Tokom 20. veka prosečno radno vreme opalo je skoro duplo, pre svega zbog dramatičnog rasta produktivnosti, ali i usled pritiska sindikata, kao i progresivnog zakonodavstva. Radna nedelja, u većem delu industrijalizovanog sveta, kontinuirano je padala, na oko četrdeset sati posle Drugog svetskog rata. Već 1926. Henri Ford je počeo da zatvara svoje fabrike automobila subotom i nedeljom. Tri godine kasnije sindikat radnika u proizvodnji odeće u SAD izborio se za petodnevnu radnu nedelju. Federalna vlada SAD ozakonila je 1946. četrdeset-časovnu radnu sedmicu za državne funkcionere, ali

 
2010-09-18 22:33:06
Ekonomija| Sport

N

Goran Nikolić RSS / 18.09.2010. u 23:33



 Tekst trenutno nedostupan.

 

 

   

Lideri Brazila, Rusije, Indije i Kine sastali su se 15.4.2010. u Braziliji. U zajedničkoj izjavi zemlje BRIK-a pozivaju na otpor svim oblicima protekcionizma i podvlači se da je neophodno da se zaključi Doha runda pregovora o liberalizaciji svetske trgovine.

Inače, ministri spoljni poslova BRIK sastaju se godišnje od 2006, ministri finansija i guverneri centralnih banaka frekventnije, dok su se na sastanku u Braziliji našli i predstavnici komercijalnih i razvojnih banaka iz BRIK, i čak mnoge think-tanks iz ove četiri zemlje.

Reforma međunarodnih finansijskih

 

Od početka ove godine dinar je evropska moneta koja je najviše oslabila prema evru i dolaru. Na globalnom nivou dinar ipak nije rekorder jer druge valute, poput venecuelanske, drže primat.

U prvih sedam meseci 2010. srpska moneta oslabila je prema evru za 9,6% i 16% prema dolaru. Od početka globalne ekonomske krize pad dinara prema evru iznosi skoro 28%.

U Evropi Srbija nema premca. Jedina je mađarska forinta ima značajnu depresijaciju u 2010. (oslabila za 4,1%), dok su većina ostalih moneta ojačale prema evru u isto vreme (rublja za skoro 10%). Posmatrano od početka

 

Postoji veliki broj država koje imaju ‘neprirodne granice' koje su iscrtali kolonizatori. Neke od njih kao: Sirija, Irak ili Južni Sudan imaju trenutno vrlo ozbiljne probleme zbog toga. S druge strane, homogene evropske ‘regije' poput Škotske i Katalonije smatraju da imaju problem sa priznatim granicama iz kojih bi da izađu. Svim separatističkim pokretima zajednička je jedna stvar: oni žele da postanu manje zemlje. Sudeći prema analizama poznatih svetskih ekonomista čini se da su u pravu: biti manja ekonomija je bolje.
Pet zemalja s najvećim BDP po stanovniku (prema MMF-u) su Katar, Luksemburg, Singapur, Norveška i Brunej, od kojih nijedna nema populaciju veću od šest miliona. U stvarnosti, kolika treba da bude zemlja je vrlo komplikovana stvar.

 

Prema odredbama arbitražnog tribunala za Brčko distrikt (BD) BiH je kondominijum (suvlasništvo) entiteta. Nefunkcionalnost BD proističe iz obaveze da dobar deo odluka mora biti donešen faktičkom saglasnošću predstavnika tri naroda. Primećujući koliko je bitan etnički element supervizor je u uveo pravilnik po kome predstavnici sva tri naroda, iz različitih stranaka, moraju biti zastupljeni u parlamentu distrikta, rotirajući čelne pozicije.

Slično je i u drugim organima vlasti, sudstvu, policiji, tužilaštvu.

 
2015-03-13 16:47:57
Ekonomija| Filozofija

Čovek kao homo-ne-ekonomicus

Goran Nikolić RSS / 13.03.2015. u 17:47

Dramatične promene koje dolaze, najsnažnije posle neolitske i industrijske revolucije, će suštinski da redefinišu prirodu naših ekonomskih (i društvenih) interakcija. Transformacija će uklјučiti revolucije u biološkim, nano i digitalnim tehnologijima, zajedno sa socijalnom revolucijom koja će bitni umanjiti geografske i kulturne barijere. Ono što je razlićito je da će za razliku od prethodnih transformacija ova uklјučiti fundamentalnu promenu naših ekonomskih i društvenih odnosa.
Uobičajeno, ekonomisti smatraju da je svako homo-economicus: dakle, ponaša se u skladu

 

Kalendar koji se trenutno koristi na većem delu planete ima niz imperfektnosti koji su posledica istorijskog legata te male spremnosti da se izvrše znatnije promene. Naime, dužina sedmice i meseci su arbitrarno postavljene, za razliku od godine i dana koje su prirodno determinisane, što po automatizmu stvara problem. Svakako, ne bi ni bilo dobro da broj dana za koliko Mesec obiđe oko zemlje (29,5) bude jednak dužini meseca (koji bi naizmenično imao 29 i 30 dana). To bi stvorilo višak od 9 ili 10 dana, te bi onda imali problem koji su drevni Mesopotamci rešavali uvođenjem trinaestog meseca svake četvrte ili pete godine (koje su posle počeli smatrati baksuznim).

 

 Ulazak u WTO (Svetska trgovinska organizacija) zavisiće od završetka pregovora sa ''zainteresovanim zemljama'', odnosno onim državama koje bi da iskoriste trenutak da uslove Srbiju da smanji carinske stope na proizvode gde bi mogli biti njima konkurenti. Broj takvih zemalja se smanjuje (na desetak, po svemu sudeći) ali ne preterano brzo poslednjih godina. Pregovori se vode sa SAD, Kanadom, Norveškom, Švajcarskom, Korejom, Ukrajinom, Ekvadorom... Koncesije će nam, verovatno, tražiti i određeni broj zemalja sa kojima nemamo preferencijalni tretman u razmeni, kao i

 
2012-04-30 17:17:37
Politika

Izborna matematika 2012

Goran Nikolić RSS / 30.04.2012. u 18:17

Pretpostavimo da nije nerealno da u poznu noć šestog na sedmi maj dobijemo rezultate parlamentarnih izbora u Srbiji veoma slične sledećim. Koalicija oko SNS dobija 28,5% glasova, DS 24%, SPS-PUPS-JS 11,5%, DSS 6,5%, SRS 6,5%, URS 5,5%, LDP 5,5%, Dveri 3%. Manjine, uključujući i NOPO, dobijaju ukupno deset mandata (5 SVM, dva BDZ, po jedan Albanci i SDA). Cena mandata je nešto ispod 0,37% (‘'rasuto'' je oko 8%). Sledeći Dontove količnike SNS osvaja 78 poslanika, DS 65, SPS 31, DSS i SRS po 18, URS i LDP po 15. Na osnovu sledećeg kakvu vladajuću koaliciju možemo očekivati?

 

Goran Nikolić

Goran Nikolić
Datum rоđenja:  02.10.1974 Pol:  Muški Član od:  10.07.2007 VIP izbora:  65 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana