Lepo je igrati se demokratije.
Danas se u Smederevu održava referendum oko izgradnje rafinerije sirove nafte. O tome sam već pisao.
Ovo je prvi put u istoriji da gradska vlast u Smederevu pita svoje građane da li žele ili ne izgradnju fabrike od strateškog značaja za grad i državu. Po ovome danas, ali samo danas Smederevo podseća na Švajcarsku.
Iako
Zato je od pamtiveka sabirni centar i gospode i hulja i kraljeva i ološa, pedigriranih i onih koji čak ni ne znaju šta ta reč znači. Kafane, hanovi, bistroi, mejhane, gostionice, restorani - postoji još i niz drugih opšte poznatih a i lokalnih naziva za adrese, na kojima se dočekuju mamurne zore sa ispražnjenim novčanicima.
Ovo je priča o 72-godišnjem profesoru muzike Miši Brankovu koji pod neobčnim okolnostima otkriva svoje pravo poreklo. Naime, prilikom iskopavanja na mestu gde je nekad bio Jugenlader Semlin, a sada su samo ostaci Starog sajmišta i nekadašnjeg logora, radnici pronalaze kutiju sa dokumentima koju je daleke 1941. godine zakopao logoraš Isak Vajs. Mišu, glavnog junaka jednog dana u Jevrejski muzej poziva radnica muzeja kako bi mu dala kutiju u kojoj se nalazi fotografija na kojoj se nalaze njegovi roditelji i on kada je bio mali. U kutiji se nalazi i pismo u kome roditelji
Beograd je, nekada, jer ne živim u njemu, a dok smo bili gladni svega, mirisao na zemičke sa tvrdom korom i kožne cipele, na italijansku salamu i farmerke marke ''svinger'', na jeftini Mc Donalds. Na tortu Mona Lisa iz Ruskog cara. Na mirise knjiga iz poznatih knjižara.
Pariz je mirisao na kroasane i Senu, na Šanel 5, Atina na žuckastu prašinu Akropolja i ovčiji loj, na nešto što sebi nikako nisam mogao da definišem.
Venecija je mirisala na more, jod, so. Temišvar na uskršnja jaja.
Rim je mirisao na divan šampon iz hotela Gargantua. A Pešta na ljuti gulaš.
A miris Smedereva, oh, pa to može biti priča o čitavom jednom životu:
''Prosvetli Prosvećeni, ako si Nam dane odbrojao, pre no što si nas stvorio, ako si unapred odredio naš vek, znači li to da smo-Rođeni - Mrtvi?.''
Danas kod frizera upoznao sam jednog dosta zanimljivog čoveka.
Ulazi jedan fini, stariji gospodin. Ja ćutim, ne kažem ništa. Ni dobar dan. Gospodin se sa svima pozdravlja, govori glasno, ali ipak vrlo smireno kako je napolju divno vreme danas i kako treba iskoristiti za šetnju.
Frizer, inače moj poznanik i ja skoro da dremamo. Čekam da završi sa jednim detetom, pa da na njegovo mesto dođem ja. Usput razmenimo koju reč: šta smo radili i s kim smo sinoć bili.
Najvažniji događaji u kulturi u 2009.
Pregled događaja u 2009.
Lista od deset najvažnijih događaja u kulturi u Srbiji u 2009. godini, po raznim izvorima.
1. ZAKON O KULTURI - Skupština Srbije usvojila je poslednjeg dana avgusta Zakon o kulturi, kojim bi, nakon 17 godina, ta oblast trebalo da bude sistemski uređena. Neke od najvažnijih tačaka tog zakona, koji je izazvao brojne oprečne ocene i polemike u kulturnoj javnosti, jesu formiranje Nacionalnog saveta za kulturu, definisanje opšteg nacionalnog interesa u toj oblasti i poboljšanje
Onaj ko poriče holokaust, poriče čovečnost
Holokaust je naziv za sistematsko istrebljivanje Židova koje je za vreme drugog svetskog rata provedeno u Evropi na teritoriju pod kontrolom nacističke Nemačke i njenih saveznika.
Holokaust je imao različite forme, ali je najčešća i najzloglasnija bilo masovno hvatanje Židova i njihovo trpanje u vozove koji su ih dovozili do posebnih koncentracijskih logora - tzv. logora smrti - u Nemačkoj, Austriji i Poljskoj. Deo - najčešće žene, deca i starci - je pri dolasku odmah likvidiran, dok je deo privremeno ostavljen u životu kao robovska radna snaga. Metode likvidacije su postupno evoluirale u masovno gušenje u gasnim komorama, a leševi su spaljivani u krematorijima.
Jerina Branković (rođena Irina Kantakuzin, u narodnoj tradiciji poznata kao Prokleta Jerina) je bila srpska despotica, poreklom Grkinja iz porodice Kantakuzina, žena despota Đurđa Brankovića (vl. 1427-1456), za koga se udala 26. decembra 1414.
Ne zna se tačno godina njenog rođenja, uzima se približno da je to 1400, moguće je da je rođena i nekoliko godina ranije. Njen otac bio je Dimitrije I Kantakuzin, koji je imao titulu sevastokratora od decembra 1357. i despota Moreje 1383. Rođen je bio oko 1343. a umro između 1384. i 1420. Dimitrije je bio unuk
TAVOLA ROTONDA "ITALIA-SERBIA: COOPERAZIONE BILATERALE NELLA CORNICE EUROPEA"
Venerdì 20 luglio 2012, ore 11.00, Sala Goldoni di Palazzo Gallenga.
Intervengono: S.E. Ana Hrustranovic, Ambasciatore della Repubblica di Serbia in Italia, S.E. Armando Varricchio, Ambasciatore d'Italia a Belgrado e l'On. Riccardo Migliori, Vice Presidente Assemblea Parlamentare dell'OSCE e Presidente Delegazione Parlamentare Italiana.
Odnosi Srbije i Evropske Unije su kroz istoriju poprimali različit kvalitet i karakter.