2009-06-04 12:39:42

Drugi padež za 5.jun *

gordanac RSS / 04.06.2009. u 13:39

* posvećeno svetskom danu zaštite životne sredine (WED), odnosno Petom Junu koga su UN 1972. proglasile za "World Environment Day", koji se ove godine planetarno obeležava u Meksiku (Mexico 2009., dia mundial del medio ambiente)

engoing-green-expo.png...a s pokušajem postavljanja pitanja i traženja odgovora iz drugog padeža (genitiva), dakle:

"OD KOGA ILI OD ČEGA ŠTITIMO ŽIVOTNU SREDINU ?"

Ljudi, kao vrsta evolutivno nastala na "trećem kamenu od Sunca", nemaju spontanu, genetsku sposobnost za uviđanje, definisanje i ostvarivanje - opšteg, zajedničkog  interesa (neki autori to nazivaju "Tragedy of the Commons", što je Garrett Hardin stavio kao naslov svog članka iz 1968.). S malo sasvim razbarušene pesničke slobode u opisivanju malenih promena kojim evolucija dovodi do boljeg prilagođavanja neke vrste, moglo bi se zamisliti da je, (van ljudske volje i uticaja, naravno !), prva metafora za "ugovor sa Mefistom" (tako popularna metafora eonima kasnije!) bila upravo "evolutivna trgovina" kojom smo, u zamenu za svest, um, razum i kreativni intelekt na koje smo tako ponosni - izgubili alele kojima spontano i genetski imamo svest o opštem, zajedničkom interesu grupe, odnosno vrste. Što se nije dogodilo drugim živućim (ili evolutivno nestalim) vrstama koje žive u jatima, rojevima, krdima, čoporima, stadima, kolonijama, simbiozama, društvima, u zajednicama bilo koje vrste i oblika. Ljudima za definisanje opšteg, zajedničkog interesa trebaju - posebne, smišljene, ljudske regulacije (zakona, pisanih ili nepisanih propisa i pravila), i to obično tek posle događaja očite štete (bilo kog porekla) načinjene po sve ili po većinu ljudskog društva.

Prilično dugo vremena ljudi su, čak, našu zajedničku životnu sredinu zvali "čovekovom okolinom", kao da sva ta divota oduvek postoji samo zbog ljudskih bića.. Jes`, paz` da nije čovekova!? Ali takva upotreba jezika ukazuje na to kolika je arogancija prisutna ponekad u svima nama koji smo samo ostrva u moru drugih ostrva bez kojih ne možemo i ne umemo. A stanje naše životne sredine je dokaz  koliku i kakvu štetu arogancija i bahatost može da napravi.

 
2010-12-26 02:05:30

Kako je nastao slon

mlekac RSS / 26.12.2010. u 03:05

Ovaj se blog, moglo bi se reči, odavno krčkao, ali, eto, trebao mi je šlagvort. A onda Albicila napisa svoj blog o slonovima (http://blog.b92.net/text/16847/OTKRIVENA-NOVA-VRSTA-SLONA/) i podseti me. A Jelica zatraži da čuje priču. I htela sam, prvo, da vam legendu o postanku slona prepričam svojim rečima ali, onda sam se setila da postoji neko ko je to već uradio mnogo bolje i izvornije.

CAC1CXO7.jpgVelika mi je čast i zadovoljstvo da vam predstavim jednu od mojih najdražih prijateljica iz Mauna - Bontekanje Botumile, za prijatelje, Bonti.

Bonti je višestruko nagrađivana dečija spisateljica iz Bocvane koja piše priče na osnovu legendi i predanja koje je slušala od svojih starijih. Priča pred vama je legenda plemena Jei (Bayei), koje živi na severu zemlje u oblasti oko Mauna i delte Okavanga.

Reč ima Bonti: 

 
2010-08-07 06:03:17

Imala sam farmu u Africi...

Milutin Milošević RSS / 07.08.2010. u 07:03

Imala sam farmu u Africi, u podnožju Ngong brda. Ekvator prelazi preko njih, nekih sto milja na sever. Farma leži na na visini od preko šest hiljada stopa. Tokom dana, imaš osećaš da se uzdižeš, sve do sunca, ali rana jutra i večeri su bili jasne i mirne, a noći tamne.

13KB.jpg

Muzej Karen Bliksen je jedno od najzanimljivijih mesta u Najrobiju. Najpre zato što nosi sobom zanimljivu priču koju je glavna učesnica kasnije pretočila u hvaljeni roman, po kome je snimljen izuzetan film. Nekako se sve poklopilo u toj priči: sled dogadjaja koje samo život može da osmisli, elegija jedne žene pretočena u reči koje plene, i izvrsno vidjenje prikazano svima nama na filmskom platnu.

 
2012-10-20 20:53:51

Cyberwar: Pearl Harbor, Tallinn Manual

Dragan Pleskonjic RSS / 20.10.2012. u 21:53

cyber-war1-e1307972219338.jpgMediji su ovih dana posvetili dosta pažnje izjavi Leona Panete, američkog ministra odbrane, a ranijeg direktora CIA, koji je nedavno upozorio da se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa mogućim sajber napadom u rangu Perl Harbora. Vest koja nije dobila publicitet u medijima, barem domaćim u Srbiji jeste pojava Talinskog priručnika (engl. Tallinn Manual), koji je pripremila nezavisna „Grupa međunarodnih eksperata" na poziv NATO CCDCOE (Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence). Ovaj priručnik, koji je rezultat trogodišnjeg rada ekipe stručnjaka, naročito pažljivo se bavi pitanjem kako se postojeće norme međunarodnog prava primenjuju na ovaj „novi" oblik ratovanja. Trenutno je raspoloživ nacrt, a do kraja godine bi trebalo da se pojavi i finalna verzija.

 
2012-10-27 22:26:52

50

Goran Vučković RSS / 27.10.2012. u 23:26

Hvala, Vasja.

-Vasili-Arkhipov-009.jpg

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
2017-05-10 21:43:12

Muzika sfera

nsarski RSS / 10.05.2017. u 22:43

 

 exoplanet20170223b.png

Pre nešto manje od 3 meseca NASA je objavila otkriće planetarnog sistema TRAPPIST 1, u sazvežđu Vodolije, na rastojanju od oko 39 svetlosnih godina od nas. Zvezda je približno veličine našeg Jupitera, dakle ne preterano velika. Ova vest je posebno uzbudljiva jer se radi o sedam planeta koje se nalaze na takvim rastojanjima od matične zvezde da je na njima, barem u principu, moguć razvoj života.

 
2008-04-21 23:04:18

Naša samohrana Mama *

gordanac RSS / 22.04.2008. u 00:04

*zemljana, vodena, vazdušna i vatrena Planeta Zemlja ima svoj Dan, 22.04.,  koji su joj odredila njena nestašna, nevaljala i šašava deca – mi, ljudi,  kojima je ona utočište i dom u Univezumu

ili

- kako naša samohrana Mama Zemlja nema nikoga osim nas, a verovatno se često pita „a zašto je to dobro?“ -

 

BiDvM97Mmkp?pid=6276264462766223858&oid=118017478509654084971Dan Planete Zemlje ustanovljen je da bi bilo moguće bar jednom godišnje zastati, razmisliti, pogledati malo okolo sebe i porazgovarati o tome šta sve radimo ovoj našoj planeti otkad je nastanjujemo. Mi, deca XXI veka, možda ne znamo šta su sve o njoj mislili naši prethodnici u gotovo 60 vekova pisanih ljudskih tragova koje smo ostavljali ili još mnogo duže, čitajući tragove koje je ona sama o sebi nama ostavljala, ali možemo se saglasiti da nam je prva stvar na koju pomislimo danas kad kažemo „Zemlja“ – „ajoj što smo je zagadili, devastirali, ajoj što joj nemilice trošimo resurse, ajoj šta ćemo ostaviti onima koji dolaze posle nas!“.

Potrošiti 100 vekova sticanja znanja da bi se prilično brzo i efikasno „razbucala“ planeta na kojoj smo nastali – zvuči prilično nerazumno. Takvi smo mi ljudi – šašava vrsta. Ali – jedna je Majka Zemlja, pa nas trpi, šta će? Da nas „strese“ sa sebe ne može ( a možda bi joj bilo malko i žao, msleeeeeem, ipak smo njeni :))), može samo da nas upozorava, i ona to čini, računajući da će neko nešto preduzeti u njeno ime, zaštititi je i očuvati za generacije koje dolaze.

O tome je, uglavnom, Dan Planete Zemlje.

 

Nije nepoznata stara izreka da se pristojnost svakoga meri njegovim pristojnim odnosom prema drugima, da je čovek srećan onoliko koliko je drugih učinio srečnim, da je dobar čovek onoliko koliko je dobar i nesebičan prema drugima, itd, ali ne koliko se ko time hvali već skromno prepusti da to drugi vide . Za razliku od takvih , narod kaže da nepristojne i budale ne treba tražiti, same se jave.

23270_127969610559911_8363_n.jpg

Upravo je je putovanje našim gradskim prevozom prilika da se svašta vidi , čuje i doživi , od nestašluka mladih do bezobrazluka i prostakluka onih kojima to ne priliči.Upravo kada vidimo kako se ponašaju neki koji su babe i dede , pa još kao dame i gospoda,  ne treba se čuditi bezobrazlucima unuka.

Lepo domaće vaspitanje nalaže da mlađi ustupi mesto starijima, muškarci damama, a svi, bez obzira, trudnicama i majkama sa decom.

S tim u vezi evo priče o jednom od ružnih događaja u autobusu GSB.

 
2009-03-06 19:00:27

Muslimani, SAD & Al Kaida

Budimac RSS / 06.03.2009. u 20:00

phone.6254.jpgOno malo čitalaca koji su čitali moje tekstove iz doba potpalublja će možda prepoznati ime dr Stivena Kala (Steven Kull), na čije sam se istraživanje i svedočenje pred američkim kogresom oslonio pišući tekst O antiamerikanizmu (koji eno ga tamo čami pročitan od svega 68 ljudi dok ovo pišem).

Elem, dr Stiven Kal i organizacija kojom predsedava (World Public Opinion) je nedavno objavila rezultate novog istraživanja javnog mnjenja obavljenog u zemljama sa većinskom muslimanskom populacijom. Naslov članka o studiji je baš rečit: Muslim Publics Oppose Al Qaeda's Terrorism, But Agree With Its Goal of Driving US Forces Out

 
2011-01-15 19:23:35

Tri kondomova dana

Bojan Budimac RSS / 15.01.2011. u 20:23

ili Ono što se od silne galame slabije čulo o Vikiliksu

Vikiliks je ukrao četvrt miliJona tajnih dokumenata Stejt dipartmenta i objavio ih na svom sajtu. Je li tako?

Nije.

U toj rečenici osim objekta ništa nije tačno, a da budem precizan objekat je 251.287 depeša Stejt dipartmenta.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana