritika crkve već opis stanja i podstrek za razmišljanje zašto smo tu gde jesmo, šta su hteli oni koji su poveli i gde su svoje narode i države doveli.
I pored svega što se izdešavalo među nama, među njima i između nas i njih, i pored upinjanja svih nacionalno osveštenih i osveštanih da dokažu kako smo različiti, svakim danom u svakom pogledu pokazuje se da smo mnogo isti. Istost ili sličnost se mnogo lakše vide na promašajima i glupostima iz prostog razloga jer je toga mnogo više nego dobrih rezultata i pametnih rešenja.To može da se pokaže uporednim analizama bilo koje oblasti počev od ekonomije, politike, državnih strutura, stranačkih aktivnosti, kulture, sporta, umetnosti pa i delovanja i pozicije crkve u državi i društvu.Da je svaka sličnost mnogo više realnost nego slučajnost dovoljno je da se iz ozbiljnije analize aktuelne situacije izostave konkretna imena država, ličnosti, gradova i crkava ili umesto reči Hrvatska, hrvatski, Zagreb, HKC staviti Srbija, srpski, Beograd, SPC itd. Upravo to se može videti iz sledećeg teksta Heni Erceg :
«Kada bi se postavilo nagradno pitanje – tko je najbezobzirnija, socijalno potpuno neosjetljiva institucija,
Борба добра и зла главна је тема скоро сваке бајке, па и неких које је обрадио чувени Дизни. Није то случајно, јер се кроз морални филтер пропушта све што радимо на овом свету. У бајкама је лако јер је цела та ствар жестоко поједностављена и идеализована - постоји јасна дихотомија између добра и зла, али у животу та граница често није сасвим јасна. Зато смо закључани у вечној дискусији о моралности овога и онога, а неке од (привремених) закључака смо „извукли испред заграде", прогласили законом и на тај начин се као друштво одредили према добру и злу. Ево једне такве теме.
Papa ne može Stepinca proglasiti svetim. Za to su krivi biskupi koji godinama pokušavaju rehabilitirati NDH
Papine riječi o Stepincu i Irineju izazvale su skoro jednaku tjeskobu, zbunjenost i osjećaj nemoći i nepravde, kao svojedobna osuđujuća presuda generalu Gotovini