2008-12-31 23:24:55
Astronomija

Galilej i ostalo

Saša Zorkić RSS / 01.01.2009. u 00:24

Galilej
Galilej
Nije pouzdano utvrđeno kada je konstruisan prvi teleskop, ali se, bar u popularnoj literaturi, "naprava pomoću koje udaljeni predmeti mogu da se vide uvećani", najčešće vezuje za holandskog optičara Hansa Lipersheja. Tu napravu na samom početku 17. veka on je reklamirao kao  vrlo koristan instrument za vojna osmatranja neprijateljskih položaja. Ima i drugih,

 
2016-12-18 23:24:04
Astronomija| Nauka| Život

Što nam je Jupiter važan

Saša Zorkić RSS / 19.12.2016. u 00:24

 Prosto je neverovatno da jedan tako daleki objekat ima toliku moć i da bez njega mi ljudi ne bismo postojali.

 Jupiter.jpg

Ovako otprilike izgleda Jupiter na našem nebu među zvezdama. Ako ga niste prepoznali to je ova malo svetlija tačka u sredini. Njegov prečnik je 11 puta veći od prečnika Zemlje i on je najveća planeta u Sunčevom sistemu. Ali Jupiter je, za naš zemaljski, svakodnevni pojam vrlo daleko.  Uzmite ovako: gde god da ste do najdalje tačke na Zemlji ima nešto preko 20 hiljada kilometara. Do Meseca ima 20 puta više: 384 000, a do Jupitera? 750 miliona kilometara - u proseku. Prosto je neverovatno da jedan tako daleki objekat ima toliku moć i da bez njega mi ljudi ne bismo postojali. A ne bi postojale ni mnogo jednostavnije forme života od nas, pa možda ni život sam. Bar na ovoj planeti. Ima astronoma koji veruju da je za život bilo gde u svemiru neophodan Jupiter i to ovakav kakav je naš: određene mase, na određenom rastojanju od zvezde.

 
2017-05-22 22:06:38
Astronomija

Gde je centar univerzuma?

Saša Zorkić RSS / 22.05.2017. u 23:06

svemir2.jpg

Ovo pitanje spada u ona na koja kao po nekom pravilu obično dobijete krajnje iritirajući odgovor koji uopšte ne shvatate. Obično on glasi ovako nekako:

- Znate, univerzum je nastao u Velikom prasku, ali taj prasak nije bio u nekom već postojećem prostoru, nego je to eksplozija samog prostora i sve je u početku bilo tačkica i sve što postoji bilo je u toj tačkici, tako da smo sada zapravo svi centar univerzuma, jer svi potičemo iz te jedne tačkice...». I tako dalje.

Zatim se pomene balon.

 
2014-12-01 23:17:09
Nauka

Kako devojka zaista izgleda?

Saša Zorkić RSS / 02.12.2014. u 00:17

devojka.jpg 

Kladim se da na ovoj fotografiji vidite visoku, vitku, plavokosu devojku sa crvenom knjigom u rukama. To je normalno jer svi imamo manje-više slične vidne senzore. Neko vidi malo bolje, neko malo slabije, ali u suštini gotovo svi vide skoro isto.

Ima, međutim, ljudi sa manom oka i koji ne vide dobro neke boje. Osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg dobro vidi plavu boju ali ne i ostale. Njemu su crvena i zelena boja samo nijanse sivog i za Zakerberga je ova devojka sivo-plavičasta, sa možda malo primese braonkaste boje.

 
2015-09-15 22:15:28
Zdravlje| Život

U bolnici

Saša Zorkić RSS / 15.09.2015. u 23:15

Moje veliko, nepotrebno iskustvo

Bio je jun kada smo jedan moj prijatelj i ja otišli biciklovima na Andrevlje. Penjali smo se kroz šumu, a spuštali asfaltom. Uživao sam u povratku. Kada otpustite kočnice na biciklu odjednom poletite niz strminu, nečujno i lako, a vetar struji oko vas i miluje vas po licu. To je božanstven trenutak u kome za momenat dobijete osećaj slobode koji vam ispunjava grudi.

Baš u jednom takvom trenutku sam pao. Možda sam suviše brzo ušao u krivinu, suviše kasno počeo da kočim, možda sam za trenutak zažmurio i prepustio se onom divnom bestežinskom stanju kada naglo poletite dole, niz asfalt. Ne sećam se, možda se desilo sve to zajedno. Ono čega se sećam je da već sledećeg trenutka pokušavam da povratim dah. Oslanjam se na ruke i hoću da se odignem.

 
2016-10-10 22:23:53
Nauka

Od čega je svet napravljen

Saša Zorkić RSS / 10.10.2016. u 23:23

Priča o atomu i njegovim česticama

Grci

Pitanje, od čega je napravljeno sve ovo što vidimo, pipamo itd... provlači se kroz istoriju i muči naučnike i filozofe stolećima. Zapravo već 2600 godina, jer ga je postavio još Tales iz Mileta koji je živeo u VI veku pre nove ere. Milet je bio grčki grad na obali Male Azije koji je ljudskoj civilizaciji podario prve filozofe i naučnike, a Tales je opet bio prvi među tim prvim filozofima i naučnicima. A bio je i prvi koji se ozbiljno zamislio nad pitanjem od čega je svet sastavljen, prvi koji je dao naučan odgovor na to pitanje i prvi koji je dao pogrešan odgovor. A njegov odgovor je bio - voda. Kamenje, drveće, konji, sve je to zapravo voda, govorio je Tales.

 

Tales.jpg
Tales, VI vek pre n.e.

Danas taj odgovor izaziva naš blagi podsmeh, ali u suštini to nije bio tako loš odgovor, pogotovo kad se u obzir uzme činjenica da je u Talesovo vreme poznavanje prirode bilo sasvim oskudno i uglavnom pogrešno, i da se nauka tek čupala iz mitova, magije i religije. Sem toga, mi ni danas, 2600 godina kasnije, sa mnogo većim znanjem i razumevanjem prirode i zakona koji njom upravljaju, još nemamo potpun odgovor na to pitanje, pa je ono i dalje misterija.

 
2017-02-05 22:31:19
Astronomija| Život

Život na Mesecu, Marsu i u pčeli

Saša Zorkić RSS / 05.02.2017. u 23:31

Oktobra 1999. Istraživači u Novom Meksiku su pronašli možda i najstarijeg stvora na svetu.

-------------------------------------------------------

Jedno od najneobičnijih mesta za život je objektiv TV kamere koja se nalazi na Mesecu. Na takvom mestu jedno vreme je živela kolonija streptokoka krajem šezdesetih godina prošlog veka. Streptokoke su u objektiv došle slučajno, prilikom sklapanja kamere. Kamera je zatim ugrađna u Nasinu sondu Surveyor 3 koja se 20. aprila 1967. meko spustila u Mare Cognitum (More Poznanstva) na Mesecu. Dve i po godine kasnije, 19. novembra 1969, svega 300 metara dalje sletela je posada Apola 12. Charles Conrad, komandir misije, odskakutao je do Surveyora, skinuo nekoliko njenih delova i vratio ih na Zemlju. Naučnike je interesovalo kako dugotrajno izlaganje Mesečevim surovim uslovima utiče na opremu i materijal, te su sve donesene predmete podvrgli detaljnom ispitivanju. Tako su naišli na streptokoke u objektivu kamere. Dve i po godine ove bakterije su provele potpuno izolovane, bez molekula vode i na ekstremnim temperaturama - i ostale žive.

ee7f894bd0e75187ae3582f0cfa3d9c9.jpg

Konard kod Servejora na Mesecu. U pozadini je Apolo 12.

Doduše dok su se nalazile na Mesecu te bakterije nisu bile žive u uobičajenom smislu te reči. Kada im ponestane usova za život one se umrtve. Isključe sve životne funkcije i čekaju bolja vremena. Biolozi kažu za njih da su samo potencijalno živa stvorenja. Ako im date malo hrane i kap vode one ožive i nastave svoj život kao da se ništa loše nije ni desilo.

 

Zapravo priča o predstojećem sudaru Mlačnog puta sa M31 je vrlo stara, ali ona se stalno dopunjava novim podacima. Evo rezimea.

U lokalnoj grupi galaksija, koju čine pedesetak, uglavnom patuljastih članova, postoje dva giganta. To su naš Mlečni put i M31, galaksija poznata i pod nazivom Velika galaksija u Andromedi (ili jednostavno Andromeda kad je jasno o čemu se govori), a taj naziv dolazi od sazvežđa u kome se ona nalazi. Andromedina galaksija je veća od naše, mada po podacima nedavno objavljenim njena masa nije toliko velika koliko se do sada verovalo. Po masi Mlečni put i M31 su skoro iste. U svakom slučaju obe galaksije dominiraju Lokalnim jatom.

MW-M31.jpgUmetnički prikaz približavanja Andromedine galaksije Mlečnom putu za 3,75 milijardi godina. obe galaksije će biti toliko blizu da će prekriti noćno nebo //NASA/ESA/Z. Levay/R. van der Marel/T. Hallas/A. Melliger

 
2014-11-19 23:32:04
Tehnologija

Haos i ludilo

Saša Zorkić RSS / 20.11.2014. u 00:32

Bez ikakve namere, nekako spontno, ušao sam u fazu vrlo interesantnog, čak inspirativnog haosa i ludila. I to na dva nivoa. Prvi se tiče tehnologije, a drugi spoznaje.

O prvom (haos):

Za one koji su na svet stigli sredinom prošlog veka, pa čak i kasnije, moderna tehnologija je sve misterioznija i nerazumljivija. Hoću da kažem: možda je sve to nekom klincu danas jasno, ali ja sam prilično siguran da ovaj svet jednostavno nije realan. Jer kako je moguće da Vikipedija i takve stvari postoje? Danas odleti raketa na Međunarodnu svemirsku stanicu a to već piše u Vikipediji, sve sa slikama. Vide se kosmonauti kako lebde i mašu nam. Pa nemoguće je da se svakodnevno, već više od decenije, ažurira milion raznih članaka i to još volonterski. A Viki je samo jedan banalan primer. Uzmite komunikaciju. Deset hiljada godina su se za sporazumevanje na daljinu koristili dimni signali, pa glasnici, golubovi pismonoše, dozivanje i dovikivanje s brda (ojha! ej!) itd. sve do modernog doba kada su se pojavili telefon i telegraf. E, ali danas je već i to moderno doba s telefonima i telegrafima davno prošlo vreme. Pluskvamperfekat. Znate ono: „behu jednom telegrafi". Kada sam kao mlad prvi put video magnetofon Revoks nedelju dana sam imao groznicu od uzbuđenja zbog savršenstva tehnologije i ulicom sam išao u bunilu, kao somnabulist. Jednom skoro da sam se izgubio, ali sad, to je druga priča. A danas mladi ljudi i ne znaju šta je to magnetofon. Kao načuli su nešto, videli u nekom istorijskom filmu, ali nisu shvatili tačno čemu to kad je nepraktično i kada se zvuk može snimiti digitalno.

 

aliens.jpg

Nakon Drugog svetskog rata život je ponovo postao lep. Svet je krenuo u obnovu, televizori, telefoni, pa i automobili su polako postajali deo svakodnevice. Rakete su osvajale visine, pojavili su se prvi veštački sateliti, a potom su dosegnute i najbliže planete. Tih posleratnih godina iz mnogih krajeva sveta stizale su misteriozne vesti o letećim tanjirima. Konačno, došlo je vreme da se naučnici opet posvete traganju za vanzemaljcima.

Možda nas iz tog beskrajnog crnila posutog zvezdama iznad nas neko posmatra. Verujemo da je svemir nastanjen samo su vanzemaljski svetovi jako daleko jedan od drugog i kontakti među njima su komplikovani. Zato se svaki nosi, kako ume i može, sa svojom sudbinom. Neki svetovi su sigurno srećni, neki nisu. Ali svaki gleda svoje nebo ne bi li na njemu pronašao signal razuma. Možda nam neki uporno šalju poruke pozdrava. Ili možda očajničku molbu za pomoć. Neki svetovi možda upravo izumiru ili bezglavo beže pred eksplozijom supernove. Mogu da zamislim flotu brodova koja plovi ka pogodnijem mestu za život. Hm, možda ka nama?!

 

Saša Zorkić

Saša Zorkić
Datum rоđenja:  18.03.1953 Pol:  Muški Član od:  23.07.2007 VIP izbora:  96 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Korisnikova VIP lista

Chris Farmer, Jelica Greganović

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana