Autor: Rodoljub Šabić
Nedavno su moji saradnici primili, jednu zaista zanimljivu grupu gostiju. Čak i po kriterijumima zaposlenih u Službi poverenika, naviknutim na intenzivnu komunikaciju, u različitim situacijama sa različitim ljudima sastav grupe nije bio uobičajen.
Gosti su bili medicinski eksperti, 19 lekara, uglavnom načelnici različitih organizacionih jedinica u Urgentnom centru i Kliničkom centru Srbije. A do posete je došlo na njihovu molbu i inicijativu a povodom nedoumica i nejasnoća „sa kojima se zaposleni u medicinskim ustanovama suočavaju svakodnevno u radu, a u vezi sa zaštitom podataka o ličnosti“.
Autor: Rodoljub Šabić
Kada je Vlada utvrdila i uputila na usvajanje Narodnoj skupštini Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, smatrao sam svojom obavezom da ukažem na to da je odredba čl. 45. st. 2., izuzetno loša, čak opasna. Reč je o odredbi koja predviđa da se ovlašćenja nadzornog organa (predviđeno je da to bude Poverenik) da ima uvid u podatke, zbirke podataka i prostorije, ovlašćenja inače neophodna za normalno obavljanje funkcije "mogu ograničiti iz razloga državne ili javne bezbednosti... sve dok ti razlozi traju".
Ovakva
Autor: Rodoljub Šabić
Nedavno je, u odgovoru na jedno poslaničko pitanje, Minstarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija saopštilo da je formirana Radna grupa sa zadatkom da pripremi “Pravilnik o tehničkim zahtevima za uređaje i programsku podršku za zakonito presretanje elektronskih komunikacija i zadržavanje podataka o elektronskim komunikacijama”.
Ovo znači da se aktuelizuje jedno, na prvi pogled “tehničko”, ali zapravo, za ljudska prava, suštinski bitno pitanje, koje je već prilično dugo “pod tepihom”.
Autor: Rodoljub Šabić
Broj žalbi koje zbog povrede prava na slobodan pristup informacijama podnose građani, novinari, mediji i drugi stalno raste.
Ilustracije radi - u 2009. godini broj registrovanih predmeta kod Poverenika, u oblasti slobode pristupa informacijama, bio je 1865. Godinu dana kasnije u 2010. taj broj je bio 2898, dakle, za oko 55% veći. A samo u prvih pet meseci 2011. godine registrovano je preko 1700 predmeta što znači da bi ih, ako se takav priliv nastavi, u 2011. moglo biti i preko 4000, da će i u ovoj godini procenat uvećanja biti izuzetno visok.
Autor: Rodoljub Šabić
Nedavno je BIRODI (Biro za društvena istraživanja) objavio svoj „Alternativni antikorupcijski izveštaj".
Radi se o rezultatima jednog zanimljivog istraživanja koje je za predmet imalo postojeći antikorupcijski pravni okvir, njegovu sadržinu i primenu, kao i ocenu delovanja, odnosno integriteta („antikorupcijske održivosti") antikorupcijskih tela, odnosno državnih organa čiji zadatak je borba protiv korupcije.
Izveštaj mi je bio vrlo zanimljiv, dvostruko zanimljiv.
Autor: Rodoljub Šabić
Vest da je Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, nakon sprovedenog nadzora nad izvršavanjem obaveza iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti podneo zahteve za pokretanje prekršajnih postupaka protiv 14 ministara u Vladi Srbije izazivala je u poslednjih nekoliko dana dosta veliku pažnju medija.
To sa stanovišta afirmacije ovog zakona, razume se, nije loše. Ali, manje je dobro što je glavni razlog za „pažnju" bila činjenica da su „predmet" visoki funkcioneri, a ne nešto daleko važnije. Isto to važi i
Autor: Rodoljub Šabić
Pročitam u novinama da je „Povereniku za informacije u nekoliko navrata od početka godine objašnjena procedura upisa u posebne biračke spiskove". I, što se retko dešava, budem zadovoljan zbog toga što jedan ministar, jer reč je o izjavi ministra za ljudska i manjinska prava, dezinformiše javnost. Izjava je potpuno neistinita, na moju sreću, jer da je tačna imao bih ozbiljnih razloga da se zabrinem za sopstvenu inteligenciju. Naime, procedura upisa u poseban birački spisak za izbor nacionalnih saveta nacionalnih manjina uređena je zakonom potpuno
Autor: Rodoljub Šabić
Stidljivo, gotovo neprimećeno, promakla je vest da je javno tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja novinarki B92 zbog toga što su objavljivanjem transkripata prisluškivanih telefonskih razgovora nekadašnjih rukovodilaca JP „Putevi Srbije" u vezi sa slučajem „drumska mafija", navodno odale nekakvu tajnu. Šteta, jer je reč o vesti koja je zaista dobra, ne samo za Ivanu Momčilović, Antigonu Andonov i Jasminu Karanac.
Dobra, jer epilogu slučaja, poznatog kao „drumska mafija", dodaje dozu pravičnosti, koja mu inače nedostaje u popriličnoj