2010-04-08 23:30:08
Život

Dama sa petlje

miloradkakmar RSS / 09.04.2010. u 00:30

 Poslednjih desetak martovskih dana stalno sam putovao do Novog Sada. Za tridesetak minuta putovanja upoznavao sam se sa novinama koje sam uočavao, prepoznavao mesta za koja me vežu lepe uspomene, a na kojima su izgrađene nove poslovne i stambene zgrade u betonu i staklu. Pomalo bezdušno za mene naviknutog na jednostavnost življenja, nenaviknutog na pompeznost, naglo menjanje stvari iako nemam ništa protiv novina ako imaju svrhu, upotrebnu vrednost u trgovačkom i etstskom smislu. Pa, čak i onda ako nemaju to, a drugima se sviđa, vide nešto što ja ne mogu.

   Naročito me se dojmila Temerinska petlja, još uvek nedovršena, tera se samo pravo preko auto-puta, prilazni putevi još ne funkcionišu, sade zelenilo, ispod, auto-put u jadnom stanju, od krpljenja, iako se godinama obnavlja, dopunjava...

 
2010-03-24 08:07:35
Život

POSETA

miloradkakmar RSS / 24.03.2010. u 09:07

Bio sam u poseti majci i ocu. Otac mora u bolnicu. Operacija. Stari su.

Nisam ih nikada video tako skrušene. Nemoćne. Smeh im se oseća na strah.

Svaka bora progovara. Varenika. Drača. Bajam. Kamen. Bevanda. Janjetina. Smreka.

Oživeli su u trenu. Mleko. Bodljikav žbun. Cigla. Špricer. Prasetina. Bagrem.

Kiša nikako da padne. Proleće je. Vreme joj je. Narednih dana biće sunčano i toplo.

Kome je do vremena? Svima. Da nema vremena ne bi znali kad smo počeli i kada ćemo završiti. Zašto da se završava? Zato što

 
2010-03-21 13:58:55
Društvo| Zabava| Život| Životni stil

Šta se radi u penziji!?

miloradkakmar RSS / 21.03.2010. u 14:58

   Napokon sam saznao, u penziju sam mogao da odem pre dve godine, mogu to da uradim i sutra, ali neću.Više od godinu dana okrećem telefone, šaljem dopise, zahteve, traženu dokumentaciju, taman sredim nekih deset godina radnog staža, ono se ispostavi da u tih deset nisu sređeno još dve. Sređeno je i to za pet minuta telefonskog razgovora. Pravnica u Fondu PIO zna svoj posao. Nije bilo dođite ili nazovite  za nedelju dana, nego razmotriću i sutra šaljem listing. I bi tako. Sve uslove po Zakonu ispunjavam. I ja se prepadoh. I ne znam šta ću. I ne znam gde ću. I ne znam šta ću da radim u penziji. Zar sam toliko radio da ne radim ništa!?

 
2010-03-06 20:26:20
Ljubav| Život

Sloboda kasno stiže !?

miloradkakmar RSS / 06.03.2010. u 21:26

  Bila je mlada, lepa, poželjna, vredna i pametna. Sve joj je to davalo nadu u ostvarenje sna o sopstvenom životu sa voljenim čovekom i mnogo dece. Govorila je: proćiće i ovaj dan znoja i suza, žrtva je neophodna bilo kolika da je, vratiće se desetostruko...svako ima svoju slobodu samo je treba dosegnuti. Ali, prolazili su dani, nedelje, meseci, godine, decenije, ostvarenje sna nigde. Ostao je začauren u snovima o snu. Postajao je stvarnost. Ogledalo je bilo jedini svedok promena na licu i duši. Video sam je pre neki dan, konačno je dočekala svoju slobodu, ali kao da joj ne treba. Saznao sam to od ogrubelih obraza, očiju punih neverice, nesigurnih ruku, hoda nenaviklog na odmor.

 
2010-02-17 01:06:59
Politika| Zabava| Život

Šta sam hteo, a nisam smeo ...!?

miloradkakmar RSS / 17.02.2010. u 02:06

 

   Hteo sam da naslov bude drugačiji, konkretniji, otvoreniji, da bude sažetak, a ne nešto uopšteno, okolišno, sramežljivo, npr. “zašto ne smem nekom da kažem NE“,“zbog čega ne mogu da odolim lepim ženama“,“zašto mi je politika gadljiv, a od nje /posredno/ živim”,“kako to da svi imaju para, a ja ne“,“zašto ne prelazim semafor na crveno“, “zašto izbegavam svađe“, “zbog čega još trpim tapšanje po ramenima“, “zašto je linija nezameranja najpogodnija“….Možda bi ovim naslovima već započeo konkretnije pisanje, brže “otvaranje“, možda su sami naslovi odgovori ili ih ne želim, pa odugovlačim. Neću rešenje soptsvenih muka. Čudo koliko sam privikao na njih. Kada ću da ih se otarasim? Ali, to je druga tema.

 

 

  U noći između subote i nedelje u Temerinu je mučki napadnuta “Devojka koja se češlja“. Noćni razbojnici, verujući samo u silu, divljački su nasrnuli na njenu lepotu, nežnost, nevinost, postojanost u vremenu i prostoru.

 
2010-02-02 00:01:41
Hobi| Nostalgija| Zabava| Životni stil

Lepota kafanskih zabluda

miloradkakmar RSS / 02.02.2010. u 01:01

   Ako hoćeš da upoznaš ljude, da vidiš stvarno kakvi jesu, onda ne izlazi iz kafane. Pre 30-ak godina tašta mi je u nekoliko navrata dobronamerno uputila primedbu, u vidu pitanja „zašto svakog dana moraš u kafanu.„ Moj odgovor je bio iskren „da se vidim sa ljudima i prijateljima, dogovorim posao, saznam ono što sam propustio, odigram koju partiju karata, i naravno, uz sve to, nešto popijem.„ Bilo je tako. Kafana je institucija duše, mesto rasterećenja, oduška, bezbrižnosti, iskrenosti, inventivnosti...na čijim se vratima misao povučena spolja prekida i počinje druga namenjena i važeća samo za taj prostor. U njoj se rađaju specifični odnosi, alkohol nema veze sa tim, u kojima nije bitno ime, reč je neprikosnovena, razgovor otvara začepljene „retorte„ čovek otkriva sebe do srži...a šank pamti nedovršene slučajeve i sledeći put podseća gde se stalo, nutka pomoć kao starije čeljade deci bombonu.

 

  Da li je slučajnost da se na Savindan, 27.januara rodio Lukijan Mušicki, vladika, prosvetitelj, pesnik, poliglota...? Verujem da nije. Velikan koji je bio ispred svog vremena, a o njemu se tako malo zna! Nema godišnjicu, retko se spominje njegovo ime, sem u rodnom Temerinu u kojem odnedavno ime Lukijanovo nose kulturni centar, srednja škola, izviđačka organizacija. Ispred opštinskog zdanja postavljena je bista Lukijana Mušickog. Povodom 233 godine rođenja, KIC “Lukijan Mušicki“ 11.februara u Temerinu će upriličiti veče “Lukijan Mušicki i 21.vek”- govoriće dr Sava Damjanov, dr  Šandor Pal i studentkinje književnosti Korana Milanko i Margita Tot. Biće otvorena izložba fotografija i dokumenata o Lukijanu Mušickom.

 

 
2010-01-19 01:04:08
Ljubav| Život

Febris reumatica i Crvenokoso Sunce

miloradkakmar RSS / 19.01.2010. u 02:04

   Nisam ni sanjao da ću zamrziti jesen, da neću više uživati u njenim čarima, bojama, šuštanju lišća, vazduhu, svetlosti, nagoveštaju novog...što me je očaravalao, dovodilao do ludila, jer kako nazvati stanje opšte izbezumljenosti zbog pronalska u drugome biću nečeg što ti ne da mira, što te danju i noću podbada, milo, ali zaboli ako uzročnik bar ne pomisli na posledice ili ih ne pomiluje rečima. Taman sam se osilio u prilaženju devojkama, bez straha, da će me ignorisati, išao u grad, gledao ih pravo u oči, počele mi se svidjati crvenokose, krivonoge, mršavice, tihe, šepuraste,  plavih i crnih očiju, poput jezera i dugih noći, sa tankim prstima kao grančicama breze, sa štrikanim kapama i rukavicama, bez prstiju, one koje su stalno nosile knjigu i one koje su prodavale svoje telo i strast, a za ljubav nisu imale vremena...Bilo je i devojaka koje su išle ispred svog vremena /početak '70-ih/, bacale seme života sa nekih drugih podneblja, rizikujući da budu osuđene i odbačene, izopštene iz društva u kojem su htele da žive, da mu se totalno podaju udahnjujući mu neobičan smisao.

 
2010-01-10 02:28:44
Na današnji dan

Desetog januara...

miloradkakmar RSS / 10.01.2010. u 03:28

49. p.n.e. Gaj Julije Cezar izgovorio je čuvenu rečenicu "Alea iacta est" (Kocka je bačena) i prešao reku Rubikon

1863. U Londonu je otvorena prva linija podzemne železnice u svetu.

1882. Počeo je hercegovačko-bokeljski ustanak Srba i muslimana protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na uvođenja zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja.

 

miloradkakmar

miloradkakmar
Datum rоđenja:  12.10.1955 Pol:  Muški Član od:  10.01.2009 VIP izbora:  107 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana