2008-08-23 19:41:36

Srebrenica iz drugog ugla (1)

dracena RSS / 23.08.2008. u 20:41

Za masovne zločine nad muslimanskim civilima u Srebrenici i okolini u ovim našim poslednjim divljačkim balkanskim gradjanskim verskim ratovima sudilo se i sudi velikom broju optuženih (vojnika i političara iz Republike Srpske i Srbije) pred Haškim tribunalom, pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Srbiji i sudovima BiH. O njihovoj krivici i zločinima redovno pišu svi svetski i naši mediji.

Nasuprot tome, stradanja pravoslavnog stanovništva na ovom prostoru, izgleda, nikog ne zanimaju, ni sudove ni medije. Jedan od retkih optuženika koji su uopšte izvedeni pred sud za ovu vrstu zločina, Naser Orić, već je odavno slobodan čovek koji veselo šeta sa zvaničnom potvrdom od suda da ono što je učinio i nije zločin, skoro se može reći pozivnicom od medjunarodne zajednice da i ubuduće on i svako ko poželi samo izvoli i ubija pravoslavce bez straha od posledica.

A ubijeno ih je nepodnošljivo mnogo na nepodnošljivo okrutan način.

 
2007-12-03 11:12:47

Две сфере музике

dracena RSS / 03.12.2007. u 12:12

Autor teksta: Jaril

shau_clock.jpg

Разликовање уметничке и популарне музике се узима здраво за готово. Свако ће ту разлику (између овога и овога), мање више препознати и констатовати без удубљивања у некакво суштинскo разликовање самих особина. То, међутим, доводи до разноразних забуна, као што је на пример она у којој један певач популарне музике (свршени музички академац) каже да је популарна музика својеврсна уметност. Доста њих ће рећи да је то забуна и да популарна музика није уметност, али врло мало њих ће понудити конкретно образложење. Па да почнемо.

 
2007-12-15 08:45:01

Naučena bespomoćnost

dracena RSS / 15.12.2007. u 09:45

American_Eagle.jpg

Dracenine "Mrvice"

Pozaboravljali smo već srednjoškolsko gradivo o eksperimentima I.P. Pavlova sa psima. A nije trebalo, jer bi nam sad bilo od koristi da sebi i drugima objasnimo šta nam se dešavalo i dešava. Podsetiću vas da su ovi eksperimenti, izmedju ostalog, potvrdili da životinje umeju da uoče pravilnost u zbivanjima, ukoliko ta pravilnost postoji, a zatim da odaberu onu reakciju koja je najkorisnija za njih.

Medjutim, kad u zbivanjima nema nikakve zakonitosti ili pravilnosti, nakon početne uznemirenosti i agresivnosti, izostaje bilo kakva reakcija, životinja pasivno trpi šokove, ali poremećaji u njenoj probavi svedoče o njenoj patnji.

 

Autor teksta: Jaril

Како је Драцена већ најавила ово је требало бити текст о класичној и "не-класичној" музици. Међутим, како ја више волим савете како неки проблем функционише, а не како се конкретно

 
2007-06-16 08:38:29

Konflikti i NIH-sindrom

dracena RSS / 16.06.2007. u 09:38

 

Dracenine "Mrvice"

Dinamično i kompleksno okruženje kakvo vlada u ekonomiji današnjice jako je povećao rizike poslovanja. Organizacije su često prinudjene da brzo generišu nova rešenja i da ih implementiraju u procese, strukture i proizvode, čak i ako ne raspolažu dovoljnim brojem kompetentnih stručnjaka.

Da bi nadoknadile nedostatak kompetencija, odnosno maksimalno iskoristile postojeće kompetencije, čak i one koje kod nekog zaposlenog postoje tek u tragovima, organizacije pribegavaju timskom radu tj. umrežavanju znanja. Medjutim, timovi, naročito oni brojniji, veoma su podložni konfliktima koje je ponekad vrlo teško rešiti.

 

Najčešći uzroci konflikata su:

- Svadje oko resursa i podele statusa i moći

- Želja za osvetom radi kompenzovanja ranijih poraza i izgubljenih bitaka za moć i uticaj

- Iracionalno ponašanje odraslih ljudi prouzrokovano frustracijama iz detinjstva

- Nesigurnost i osećaj inferiornosti usled čega neki članovi tima postaju agresivni

- Istrajavanje na sopstvenom stavu i nerazumevanje tudjih stavova

- U toku uvodjenja promena često se javlja tzv. Not Invented Here - sindrom

 
2007-09-05 08:50:03

U početku beše kultura II

dracena RSS / 05.09.2007. u 09:50

Dracenine "Mrvice"

Sneška: Srbi ne vole promene...

Ivan Marović:...Da budemo precizniji: Srbi ne vole promene nabolje.

Sarma: Srbi ne vole ništa.

(Blog Bitni i Nebitni Igipop, 15.06.2007.)

Mi ni ne znamo tačno kad nam se to desilo, u kom smo trenutku prestali da se zanimamo za svet oko sebe i sebe same. Ne sećamo se više ni kad je evropski ekspres krenuo. Pred našim očima je u devedesetim promicao jedan po jedan vagon, a mi smo (osim što smo ratovali) nepokretni stajali i gledali. Kako se njihova brzina povećavala, u nama je rasla prvo nelagoda, pa mučnina, pa revolt, želja da se svadjamo, pretimo, ucenjujemo. A onda je nastupila potpuna hipnoza, tako da sad ove poslednje vagone, ne samo da ne vidimo i ne čujemo, nego odbijamo da uopšte gledamo i slušamo. Čini se čak da nas bespomoćnost onemogućava i da razmišljamo o bilo čemu.

Kad se ulazi u bilo kakve reforme, od izuzetnog značaja je svest o resursima, o onom čime one mogu biti sprovedene, što će ih podržavati i podsticati i sprečavati lutanje i greške, kao i o barijerama koje ih mogu ometati. Medjutim, naši političari i mi gradjani zajedno sa njma pomalo ličimo na posadu Titanika koja se neprekidno bavi samo vidljivim vrhom ledenog brega (pokušavamo da popravimo standard, da smanjimo nezaposlenost i siromaštvo, da pokrenemo privredu), to punih usta nazivamo reformama, ali malo-malo punom snagom udaramo u nevidljivi deo ledenog brega, ne shvatajući da je do toga došlo zato što nismo razmotrili dublje slojeve problematike. Dobra kultura je jedan od najvažnijih nevidljivih resursa za reforme, a loša, barijera najgore vrste.

 

Autor teksta: Jaril

woods.jpg1. Слобода избора

Историја европске цивилизације се може посматрати као историја освајања слободе избора. Око слободе избора има доста интересантних ствари. На пример:

- слобода избора је основна животна потреба коју људи морају да освајају и коју још увек не поседују;

- слобода избора је описана као прва (или међу првим) Божјим заповестима у Старом Завету (избор имена животиња);

- слобода избора је темељ свих друштвених система, са разликом да ли је та слобода заснована на оспоравању туђе слободе (фашизам) или у потпуности поштује туђу слободу (либерална демократија?);

 
2007-06-06 19:56:36

znam + znaš = ne znamo

dracena RSS / 06.06.2007. u 20:56

 

Dracenine "Mrvice"

Na ovaj beskrajno veliki, nepoznati, tajanstveni svet pun kompleksnih zbivanja dolazimo kao potpune neznalice. Imamo urodjene sposobnosti za opstanak i to je sve. Naše neznanje je beskonačno, a naše znanje nula.

Kako rastemo razvijamo različite veštine, kroz iskustvo i svakodnevne uvide stičemo osnovne predstave o svom okruženju, a onda krećemo u školu, pa počinjemo ciljano i s naporom da učimo i ono što nije deo našeg, nego tudjeg iskustva. Završavamo škole, nastavljamo da učimo na radnom mestu, u životu, na ulici, na putovanjima. Sve više znamo, a ipak smo i dalje jako blizu onoj istoj nuli sa kojom smo se rodili, jer znanje o beskonačno velikom svetu je i samo beskonačno, a naši potencijali i naši resursi (naročito vreme) jako ograničeni. Ako ovako posmatramo stvari, onda smo vrlo blizu zaključku da je neznanje zapravo normalno, urodjeno i prirodno, a znanje takoreći eksces.

 
2007-06-05 16:00:00

Pozdrav i još ponešto

dracena RSS / 05.06.2007. u 17:00
 
2008-10-02 11:44:57

Zločin bez kazne (2)

dracena RSS / 02.10.2008. u 12:44

Autor teksta: Ipsi

slavonski_brod_bridge1878.jpg„...kakav besmisao! Šta smo mi dobili, a šta su oni izgubili? I nas i njih okružavao je jedan pobjednik, potpuni mir prastare zemlje, ravnodušne prema ljudskom jadu... Ne znam kako sam te noći uspio da preživim stravu, u meni i oko mene, i najdublju tugu poraza, poslije pobjede, nejasan sam sebi. U mraku, u magli, u kricima i zvižducima, u očajanju kojem nisam nalazio razlog, u toj dugoj noći nesna, u crnom strahu koji nije od neprijatelja, već od nečega od mene, rodio sam se ovakav kakav sam, nesiguran u sve svoje i u sve ljudsko."

Meša Selimović, Tvrdjava
 

Srbima u opstini Bosanski Brod veoma rano je stavljeno do znanja da je njihov strah od ponavljanja patnji koje su preživjeli tokom drugog svjetskog rata opravdan. Na mostu koji spaja Bosanski i Slavonski Brod, a koji je i granica Bosne i Hercegovine i Hrvatske jos 1991. godine postavljen je natpis: „Zabranjen prelaz za Srbe i pse".
 

dracena

dracena
Datum rоđenja:  - Pol:  Ženski Član od:  25.09.2006 VIP izbora:  60 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana